O HRVATSKOJ UDRUZI JAVNIH OVRŠITELJA Hrvatska udruga javnih ovršitelja reakcija je imenovanih javnih ovršitelja na području Republike Hrvatske na nestručan i politički motiviran stav nove hrvatske Vlade i saborske većine od 22. prosinca 2011. godine o navodnoj nepotrebnosti javnoovršiteljske službe u Republici Hrvatskoj i to nakon što je javnoovršiteljska služba već odabrana i prethodno usuglašena među svim važnijim parlamentarnim strankama tijekom 2010. godine kao način rješavanja zaostataka u hrvatskom pravosuđu i ubrzavanja sudskih postupaka oslobađanjem sudskih kapaciteta za vođenje stvarnih sporova, umjesto dosadašnjeg bavljenja hrvatskog pravosuđa nespornim stvarima kao što su ovrhe.

Potreba za organiziranjem imenovanih javnih ovršitelja nastala je uslijed odgode od 22. prosinca 2011. g. stupanja na snagu najvećeg dijela Zakona o javnim ovršiteljima (Narodne novine RH br. 139/2010. i 150/2011., dalje u tekstu: ZJO), koji propisuje obvezno udruživanje svih hrvatskih javnih ovršitelja u Hrvatsku javnoovršiteljsku komoru kao strukovnu organizaciju (čl. 10. ZJO), s ovlašću i obvezom kontrole rada javnih ovršitelja i svih osoba zaposlenih u njihovim uredima, te čuvanja ugleda, časti i prava njezinih članova i javnoovršiteljske službe u cjelini.

Budući da nijedan imenovani javni ovršitelj nije započeo s radom prije nego je stupanje na snagu Zakona o javnim ovršiteljima odgođeno uz jeftina politikantska obrazloženja nove saborske većine od 22. prosinca 2011. godine o zaštiti prava siromašnih građana, imenovani javni ovršitelji, ustrajući u svojim pravima i uvjereni u kvalitetu prethodno usvojenih, ali naknadno politički odbačenih zakonodavnih rješenja iz novog Ovršnog zakona iz 2010. g. (Narodne novine RH br. 139/2010. i 125/2011.) i ZJO-a, nastavljaju kroz rad Hrvatske udruge javnih ovršitelja, kao udruge građana, sa svojim naporima kako bi domaćoj i stranoj političkoj i široj javnosti, posebice građanima Republike Hrvatske nedovoljno upućenim u problematiku ovršnog prava i postupka, a zasutim propagandom interesnih lobija o navodnoj štetnosti javnoovršiteljske službe po njihova građanska i ljudska prava, približila zamišljena rješenja, inače poznata i provjereno učinkovita u praksi 19 (devetnaest) država članica Europske unije.

Hrvatska udruga javnih ovršitelja osnovana je dana 22. ožujka 2012. godine upisom u Registar udruga Republike Hrvatske, koji je odobren rješenjem Gradskog ureda Grada Zagreba za opću upravu, Klasa: UP/I-230-02/12 - 01/162, Urbroj: 251 - 07 - 02/1 - 12 - 2, od 22. ožujka 2012. godine, s kojim danom je stekla svojstvo pravne osobe, a na temelju zapisnika o radu osnivačke Skupštine Hrvatske udruge javnih ovršitelja održane 24. veljače 2012. godine i pripadajućih odluka s iste sjednice Skupštine.

Ciljevi Hrvatske udruge javnih ovršitelja su: promicanje i unapređenje javnog ovršiteljstva kao javne službe regulirane Zakonom o javnim ovršiteljima (Narodne novine RH br. 139/2010. i 150/2011.), poduzimanje svih zakonom dopuštenih radnji koje imaju za cilj početak rada javnoovršiteljske službe s najmanjim opsegom ovlasti kakve su predviđene navedenim zakonom, iniciranje zakonodavnih izmjena i sudjelovanje u raspravama o iniciranim zakonodavnim izmjenama u cilju poboljšanja statusa i proširenja ovlasti javnoovršiteljske službe, sudjelovanje u javnim raspravama o pitanjima ovršnog sustava Republike Hrvatske u cjelini, organizacija takvih rasprava, okruglih stolova, debata i sučeljavanja mišljenja, izrada stručnih članaka i mišljenja o različitim pitanjima pravnog sustava Republike Hrvatske, otvaranje novih kanala komunikacije o stručnim pitanjima sa širom javnošću (internet portali, internet stranice, časopisi, podlisci, različite publikacije i slično).

