Italija grca u dugovima. 1900 milijardi javnoga duga, posrnule tvornice, gubitak tržišta, velika nezaposlenost te život na visokoj nozi pun glamura i prestiža, slomili su lažnu idilu u kojoj su Talijani živjeli godinama

Poželjno je da u teškim vremenima Vlada pokreće velike investicije u energetici i infrastrukturi, ali mora izvući pouku iz proteklog perioda kada je glavnina velikih infrastrukturnih projekata financirana prekomjernim povećanjem javnoga duga.

Žare Rojc piše da " novi kabinet nema ništa posebno novoga, jer Račan navodi da su najveći izazovi borba protiv nezaposlenosti, povećanje konkurentnosti i izvozne sposobnosti gospodarstva, smanjivanje javnoga duga, nastavak reformi ", ali kod toga se povjerenje mandataru Račanu i njegovoj ekipi, prema pisanju lista " Večer ", ne temelji na stvarnom povjerenju hrvatske javnosti, nego na odnosu snaga u Saboru.

Statistika bilježi 23 milijuna nezaposlenih, bilijun dolara budžetskog deficita, 16 bilijuna javnoga duga.

Problem nastaje samo ako takvim rješenjima želite minirati i onaj malo dublji problem: problem javnoga duga.

Drastično povećanje razine javnoga duga i velike poteškoće s financiranjem s kojima se suočavaju neke europske zemlje, pobudili su interes analitičara za probleme koje stvara pretjerano zaduživanje država.

Kriza ozbiljno narušava ugled i stabilnost europske monetarne unije, a zemlje članice se muče s ogromnim, vrtoglavim rastom javnoga duga, nezaposlenošću i bankarskom krizom.

Uvjeren sam kako ono što sada proživljavamo nije samo kriza javnoga duga kriza koja je potekla iz SAD nakon sloma Lehman Brothers već je posrijedi ujedno i temeljna kriza vrijednostî.

Sada to priznaju i u Banskim dvorima, pa se, primjerice, u točki 8. pisma namjere kaže kako " Vlada još uvijek utvrđuje svoje privatizacijske prihode ", a eventualne će viškove od njih iskoristiti za smanjenje javnoga duga.

U tome treba gledati i jedan od razloga rasta javnoga duga u ovoj godini.

Tako se u Ekonomskom programu koji je Vlada s jučrašnje sjednice uputila u Bruxelles, u ovoj godini prognozira rast javnoga duga za 2,5 posto BDP-a, što je ekvivalent brojci od oko 8,5 milijardi kuna.

Nahtigal je potvrdio da je na radnoj skupini postignut dogovor da se dug vraća preko fonda, obrazloživši da bi izdavanje državnih obveznica za povrat duga umirovljenicima značilo rast javnoga duga koji nas sve opterećuje, a osnivanjem fonda, tvrdi Nahtigal, rast će poslovnost.

Razumijemo strah naših građana od duga i deficita zbog čega ćemo odmah na početku idućeg mandata predložiti Ustavne promjene za ograničavanje deficita i javnoga duga.

Limiti proračunskog deficita i javnoga duga postojali su i ranije no mnoge zemlje EU su ih ignorirale ili izigravale.

Evo glavnih pokazatelja gospodarsko-socijalnog stanja danas: 1) Stopa zaposlenosti u RH iznosi svega 55 %, a suočeni smo ponovno s visokom stopom nezaposlenosti od 16,6 %; 2) Veliki je problem i strukturna nezaposlenost, uvjetovana nepovoljnom kvalifikacijskom i dobnom strukturom nezaposlenih; 3) Uz više od 45 mlrd. eura inozemnoga duga, svaki stanovnik Hrvatske trenutno na plećima nosi teret od gotovo 10.000 eura, u čijem povratu će, na ovaj ili onaj način, direktno ili indirektno, participirati; 4) Jedan od ključnih problema je niska konkurentnost gospodarstva; 5) Izravna posljedica je niska razina izvoza, dominacija proizvoda niske tehnološke razine, te otežana konkurencija jeftinim uvoznim proizvodima; 6) Gotovo 55 % potrošnje industrijskih proizvoda se uvozi, a samo 30 % hrvatske industrijske proizvodnje se izvozi (Češka, Slovačka i Poljska preko 50); 7) Recentna kriza radikalno je pogoršala stanje u hrvatskom gospodarstvu i društvu, i po svim pokazateljima vratila nas, u razvojnom smislu, nekoliko godina unazad; 8) Realni pad BDP-a gotovo 6 % u 2009. i očekivani - 1,7 % u 2010.; 9) Gubitak radnih mjesta za više od 80.000 ljudi i rast stope nezaposlenosti za 3 postotna poena (na 16,6 %); 10) Pad investicija za gotovo 25 %, te pad osobne potrošnje za više od 12 %; 11) Pad industrijske proizvodnje za 9 % u 2009. i gotovo 4 % u prvoj polovini 2010.; 12) Rast deficita u državnom proračunu za gotovo 24 mlrd. kuna u 2009./10., te rast javnoga duga za više od 30 mlrd. kuna, što direktno ugrožava kreditni rejting i povećava troškove financiranja duga; 13) Rast nelikvidnosti u sustavu na više od 31 mlrd. kuna nepodmirenih potraživanja, u čemu država ima značajan udjel.

