Ustanove čiji je osnivač, kao i trgovačka društva kojih je vlasnik ili suvlasnik te za nekretnine u vlasništvu Grada Crikvenice oslobađaju se obveze plaćanja naknade za priključenje građevina na komunalnu infrastrukturu za javnu vodoopskrbu.

Taj prostor nema riješenu javnu vodoopskrbu, a privatni bunari su presušili.

Preostali dio stanovništva (24 %) koji nije priključen na javnu vodoopskrbu opskrbljuje se većim dijelom putem tzv. lokalnih vodovoda ili individualno putem vlastitih bunara, cisterni i sl.

Vlasnici ili investitori novoizgrađenih građevina, kao i vlasnici već izgrađenih građevina koje su prestale biti izuzete obveze priključenje na komunalnu vodnu građevinu, infrastrukturu, moraju zahtjevu za priključenje na komunalnu vodna građevina za javnu vodoopskrbu, priložiti u izvorniku ili ovjerenoj preslici uz predočenje izvorniku:

Odredba stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na zahvaćanje i prekograničnu prodaju vode putem građevina za javnu vodoopskrbu.

Kontrola kakvoće sirovih voda obavlja se na priljevnom i vodozaštitnom području na kontrolnim bušotinama (pijazometri), koji moraju biti raspoređeni tako da se registrira moguće zagađenje prije zahvata vode iz zdenca koji je namijenjen za javnu vodoopskrbu te u samom zdencu prije prerade vode ili dezinfekcije.

Izneseni su i podaci o prevladavajućim tipovima vodoopskrbe: 80 % stanovništva je priključeno na javnu vodoopskrbu (vodovod); 6 % je priključeno na manje, lokalne vodoopskrbne sisteme, a 14 posto ovisi o individualnoj vodoopskrbi (zdenci, cisterne...).

Ispitivanje kakvoće voda provodi se na vodotocima čija se voda iskorištava ili planira iskorištavati za javnu vodoopskrbu, na vodama unutar nacionalnih parkova i parkova prirode, zatim u dijelovima vodotoka gdje su značajniji utoci državnih i prekograničnih voda te ispusti tehnoloških i komunalnih otpadnih voda i u dijelovima gdje se vodni resursi iskorištavaju ili planiraju iskorištavati za gospodarske potrebe (hidroelektrane, navodnjavanja, uzgajališta riba i drugo).

Prošle godine izgrađene su građevine za javnu vodoopskrbu ukupne vrijednosti od 314.793,92 kn, te građevine za javnu odvodnju vrijednosti 8.363.596,69 kuna.

Zdravstveni problem je nedovoljna izgrađenost sustava javne vodoopskrbe i vodoodvodnje. 2004. godine u Brodsko posavskoj županiji 52 % žitelja i 68 % naselja nema javnu vodoopskrbu.

1. zabrana izgradnje na područjima gdje se ugrožava kakvoća vode izvorišta i podzemnih voda koja se koriste ili planiraju koristiti za javnu vodoopskrbu,

Ukoliko ova voda nije dostupna stanovnici poplavljenog područja koji nemaju priključke na javnu vodoopskrbu već koriste vodu lokalnih vodovoda i bunara mogu koristiti isključivo prokuhanu vodu.

Speleološka šetnja dubinom izvora Rječine Izvor Rječine nalazi se na 323 metara nadmorske visine i koristi se za javnu vodoopskrbu još od 1915. godine.

U Hrvatskoj postoji relativno velik broj komunalnih društava nadležnih za javnu vodoopskrbu, što je rezultat povijesnog razvoja te velikog broja gradova i općina.

Ovome je razlog, u nekim krajevima, slabog postotka priključenosti na javnu vodoopskrbu.

U Hrvatskoj najviše stanovništva na javnu vodoopskrbu priključeno je u Dubrovačko neretvanskoj županiji (preko 90 %).

Podzemne se vode ponajprije iskorištavaju za javnu vodoopskrbu te se njihova kakvoća uglavnom ocjenjuje prema pokazateljima definiranim Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće.

