Timošenko je odbacila optužbe, koje se odnose na potpisivanje ugovora s Rusijom o isporuci prirodnog plina, kao osvetu svog suparnika, predsjednika Viktora Janukoviča.

Tradicionalni novogodišnji prijem Predsjednika Ukrajine Viktora Janukoviča za predstavnike diplomatskog zbora i međunarodnih organizacija sa sjedištem u Kyivu i Ukrajini održan je u petak, 14. prosinca u Ukrajinskom domu.

Naime, ukrajinski predsjednik Viktor Juščenko objavio je odluku o imenovanju proruski orijentiranog Viktora Janukoviča na mjesto premijera.

Ukrajinska vladajuća Stranka regija predsjednika Viktora Janukoviča vodi na parlamentarnim izborima od nedjelje s 31,8 posto glasova a slijedi savez blizak zatočenoj oporbenoj čelnici Juliji Timošenko s 24,2 posto, prema najnovijim djelomičnim rezultatima izbornog povjerenstva objavljenima u utorak.

Ukrajinski predsjednik je u stalnom sukobu s premijerom Viktorom Janukovičem, čovjekom kojega je pobijedio na predsjedničkim izborima 2004. nakon masovnih prosvjeda zbog lažiranja rezultata izbora u korist proruski usmjerenog Janukoviča, poznatih kao Narančasta revolucija.

Timošenko je osuđena na sedam godina zatvora zbog zloupotrebe vlasti, a tvrdi da je njena presuda osveta ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča njoj i njenoj bivšoj vladi.

Stupanjem Viktora Janukoviča na predsjedničku funkciju u Ukrajini početkom 2010. godine, tvrdnje da je riječ o genocidu opovrgnute su u dogovoru s predsjednikom Rusije Dmitrijem Medvjedevom. [ 19 ] Donesen je zaključak da je tek riječ o zločinu i tragediji ukrajinskog naroda na što je ukrajinska stručna javnost neugodno reagirala i osudila predsjednika Viktora Janukoviča za politizaciju cijelog slučaja. [ 20 ] [ 21 ] Istom prilikom predsjednik Dmitrij Medvjedev položio je vjenac žrtvama Holodomora u Ukrajini.

Kako javlja ruska novinska agencija RIA Novosti, ispred zgrade suda okupili su se pristaše i Juščenka i Janukoviča.

Suđenje karizmatičnoj šefici oporbe koja je optužila Janukoviča za osvetništvo zategnulo je odnose između bivše sovjetske republike i Zapada.

Europski dužnosnici su pozvali Janukoviča u Bruxelles, i time ga službeno priznali predsjednikom, unatoč tome što njegova suparnica Julija Timošenko osporava njegovu pobjedu na izborima.

Timošenko je stalno upozoravala da je žrtva sudbenog progona, optužujući predsjednika Viktora Janukoviča, njezina protukandidata na predsjedničkim izborima 2010., da je želi ukloniti iz političkog života zemlje.

Ankete najavljuju da će se, kao i do sada, glavna bitka voditi među vladajućom Partijom regija predsjednika Viktora Janukoviča i opozicijskom Batkivščinom bivše premijerke Julije Timošenko, ali i da bi o tome tko će formirati buduću vladu mogla odlučiti nova partija, Ukrajinska demokratska alijansa za reforme boksača Vitalija Klička.

« Smatram da je u obostranom interesu Ukrajine i Rusije naći kompromisno rješenje, i tome ćemo stremiti », prenosi agencija RIA Novosti riječi Janukoviča novinarima.

Njegovu odluku, motiviranu protuustavnim postupcima i vrbovanjem parlamentarnih zastupnika od strane premijera Janukoviča, parlament je prihvatio podijeljeno.

Pristaše proruski orijentiranog Janukoviča najavile su nove prosvjede, a ruska Duma dala im je potporu priopćenjem od 6. travnja da prozapadno orijentirani Juščenko »šalje vrlo opasne signale« te da se njegova odluka »kosi s ukrajinskim ustavom«.

Tokom Narančaste revolucije 2004 - 2005. je bio glavni centar dijela Ukrajine koja je podržavala Viktora Janukoviča, protivnika vođe revolucije Viktora Juščenka.

Dapače, pojedini zapadnoeuropski analitičari predviđaju kako bi nakon dolaska Janukoviča na vlast Rusija i Zapad mogli postići jednostavan dogovor kojim bi Ukrajina trajno ostala sfera ruskog utjecaja.

Od Janukoviča se očekivalo da nastavi tamo gdje je Kučma stao i da mu omogući sigurnost (oporba želi Kučmu izvesti pred sud zbog niza kriminalnih radnji), a Donjeckom klanu još veći utjecaj i rast kapitala.

Bivša premijerka Julija Timošenko osuđena je na sedam godina zatvora zbog zlouporabe položaja, što ukrajinska oporba i Zapad smatraju politički montiranim procesom, odnosno osvetom predsjednika Viktora Janukoviča najvećoj političkoj suparnici.

Ukrajinski parlament Vrhovna Rada, gdje je većinu ostvarila stranka Regija aktualnog predsjednika Viktora Janukoviča, izglasala je poništenje javnih natječaja i odlučila se za direktne pogodbe.

Dana 21. studenog proveden je drugi krug glasovanja za kandidate Viktora Juščenka i Viktora Janukoviča.

Po svemu sudeći, Stranka regija predsjednika Janukoviča imat će, vjerojatno u koaliciji s komunistima, čvrstu većinu u novom parlamentu, procjenjuju analitičari. (Hina/AFP)

Dok je sud zasjedao, u Kijevu su prosvjedovali pristaše kako prozapadnog Juščenka tako i proruskog premijera Viktora Janukoviča.

Ovim je spriječena inauguracija Janukoviča, a dosadašnji predsjednik Leonid Kučma ostaje na vlasti još neko vrijeme.

Ukrajinsko izborno povjerenstvo proglasilo je Janukoviča u srijedu službenim pobjednikom izbora, ali tisuće pristaša oporbenoga kandidata Viktora Juščenka u znak prosvjeda izašle su na ulice i tvrde da je prevaren.

Sad kad je Ukrajina dobila novog predsjednika Viktora Janukoviča koji je više orijentiran ka Istoku, možda će njegova intervencija kod venezuelanskih vlasti uroditi plodom (nadamo se i prije objave ovog teksta) i da će nevini konačno biti oslobođeni i vraćeni svojim obiteljima.

Vladajuća ukrajinska Stranka regija predsjednika države Viktora Janukoviča osvojila je 36 % glasova na parlamentarnim izborima, a oporbeni blok bivše premijerke Julije Timošenko 21 %, pokazuju privremeni rezultati.

Nakon izbora 2004., oporba i njezini pristaše prosvjedima su osudili namještanje izbora u korist Janukoviča i Narančastom revolucijom izborili poništenje izbornih rezultata nakon čega su na vlast došli prozapani predsjednik Viktor Juščenko i Timošenko kao premijerka.

Ni jedan zastupnik Stranke regija predsjednika Viktora Janukoviča nije podržao izmjenu zakona.

VARŠAVA - Vođa ukrajinske oporbe Viktor Juščenko koji ne priznaje pobjedu svog suparnika na predsjedničkim izborima Viktora Janukoviča, kojeg podupire Moskva, trebao bi pružiti ruku pomirenja Rusiji, rekao je u ponedjeljak poljski predsjednik Aleksander Kwasniewski.