Razvoj i poboljšanje tih osnovnih funkcija mogu osigurati državi povoljnije uvjete financiranja javnih dobara i usluga te dolazak do potrebnih financijskih sredstava.

Neoliberalni kapitalisti zalažu se među ostalim za: privatizaciju državnih poduzeća i javnih dobara, za smanjenje socijalne uloge države, za javno smanjenje potrošnje, liberalizaciju plaća i za liberalizaciju tržišta rada (omogućivanje lakših otpuštanja radnika).

Proces komercijalizacije javnih dobara u kojem sudjelujemo nove tržišne niše kapitala ima zanimljive lokalne specifičnosti.

Za Zorana Šprajca veću važnost po redoslijedu imali su novi zakon o prodaji javnih dobara, poplave, slučaj Čačić, suđenje za Varivode, stanogradnja, izbori u Izraelu, razmještaj raketa u Turskoj, Sirija, njemačko-francuski susret, susret Pape s vijetnamskim dužnosnikom, sudar u Grčkoj, princ Hary, a tek onda informacija iz Zadra.

Žele pokazati i svoje snažno protivljenje rasprodaji hrvatskih javnih dobara, te snažnu potporu težnjama hrvatskog naroda.

Kako bi ohrabrila kritičko razmišljanje o raspodjeli javnih dobara i usluga, razvijeno je nekoliko platformi koje omogućuju javno istraživanje: kompjutorska instalacija o filozofskim teorijama distributivne pravde, kratki DVD isječci s intervjuima anonimnih intelektualaca iz različitih zemalja te online igra u kojoj sudionici po vlastitom nahođenju mogu distrbuirati materijalna i nematerijalna dobra te na taj način stvarati dinamične promjene u društvu.

Kako onda prikriti svoju umjetnost pretvaranja javnih dobara u privatnu korist, kako prikriti sve laži i obmane?

Iz odlučivanja se izbacuju lokalne i područne samouprave te stoljetni korisnici/mirnoposjednici određenih javnih dobara čija će sudbina izravno ovisiti o pojedinim strateškim projektima.

Potrebno je uključiti i druge građanske inicijative u nadzor referenduma. 3. Demokratizacija Hrvatske radio televizije HRT je javna televizija i morala bi davati puno više prostora hrvatskim građanskim inicijativama. 4. Revizija mirovinskog i zdravstvenog sustava želimo besplatnu, svima dostupnu zdravstvenu skrb te transparentan i održiv mirovinski sustav. 5. Zaštita javnih dobara (zdravstvo, obrazovanje, vode, šume...) protivimo se daljnjoj privatizaciji javnih dobara.

Pravedno društvo može biti samo ono u kojem država ne pokušava nikakvo nametanje opaih interesa i javnih dobara.

1.2. Vrste javnih dobara prema načinu nastanka Prema kriteriju njihova nastanka javna se dobra mogu razvrstati u dvije kategorije: javna dobra nastala prirodnim putem i javna dobra nastala ljudskim djelovanjem. a) Javna dobra nastala prirodnim putem Javna dobra nastala prirodnim putem jesu takva dobra čiji je nastanak posljedica djelovanja prirode, a svojstvo javnog dobra zadržavaju iz razloga svoje prirodne strukture i prirodnih osobina, odnosno namjene.

Takva javna dobra predstavljaju rijeke, mora, prirodna jezera, zrak i drugo. b) Javna dobra nastala ljudskim djelovanjem U skupinu javnih dobara nastalih ljudskim djelovanjem ubrajamo takva javna dobra koja su posebno stvarana da bi služila kao takva.

Pojedine vrste javnih dobara mogu kao takva nastati prirodnim ili umjetnim putem.

Tako, primjerice, zimovnici, kao dio vodnog dobra, predstavljaju izgrađene ili prorodne vodene prostore (čime bi mogli biti svrstani u prethodnu kategoriju javnih dobara) na unutarnjem plovnom putu uređene i osposobljene da služe kao sigurno sklonište brodovima od oštećenja pri neposrednom nadolasku leda ili velike vode.

Zimsko je sklonište prirodni dio vodenog prostora, (a to znači da ulazi isključivo u prvu kategoriju javnih dobara prema nastanka) na unutarnjem plovnom putu koji služi za nužni smještaj brodova radi zaštite od oštećenja pri neposrednom nadolasku leda ili velike vode.

Da bi savez za EU završio pregovore i potpisao pretpristupni ugovor sa EU-om na Bruxelleski oltar prinesene su žrtve zbog kojih se desetljećima nećemo oporaviti bez neke velike svjetske revolucije koja podrazumijeva novu nacionalizaciju javnih dobara.

Popović-Dujmović je istaknula kako je Zelena akcija protiv bilo kakve privatizacije javnih dobara.

Tadić smatra kako se mediji u izbornoj kampanji mogu uključiti u javnu raspravu oko prodaje javnih dobara te je pozvao političare da se očituju o toj temi.

Privatizacija javnih dobara - a najprije banaka, zamašnjaka sistema - po njima je okosnica ideološke doktrine neoliberalnog kapitalizma, pa besparica kao razlog prodaje jedine državne banke ili uvelike monopolne osiguravateljske kuće, biva proglašena formalnom izlikom.

Neoliberalni ekonomisti, smatraju da upliv države, nanosi štetu i da ga treba svesti na najmanju moguću razinu privatizacijom javnih dobara.

Zbog kojih se razloga Vaša stranka, uz još neke oporbene stranke, civilne udruge i Katoličku crkvu, protivi Zakonu o strateškim investicijskim projektima i smatra da bi se njime omogućila privatizacija javnih dobara?

Ali zašto bi progresivno oporezivanje, koje omogućuje kolektivno vlasništvo javnih dobara, bio neprihvatljiv oblik ograničavanja osobne slobode, kako bi rekli liberali?

Sjeæamo se i takoðer tragièno preminule (i opet je rijeè bila o samoubojstvu) Antoanete Pasinoviæ, koja je iz temelja u javnosti promijenila percepciju jednog od najvažnijih javnih dobara - urbanizma i arhitekture.

Jedna od glavnih parola: " Ovo nisu maškare, ovo je stvarnost " Nažalost stvarnost je i ovakav prosvjed protiv rasprodaje javnih dobara.

Namjenu uporabe javnih dobara, tj. hoće li neko javno dobro biti u općoj uporabi, javnoj uporabi, ili neće biti namijenjeno ni za opću ni za javnu uporabu, određuje zakon ili državno tijelo koje je za to nadležno na temelju zakona.

Prihode od javnih dobara i turizma je zaista glupo posmatrati da zadar i zadrani imaju manje koristi od negoli recimo zagreba i države.

Diplomatska predstavništva, Crveni križ, vjerski objekti te zgrade kulturnih i javnih dobara neće plaćati porez na nekretnine.

- Prema UN-ovoj konvenciji naša bi država trebala imati više aktivnih osoba s invaliditetom u svojem sustavu politike kako bi sudjelovali u donošenju zakona, ali i podjeli javnih dobara.

Aktivisti Occupy Croatia poručili su Vladi RH da ne pristaju na rasprodaju prirodnih bogatstava i javnih dobara.

Takva orijentacija značila je progresivno smanjivanje ranije izborenih prava: demontažu države blagostanja, privatizaciju javnih dobara, stagnaciju ili smanjivanje plaća, porast prekarnog rada itd.