Djelatnosti Hrvatske udruge javnih ovršitelja su: poticanje i promicanje javnog ovršiteljstva kao javne službe regulirane Zakonom o javnim ovršiteljima (Narodne novine RH br. 139/2010. i 150/2011.), sudjelovanje u javnim raspravama o svim pitanjima s područja pravnog sustava Republike Hrvatske, organizacija javnih rasprava o ovršnom sustavu Republike Hrvatske i prezentacija svih prednosti javnoovršiteljske službe u odnosu na postojeći i bilo koji drugi sustav ovrhe u Republici Hrvatskoj, komunikacija sa širom javnošću o problemima postojećeg ovršnog sustava i pozitivnim stranama uvođenja javnoovršiteljske službe, lobiranje kod svih relevantnih tijela i/ili pojedinaca čija pomoć može doprinijeti što skorijem početku rada javnoovršiteljske službe kakva je predviđena Zakonom o javnim ovršiteljima (Narodne novine RH br. 139/2010. i 150/2011.).

Hrvatske udruga javnih ovršitelja stječe imovinu i financira svoje aktivnosti od članarine, dobrovoljnih priloga i darova, dotacija iz proračuna te iz drugih izvora u skladu sa zakonom.

Darko Graf predsjednik Hrvatske udruge javnih ovršitelja

Verifikacija odgovora na zastupnička pitanja Dragutina Lesara, u vezi s: 28.1. izmjenama postupka ovrhe u određenim slučajevima i mogućim uvođenjem drugačijeg načina naplate duga, te institutom javnih ovršitelja 28.2. sudjelovanjem pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u vojnim operacijama, odnosno mirovnim misijama Ujedinjenih naroda, NATO-a i Europske unije 28.3. iznosom troškova radi ulaska u Europsku uniju, te iznosom sredstava koje je Republika Hrvatska iskoristila iz pretpristupnih fondova Europske unije 28.4. ograničavanjem, odnosno ukidanjem povlastica državnim dužnosnicima 28.5. mjerama koje će se poduzeti radi zaustavljanja pada plaća u privatnom sektoru te o mogućnostima otvaranja javnih kuhinja u gradovima 28.6. davanjem pomoći radi obnove krova obitelji romske nacionalne manjine, na području Starog Grada kod Koprivnice.

Ministar pravosuđa Orsat Miljenić ustvrdio je kako bi uvođenje javnih ovršitelja državu koštalo i nekoliko stotina milijuna kuna, za što nema potrebe jer je naplata ovrha preko Fine dovoljno efikasna sama po sebi.

1) prijedlogu Hrvatske udruge javnih ovršitelja od 11.3. 2013. za poništenje protuustavnih i protuzakonitih dijelova Odvjetničke tarife iz 2012., kako bi ubrzali donošenje pozitivne odluke Ustavnog suda o tom prijedlogu, temeljem koje će moći zatražiti povrat svih protupravno naplaćenih odvjetničkih troškova, zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama,

Tako se barem tvrdi u tablici u očitovanju koje je Vedran Vidmar, potpredsjednik Hrvatske udruge javnih ovršitelja, dostavio u Vladu u četvrtak.

U zadnjim danima lipnja u Ministarstvo pravosuđa stiglo je kratko pismo potpredsjednice Europske komisije zadužene za pravosuđe, temeljna prava i građanstvo Viviane Reding. U njemu Reding obavještava ministra Orsata Miljenića da nema primjedbi na prijedlog novog Ovršnog zakona jer je prihvatila argumente hrvatskog Ministarstva pravosuđa u kojima se obrazlaže da postojeći sustav ovrha uz određene inovacije i poboljšanja može funkcionirati jeftinije i efikasnije bez javnih ovršitelja.

Jedan od najvažnijih argumenata kojim se brani ustanovljenje javnih ovršitelja jest podatak o broju neriješenih ovrha na sudovima, govorilo se da će oni olakšati posao sudovima.

Hrvatska udruga javnih ovršitelja je 11.3. 2013., Ustavnom sudu RH podnijela prijedlog za poništenje šest povećanih tarifnih stavki i dijela Tarifnog broja 48. Odvjetničke tarife iz 2012. kojim je propisana njena povratna primjena.

