Godišnju potporu u iznosu od 84.000 kuna dobio je tako Josip Mlakić, dok su polugodišnju potporu od 42.000 dobili Slavko Jendričko, Marinko Koščec, Zlatko Krilić, Milan Mirić, Simo Mraović, Tahir Mujičić, Jurica Pavičić, Krešimir Pintarić i Delimir Rešicki.

Robert Roklicer, Krešimir Bagić, Josip Cvenić, Božica Zoko, Branko Čegec, Ljerka CarMatutinović i Slavko Jendričko.

Pavešković i Jendričko utajili porez u Autotransportu?

SISAK Osmoga studenoga u prostorijama Ogranka Matice hrvatske Sisak akademik Tonko Maroević i Slavko Jendričko predstavili su novi broj časopisa za književnost, kulturu i znanost »Riječi«.

Glavna i odgovorna urednica časopisa je Đurđica Lasić-Vuković, dok je urednik broja Slavko Jendričko.

Slavko Jendričko: Ponekad sam mlinski kamen što melje samog sebe

Slavko Jendričko dokaz je onoga što je ustvrdio Josif Brodski: " Umjetničko djelo ide ka tome da nadživi svoga tvorca.

Prevoditeljica je bila sestra Mirela Jendričko iz Crkve Božje u Vinkovcima, a glazbenu podršku dale su Elizabeta Koprivnjak na klaviru i Ivančica iz Karlovca pjesmom i svjedočanstvom.

U stihovima Jendričko osvjetljuje i zatamnjuje sličice iz aktualne medijsko-kulturalne slike svijeta i pravi kognitivni kolaž subjekta koji sretno i raspoloženo uživa u svojoj tekstualnoj moći, u prostoru kojemu može privesti svaki njemu poznati fragment kakvoga drugog teksta, i bez obzira na kodni izvor toga odjeljka, u pjesmi ga (i izvor i fragment) očekuje vrlo pristojan poraz.

Inače, puni konkretistički interes s brojnim ritmičkim odgovorima na primanje massmedijskih udara, Jendričko oblikuje počevši s drugom knjigom Ponoćna kneževina iz 1974.

Crvena planeta (1986.) Jendričkov je dijalog s Malešom iz Prakse laži, naime urnebesnoj i ultralucidnoj videospotizaciji Jendričko prilaže analizu ideologijske matrix-vrpce koja se moguće prošiva u kakvom opakom backupu toga konstelata, u kojemu se, naime, predbodrijarovski Malešov subjekt odlučuje osviješteno, ali suvereno zadržati u obmani.

Skupu su se obratili i uputili riječi potpore novome pastoru biskup Crkve Božje i predsjednik Protestantskoga evanđeoskog vijeća Josip Jendričko koji je, nadahnut Pavlovim riječima iz poslanice Filipljanima pozvao na zajedničko slavljenje Gospodina.

Jendričko zatravljuje upravo takvim stihovima: on se ne libi koketirati s Nečastivim, suočiti se s ontološkim mrakovima, razuditi emocije uzvišene i mračne, prokazati strah, otkriti Bogu snomorice, viknuti živima tugu i tjeskobu, zamjeriti se licemjerima vremena i šmirantima života, upornošću onih koji nemaju što izgubiti posegnuti za onim vječnim Onkraj.

Gdje?, Slavko Jendričko (HDP) Poigrati se sa sobom i s drugima, imati sućutnosti za povijesni tragizam, ali uzmaknuti kad, negdje ispod svijesti, opaziš da te nema u kolektivnom nesvjesnom, biti ovdje i nigdje, opreke su s kojima vješto barata ludičko-shizoidni ' narator ' ovih pjesama.

Pjesnik Slavko Jendričko istodobno nam se ruga i djetinje nas zaigrano zavodi.

Slavko Jendričko (rođen 1947. u Komarevu) jedan je od produktivnijih hrvatskih pjesnika, čiji opus broji trinaest pjesničkih zbirki i jednu knjigu političkih eseja.