O tome kako će izvršiti obećanja o boljim uvjetima za poduzetništvo i otvaranje novih radnih mjesta, smanjenju javne uprave, smanjenju javnoga duga, ravnomjernijem školovanju tehničkih i društvenih zanimanja, jednakim uvjetima za ljude u gradu i na selu vidjet će se u praksi.

To se najbolje moglo vidjeti u još tekućoj krizi do koje je došlo, među ostalim, upravo zbog banaka i njihova načina poslovanja, nakon čega one ne samo da nisu kažnjene nego su sanirane javnim novcem, što je onda uzrok rasta javnoga duga i posljedično početka provođenja mjerâ štednje da bi se taj javni dug saniralo, te su nastavile poslovati po starom smatra dr. Kapović, te zaključuje: Etičko bankarstvo bilo bi moguće u drukčijem sustavu, u kojemu bi banke bile u društvenom vlasništvu i pod demokratskom kontrolom društva te bi u svojem djelovanju gledale na korist i razvoj čitavog društva, a ne samo svojih vlasnika.

listi sam usporedbe radi dodao jenkiland/SAD o kojoj E-YUnija itako ovisi u svakome gospodarskome i financijskome smislu i vidu, no izostavio sam nizozemsku, ali i ona je tu negdje u drustvu ostalih E-YUnijskih trilijunskih duznica. njemacka, vodeca zemlja i gospodarstvo E-YUnije, hrabro i ubrzano krece k trecem trilijunu javnoga duga, i to brzinom od nekih 1000 eura na sekundu. toliko o uspjesnoj E-YUniji i njenome posrnulom gospodarstvu koje ne ce izvuc hrvatsku iz nicesa, vec ce ju samo dublje zavalit u bijedu i glib siromastva. a vi sanjarite i dalje, pace, laprdajte o banksteru draghiju.

Javnim dužnosnicima treba oduzeti nelegalno stečenu imovinu i uplatiti je u državni proračun za vraćanje javnoga duga, rekla je Srdoč i dodala kako je sadašnji ugovor s Europskom unijom loš za Hrvatsku, a nuklearni fizičar Ivo Orlić ocijenio ga je veleizdajom.

ZAGREB - " Povećanje konkurentnosti i izvozne sposobnosti gopodarstva, smanjenje javnoga duga i nezaposlenosti te ubrzanje reformi i stvaranje učinkovite državne i javne uprave - pet je ključnih izazova koji stoje pred novom vladom ako ona dobije povjerenje " Hrvatskoga sabora, istaknuo je mandatar Ivica Račan u utorak.

Kao primjer loše strategije naveden je proces poticanje potrošnje osnova za razvoj nova kreditna zaduženja rast javnoga duga.

Tako se, primjerice, u Ekonomskom programu najavljuje nastavak fiskalne konoslidacije, kako bi se ograničio daljnji rast javnoga duga, ukazuje se na potrebu prebacivanja poreznog tereta s rada na potrošnju i imovinu, te se najavljuju mjere koje bi trebale potaknuti novo zapošljavanje.

Visina javnoga duga na kraju prošle godine dosegnula je 42 posto BDP-a, što ne ugrožava hrvatsko ispunjenje kriterija iz Maastrichta.

Međutim, Starčevića brine brzina porasta javnoga duga da bi se financirao proračunski deficit, koji je još uvijek visok: Ako do konsolidacije, koja nije izgledna prije 2012. godine, dođe tek u roku od dvije do tri godine, javni bi dug mogao prijeći prag od 60 posto, a to bi dovelo i do drugih značajnih negativnih posljedica osim samoga neulaska u Europsku monetarnu uniju (EMU).

Kako u SAD-u tako i u EU (61 i 50 posto), građani misle da treba smanjiti javni trošak, u čemu prednjače Španjolci (71 posto) koji smatraju da je kriza povezana i s povećanjem javnoga duga.

Javni dug Srbije u travnju je povećan za 225 milijuna eura pa je dosegnuo ukupan iznos od 14,84 milijarde eura, objavilo je tamošnje Ministarstvo financija.Iako pritom nije objavljen udio javnoga duga u BDP-u, zna se da je on na kraju siječnja iznosio 44,5 posto pa se itekako približio zakonskoj granici od 45 posto.

Kriza je započela 2008. kao financijska, koja se zatim pretvorila u gospodarsku s najvećom recesijom od 1945., a u protekloj su godini pojedine članice bile prisiljene na drastične mjere štednje zbog golemog proračunskog deficita i javnoga duga, što može dovesti do socijalne i političke krize.

To pojačanom pritisku izlaže njemačku kancelarku Angelu Merkel koja se zalaže za fiskalnu štednju kao glavni instrument smanjenja javnoga duga koji opterećuje europska gospodarstva.

O tome naravno piše i u Planu 21. Cilj nam je zaustavljanje rasta zaduživanja i preokretanje trenda udjela javnoga duga, uvećanog za državna jamstva, u BDP-u na razinama manje od 60 %. ' Očito je Koalicija na pravom putu da i to ispuni.

' Ove smjernice pokazuju našu jasnu odlučnost da nakon razdoblja krize, jačamo javne financije zbog socijalne osjetljivosti i snižavanja javnoga duga ', rekla je Kosor prvi puta otvoreno govoreći o završetku gospodarske krize.