Uzimajući u obzir prethodno navedena polazišta, integralnim upravljanjem vodama potrebno je: osigurati dovoljno kvalitetne pitke vode za javnu vodoopskrbu stanovništva; osigurati potrebnu količinu vode odgovarajuće kakvoće za različite gospodarske namjene; zaštititi ljude i materijalna dobra od štetnoga djelovanja voda; postići i očuvati dobro stanje voda zbog zaštite vodnih i o vodi ovisnih ekosustava, i to harmonizirajući mjere upravljanja vodama s ostalim sektorima korisnicima prostora, te osiguranjem dobrog stanja površinskih, podzemnih, prijelaznih voda i priobalnih voda (mora).

1. javnu vodoopskrbu (dalje u tekstu: vodovodni priključak),

U sljedećih petnaestak godina ne očekuje se porast broja stanovništva, a povećanje potreba za vodom za javnu vodoopskrbu proizaći će iz povećanja stupnja priključenosti stanovništva na javne vodoopskrbne sustave.

D 6. Povećanje sigurnosti zahvata vode za javnu vodoopskrbu.

Reformu provesti kako slijedi: regulatornim mehanizmom s razine države propisati uslužna područja javne vodoopskrbe i javne odvodnje prema kriterijima tehničke cjelovitosti, tehnološke povezanosti i ekonomske održivosti (načelo: »od izvorišta do korisnika i od korisnika do ispusta u površinske vode«); težiti tomu da se uspostave jedinstvena uslužna područja za javnu vodoopskrbu i javnu odvodnju; institucionalizirati udruživanje (sindiciranje) gradova i općina u jedinstvenu javnu vlast na uslužnom području za natkomunalne djelatnosti javne vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda (udruge gradova i općina ili UGO); na udruge gradova i općina zakonom prenijeti nadležnosti jedinica lokalne samouprave u djelatnostima javne vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda; mjerama državne politike potaknuti ujedinjavanje komunalnih operatera sve dok se ne postigne cilj: jedan isporučitelj na uslužnom području; od proklamiranoga načela odstupiti samo tamo gdje je ekonomičnije i učinkovitije imati dva operatera na istom uslužnom području, jednog za vodoopskrbu, drugog za odvodnju; propisati da natkomunalni operateri vodovoda i kanalizacija, uključujući i pročišćavanje otpadnih voda; moraju biti zasebni pravni subjekti odvojeni od pravnih subjekata koji obavljaju komunalne djelatnosti (održavanje javnih površina, održavanje nerazvrstanih cesta, odlaganje komunalnoga otpada, javna rasvjeta i slično); potaknuti program rješavanja viška zaposlenih u natkomunalnom sektoru voda; zabraniti natkomunalnim operaterima obavljanje komercijalnih djelatnosti (graditeljstvo, trgovina i drugo).

Nećemo stati na ovom vodovodu, ići ćemo i dalje kako bi kroz duži period vratili život na Žumberak », poručio je gradonačelnik Beljak, a zamjenik župana Tomljenović kazao da u županiji, na žalost, još 30 posto stanovništva nema javnu vodoopskrbu, te da je rješavanje komunalne infrastrukture, u suradnji s Hrvatskim vodama, jedna od važnijih zadaća.« Trebamo se udružiti, napraviti dobre projekte i ' otključati ' EU fondove », naglasio je Tomljenović.

Tamo piše: Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave stječe prihode iz vlastitih izvora (prihodi od vlastite imovine, županijski, gradski odnosno općinski porezi, nov - čane kazne, pristojbe, naknade) od zajedničkih poreza (poreza na dohodak, poreza na dobit, poreza na promet nekretnina) od dotacija iz državnoga i županijskog proračuna od potpora izravnanja za decentralizirane funkcije od zajedničkih prihoda (prihodi od ugovorenih godišnjih naknada za koncesije za crpljenje mine - ralnih i termalnih voda, za zahvaćanje voda za javnu vodoopskrbu).