U-I-745/99, od 08.11.2000. g., koju vam dostavljamo u prilogu ovog priopćenja, a prijedlog za ocjenu ustavnosti i ukidanje tih zakona, od 09.01.2013. g. možete pročitati i downloadati sa web stranice Hrvatske udruge javnih ovršitelja www.javni-ovrsitelji.hr, link:

Uvođenje javnih ovršitelja od prvog dana sljedeće godine dokaz je da se pravosuđe može rasteretiti, a država profunkcionirati.

Člankom 15. Konačnog prijedloga zakona o javnim ovršiteljima propisan je postupak imenovanja javnih ovršitelja.

" Odvjetnica Vesna Alaburić samo privremeno vodi ministrov odvjetnički ured do njegovog povratka u odvjetničke vode i pritom čuva njegove ovršne i druge predmete, no iz nepoznatih razloga u sudskim odlukama nigdje nije navedeno da je ona privremeni preuzimatelj njegovog odvjetničkog ureda ", naglasio je u izjavi za Index Vedran Vidmar predsjednik Hrvatske udruge javnih ovršitelja.

Izjavio je to Vladimir Vidmar, predsjednik udruge javnih ovršitelja dodavši da uskoro očekuju ključnu odluku Ustavnog suda

Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković je među stotinjak javnih ovršitelja, koji će od sljedeće godine početi raditi, već odredio i troje koji će biti ovršitelji u Zadru.

Profesor zagrebačkoga Pravnog fakulteta Mihajlo Dika, tvorac Ovršnog zakona iz 1996., uvjeren je da treba dati šansu novom konceptu prisilne naplate dugova putem javnih ovršitelja, koji je stavljen na čekanje do polovice ove godine, ali u sklopu sveobuhvatnih izmjena novoga Ovršnog zakona.Brojne su kritike na račun tog zakona, a pitanje je i hoće li Vlada ukinuti javnoovršiteljsku službu.

Ministar pravosuđa Orsat Miljanić odbacio je danas prozivke javnih ovršitelja da je u vezi donošenja novog Ovršnog zakona u sukobu interesa, istaknuvši kako on osobno nema odvjetnički ured niti bilo kakav interes za ukidanjem javnih ovršitelja.

Sud će pozvati stranke da sporazumno imenuju povjerenika, ukoliko to ne uspiju sud će ga imenovati s liste registriranih izmiritelja, odvjetnika, sudskih vještaka, javnih bilježnika ili javnih ovršitelja.

Ovrhe se pojednostavljuju ukidanjem javnih ovršitelja

Predsjedniku Europske komisije José Manuel Barrosou te europskoj povjerenici za pravosuđe Viviane Reding Lapaine je uputio dopis ističući da će se najavljenim ukidanjem javnih ovršitelja prekršiti ljudska prava imenovanih ovršitelja, ali i prekršiti obveze koje je Hrvatska preuzela tijekom pristupnih pregovora.

Novim se Zakonom napušta dosadašnji model sudske ovrhe i njena provedba se daje u nadležnost javnih ovršitelja (u nadležnosti sudova ostati će samo ovrha radi predaje djeteta roditelju i ovrha radi ostvarivanja susreta i druženja roditelja s djetetom, te određivanje ovrhe na temelju odluke stranog suda, domaćeg ili stranog arbitražnog pravorijeka ili kada je Ovršnim ili drugim zakonom propisano da ovrhu određuje sud).

Zakonom je uređen institut javnih ovršitelja, način njihova izbora, uvjeti za imenovanje, kriteriji za određivanje broja javnih ovršitelja, njihova nadležnost, ovlasti i obveze, odgovornost za štetu, obveza stalne edukacije, stegovna odgovornost, sustav kontrole i uspostava čvrstog i stalnog mehanizma praćenja njihovog rad.

Javni ovršitelj je neovisan, ali njegova samostalnost i neovisnost nije apsolutna, već su javni ovršitelji u obavljanju službe vezani Ustavom, zakonima i podzakonskim propisima, pod nadzorom Komore javnih ovršitelja i Ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa.

Ukidanje javnih ovršitelja ministar Miljenić objašnjava provedenom analizom, koja pokazuje da bi se, kada bi se zadržalo javne ovršitelje, povećao broj predmeta za četiri do pet puta.