Zavičajno je Slavko Jendričko, a ne samo godinom objelodanjivanja zbirke Nepotpune dimenzije, pa i prijateljski, vezan uz kultnoga hrvatskoga modernističkog pjesnika Josipa Severa.

Pita se Jendričko o smislu, osvješćuje da ga ponestaje i da nije zapravo nužno dalje nastavljati baviti se tim problemom, jer iste navike i dobro i zlo potiču.

Poštovana dr. Jendričko, imam brata koji je 10 tak godina imao dijagnozu bipolarnog poremećaja i nekoliko puta je bio hospitaliziran u Vrapču, Rebru i Vinogradskoj.

Možda bi bilo bolje da njega kao urednika i izdavača priupitate o čemu opet govori taj povremeno " šiznuti Jendričko " (citat iz jedne pjesme).

Slavko Jendričko OBRAZLOŽENJE odluke o dodjeljivanju Povelje Visoka žuta žita na 22. Pjesničkim susretima Drenovci 2011. hrvatskom pjesniku Slavku Jendričku za sveukupni književni opus i trajni doprinos hrvatskoj književnosti Slavko Jendričko rođen je 1947. godine u Komarevu.

Uz veliki broj objavljenih knjiga, Jendričko ima i čitav niz mimoknjigovnih tekstova koje objavljuje u virtualnim časopisima i na internetskim portalima.

Kroz više od četrdeset godina poetskoga rada (piše i objavljuje poeziju od kraja 60 - ih godina 20. stoljeća sve do danas), Jendričko je iskušavao različite poetičke izraze kojima je zajednički nemimetičan odnos spram zbilje.

Kao i mnogi pjesnici koji počinju objavljivati krajem 60 - ih i početkom 70 - ih (Josip Sever, Zvonko Maković, Milorad Stojević, Branimir Bošnjak, Darko Kolibaš, Luko Paljetak, Branko Maleš, Ivan Rogić Nehajev), i Jendričko se u svojoj poeziji bavi razgradnjom jezičnoga znaka ali i njegovom zabavnom obnovom, i to u rasponu od anticipacije takvih poetoloških promjena deskripcijom stanja semantičke iscrpljenosti jezika krajem 60 - ih i tijekom 70 - ih, preko demonstriranja potpunoga rasapa jezičnog znaka uvođenjem neverbalne znakovnosti, posebice geometrijske i likovne, u 80 - ima, pa sve do takve nekoherentne, razbarušene strukturnosti teksta koja reflektira postmodernu situaciju vremenske i prostorne simultanosti i sveprožimajućeg poliloga svih sociokulturnih fenomena (filma, glazbe, televizije, video spota, politike itd.).

Zbog takvoga, visokom kakvoćom dosljednoga, poetološki vitalnog i vitalističnog pjesničkoga djela, razvijene lirske moderne vedrine u cijelosti, upravo je Slavko Jendričko Povjerenstvu Susreta nedvojbeni izbor za ovogodišnjeg laureata Povelje Visoka žuta za sveukupni književni opus i trajni doprinos hrvatskoj književnosti.

Poštovana Dr. Tihana Jendričko, spadam u kategoriju koja bi se mogla nazvati " zreo pacijent ".

Poštovana Dr. Tihana Jendričko, U vezi sam već 2 godine i uskoro bih se trebao oženiti sa djevojkom za koju imam sumlje da ima bipolarni poremećaj.

Međutim, Jendričko ne ostaje pri već afirmiranim odlikama i izražajnim mogućnostima takove poezije.

Riječ je o zbirci priča koje je autor tijekom svoje dugogodišnje spisateljske karijere već objavljivao u časopisima i novinama, a predstavili su ju urednik časopisa Riječi " Slavko Jendričko i ravnatelj Uprave za knjige i knjižnice Ministarstva kulture RH, Čedomir Višnjić.

Sabor je nakon pozdrava od strane domaćina Željka Mraza, glavnog tajnika SBC-a, slavljenja Boga i molitve, duhovnom misli otvorio biskup Jendričko koji je pozvao okupljene da i svojem naraštaju zajedničkim trudom navijeste evanđelje Isusa Krista.