Kod korištenja vode za javnu vodoopskrbu prednost ima voda kojoj nije potrebna dodatna obrada.

Zadovoljavajuće stanje priključenja na javnu vodoopskrbu je u Varaždinskoj, Međimurskoj, Zagrebačkoj i gradu Zagrebu, te Šibensko-kninskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji (više od 90 %).

Zainteresiranima za posjet vrlo značajnih izvorišta za javnu vodoopskrbu ZVIR i RJEČINA, a koja se nalaze u zoni strogog režima zaštite, KD VODOVOD I KANALIZACIJA d. o. o.

Izrazi u smislu ovoga Pravilnika znače: 1. »Voda za piće« jest sva voda koja je u svojem izvornom stanju ili nakon obrade namijenjena za piće, kuhanje, pripremu hranu ili druge kućanske namjene, neovisno o njenom porijeklu te neovisno o tome da li se isporučuje razvodnim mrežama, cisternama ili bocama ili spremnicima kao i sva voda koju subjekti u poslovanju s hranom upotrebaljavanju za proizvodnju, preradu, konzerviranje ili prodaju proizvoda ili tvari namijenjenih za konzumaciju ljudi, 2. »Voda u originalnom pakiranju« je prirodna mineralna, prirodna izvorska voda, voda iz krša i stolna voda, 3. »Voda u ambalaži« je voda iz izvorišta vodoopskrbnog sustava napunjena u ambalažu koja se upotrebljava u prehrambenoj industriji, a koja ispunjava odredbe iz Priloga I. koji je otisnut uz ovaj Pravilnik i njegov je sastavni dio - Tablica 1., 2., 3. i u slučaju korištenja ozona Tablice 4. Priloga I. 4. »Javna vodoopskrba« jest opskrba vodom za piće za više od 50 ljudi ili 10 m3/dan, opskrba iz objekata pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju djelatnost poslovanja s hranom te opskrba javnih objekata kao što su škole, bolnice, ustanove predškolskog odgoja, ugostiteljski objekti, autobusni i željeznički kolodvori i dr., 5. »Uzorak vode« jest količina vode uzeta jednokratno na jednom mjestu na propisani način u svrhu laboratorijske analize, 6. »Analiza vode« jest određivanje senzorskih, fizikalno-kemijskih, kemijskih, mikrobioloških i drugih svojstava vode radi utvrđivanja njene zdravstvene ispravnosti, 7. »Učestalost uzimanja uzoraka vode (uzorkovanje)« jest postupak uzimanja uzorka vode za laboratorijsku analizu iz izvorišta i pojedinih vodoopskrbnih objekata u određenim vremenskim razmacima, 8. »Izvorište« jest mjesto na kojem se voda zahvaća za javnu vodoopskrbu (vrela, zdenci, rijeke, jezera, akumulacije), 9. »Vodoopskrbni sustav« jest sustav za javnu vodoopskrbu vodom za piće koji ima uređeno i zaštićeno izvorište, spremnik i razvodnu mrežu, 10. »Vodoopskrbni objekti« su građevine i uređaji pomoću kojih se zahvaća voda, prikuplja, prerađuje i raspodjeljuje pučanstvu putem razvodne mreže, 11. »Razvodna mreža« jest sustav vodoopskrbnih cjevovoda kojima se transportira voda od izvorišta preko svih uređaja i spremnika do potrošača.

Zaključak ishođenje lokacijske dozvole za izgradnju komunalnih vodnih građevina za javnu vodoopskrbu na distribucijskom području Krapina podsustav Radoboj - opskrba vodom naselja Gornja Šemnica i Donja Šemnica (18. listopada) Više...

Ovom Odlukom propisuje se postupak za priključenje na komunalne vodne građevine za javnu vodoopskrbu, rokovi, naknada i način plaćanja naknade za priključenje, način i uvjeti financiranja gradnje komunalnih vodnih građevina za javnu vodoopskrbu i prekršajne odredbe.