U Osnovnim pitanjima koja se uređuju ovim Zakonom predlagatelj pojašnjava kako u olakšice za ulaganje ubraja i šume, šumsko zemljište, poljoprivredno zemljište, javne ceste i javno vodno dobro, odnosno dobra kojima raspolaže Republika Hrvatska potrebna za provedbu strateškog projekta. Dakle, ako netko u Hrvatsku želi uložiti 150 milijuna kuna, odnosno 20 milijuna eura ili više, Vlada RH će mu kroz svoje mehanizme to ubrzano omogućiti, makar to značilo i da će mu prodati ili dati na dugogodišnje upravljanje dio općih, javnih, narodnih dobara.

(6) Za sve vodotoke i druge vode potrebno je utvrditi vodno dobro i javno vodno dobro sukladno Zakonu o vodama, a do tada se kao mjerodavni kartografski podaci uzimaju oni iz karata ovog Plana.

SSSH smatra nedopustivim da se " pod krinkom zabrinutosti za budućnost 360.000 nezaposlenih " ozakonjuje mogućnost da se neposrednom pogodbom otuđe nekretnine u državnom vlasništvu, uključujući i šume, šumsko zemljište, poljoprivredno zemljište, javne ceste i javno vodno dobro.

- S obzirom na to da je zemljište postalo javno vodno dobro, vlasništvo je Republike Hrvatske, Lučka uprava mora dobiti rješenje Vlade Republike Hrvatske o pravu građenja na tom zemljištu i bez toga im ne možemo izdati građevinsku dozvolu.

Piše i da se javno vodno gospodarstvo može prodati izravnom pogodbom.

Istaknuto je kako Grad Dubrovnik treba na mjestima gdje je vlasnik zemljišta pokrenuti postupak uvrštenja bujica u javno vodno dobro kako bi Hrvatske vode d. o. o. preuzele upravljanje na njima te izgradile sustav brana.

Republika smije, u tu svrhu propisati i neko posebno pravno uredjenje, uključujući tu i dopustivost gospodarskoga iskorištavanja odnosnih dobara, npr. dobra pomorskoga, vodâ, etc. Općim dobrima slična su javna dobra u općoj porabi npr., javno vodno dobro, željezničke pruge, etc., a o takvim dobrima, ako štogod s posebnim zakonom nije drugčije odredjeno i ovisno o tomu koja im je od osobâ javnoga prava vlasnikom, raspolaže, upravlja i koristi se, Vlada Republike ili poglavarstvo jedinice lokalne i regionalne samouprave, ili od njih ovlašteno tijelo.

Javno vodno dobro je javno dobro u općoj uporabi odnosno u javnoj uporabi, i u vlasništvu je Republike Hrvatske; ono je neotuđivo; čine ga sve zemljišne čestice koje obuhvaćaju vodno dobro, a koje:

Konačni prijedlog zakona o vodama dodatno osigurava da nitko ne može doći u vlasništvo izvorišta vode, odnosno javnog vodnog dobra kroz odredbu da I. zona sanitarne zaštite voda također odredbama novog Zakona postaje javno vodno dobro, dok kontrola nad eksploatacijom mineralnih sirovima odredbama ovog zakona postaje transparentna.

- Iako javno vodno dobro i vodotoci nisu u nadležnosti Zadarske županije, već u nadležnosti Hrvatskih voda, imam saznanja da će se čišćenje nastaviti čim se steknu uvjeti za to.

Hrvatske vode dostavljaju podatke o česticama koje čine javno vodno dobro i svim promjenama vezanim uz režim tih čestica, kao i o stvarnim pravima koja se osnivaju na istima u Središnji registar državne imovine koji vodi Državni ured za upravljanje državnom imovinom.

u vlastovnicu (List »B«) upisuje se naznaka »javno vodno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Republike Hrvatske« i naznaka pravne osobe koja upravlja tim dobrom.

Po trenutnim zakonima RH javno vodno dobro može biti u vlasništvu isključivo Republike Hrvatske i država ga ne može otuđiti kao takvo.

Zakonom se propisuje da se sve te nekretnine, uključujući šume, šumsko zemljište, poljoprivredno zemljište, javne ceste i javno vodno dobro mogu neposrednom pogodnom () otuđiti i/ili na njima osnivati stvarna prava.

(a) vrsti vodnoga dobra s obzirom na za takvo dobro važeći vlasničko-pravni režim, a to su: javno vodno dobro, dotično zemljišne čestice koje ga sastavljaju, te zemljišne čestice (vodnoga dobra) izvan sustava javnoga vodnog dobra (uvjetno rečeno: privatno vodno dobro);

Naime, za potrebe luke još 2006. godine oduzeto je 30.000 metara kvadratnih zemljišta Grada Slavonskog Broda koje je prebačeno u javno vodno dobro na što nema žalbe.

Zar koncesija na javno vodno dobro znači da će primjerice vlasnik nekog teniskog terena dobiti na besplatno korištenje bliski izvor vode.

Javno vodno dobro čine zemljišne čestice iz članka 57. stavka 1. ovoga Zakona, koje su do dana stupanja na snagu ovoga Zakona bile upisane u zemljišnim knjigama kao javno dobro, vodno dobro, državno vlasništvo ili vlasništvo jednica lokalne samouprave, odnosno koje su na osnovi zakona postale vlasništvom Države.

Državni vodopravni inspektor ne može narediti Hrvatskim vodama, jedinicama lokalne ili područne (regionalne) samouprave zahvate koji zahtijevaju ulaganja u vodne građevine, odnosno u javno vodno dobro, osim kada je to prijeko potrebno radi sprječavanja štetnih posljedica zbog događaja prouzročenoga višom silom.

Iznimno od stavka 1. ovoga članka propisom iz članka 155. ovoga Zakona može se odrediti da se vode, odnosno javno vodno dobro za namjene iz stavka 1. točke 6. i 12. ovoga članka mogu koristiti i bez koncesije ako se radi o manjem opsegu korištenja bez podizanja trajnih građevina, odnosno ugradnje uređaja.

Javno vodno dobro upisuje se u zemljišnu knjigu i katastar na sljedeći način:

Javno vodno dobro de facto ima status općeg dobra kao što je zrak koji udišemo i njegova privatizacija bi lako mogla dovesti do žeđi u zemlji koja je jedna od najbogatijih po izvorima vode u svijetu.

Pored spomenutog vodnog dobra, ovaj Zakon razlikuje i javno vodno dobro koje je u vlasništvu Republike Hrvatske i koje zajedno s vodnim dobrom u privatnom vlasništvu čini vodno dobro u širem smislu.

Čestica 1275 je u posjedu Republike Hrvatske i upisana je kao javno vodno dobro.

Doista je teško sve problematične odredbe Prijedloga istaknuti, ali evo još jednog zornog primjera u kojem se u čl.18. st. 1. jasno navodi da nekretninama u vlasništvu RH, uključujući i šume, šumsko zemljište, poljoprivredno zemljište, javne ceste i javno vodno dobro, potrebnim za provedbu strateškog projekta raspolaže Vlada RH te ih u svrhu provedbe strateškog projekta može neposrednom pogodbom otuđiti i/ili na njima osnivati stvarna prava.

Javno vodno dobro na kojem su izgrađene vodne građevine kao njegova pripadnost, u javnoj je uporabi ako je tako određeno aktom vlasnika.

To su: šume, šumsko zemljište, poljoprivredno zemljište, javne ceste i javno vodno dobro u koje spada i priobalni pojas odnosno pomorsko dobro.

Svako drugo raspolaganje nekretninama uključujući i šume, šumsko zemljište, poljoprivredno zemljište, javne ceste i javno vodno dobro je pravno valjano jer predstavlja sam ZSIPRH pravo po kojemu Vlada može raditi što god hoće. (Da, da, naučili smo se već da ono što dopušta/nalaže takvo pravo - koje osmišljavaju oni koji ne mare što je pravo pred licem Božjim - često baš i nema veze sa pravdom i sa istinskom koristi za ljude.)

Posebno je naglasio članak 18. Prijedloga zakona koji kaže: Nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, uključujući i šume, šumsko zemljište, poljoprivredno zemljište, javne ceste i javno vodno dobro, potrebnim za provedbu strateškog projekta raspolaže Vlada Republike Hrvatske u skladu s lokacijskom dozvolom, odnosno odgovarajućim prostornim planom, te ih u svrhu provedbe strateškog projekta može neposrednom pogodbom otuđiti i/ili na njima osnivati stvarna prava o čemu Vlada Republike Hrvatske donosi Odluku

Poljoprivredno zemljište koje je dijelom javno vodno dobro, a Programom je predviđeno za prodaju može se dati u zakup sukladno članku 36. ovoga Zakona najdulje na rok do pet godina.