📱 Nova mobilna igra – igra slaganja riječi!
Preuzmi s Google Play 🎯

jezgre reaktora značenje i sinonimi

  • Sinonimi i slične riječi za jezgre reaktora, kao i primjeri u rečenici

SINONIMI I SLIČNE RIJEČI

  • zemljine jezgre (0.60)
  • reaktorske jezgre (0.59)
  • reaktorske posude (0.57)
  • kontejnmenta (0.57)
  • zemljine kore (0.55)
  • reaktorske zgrade (0.54)
  • permafrosta (0.54)
  • taline (0.54)
  • nuklearnog reaktora (0.53)
  • zemljine atmosfere (0.52)
  • apsolutne nule (0.52)
  • isparivača (0.51)
  • nuklearke fukushima (0.51)
  • suhog leda (0.51)
  • gorivne šipke (0.51)
  • izmjenjivača topline (0.51)
  • tropopauze (0.51)
  • fotosfere (0.50)
  • gornjih slojeva (0.50)
  • odvodnog kanala (0.50)
  • Napomena: u zagradi je koeficijent sličnosti (sličnost s zadanim pojmom) nakon obrade pomoću AI.

PRIMJERI U REČENICAMA

0

Za razliku od eksplozija u reaktorima 1 i 3, koje, kako se pretpostavlja, nisu izazvale ozbiljnije oštećenje jezgre reaktora niti kontejnmenta (zaštitnog kruškoliko oklopa oko reaktora), nakon jučerašnje eksplozije sumnja se i u oštećenje kontejnmenta reaktora 2, zbog čega je situacija u tom reaktoru najozbiljnija.

0

Oštećenje kontejnmenta, naime, ukazuje i na vjerojatno oštećenje jezgre reaktora, odnosno topljenje šipaka s nuklearnim gorivom, premda japanske vlasti tvrde da takav najcrnji scenarij pokušavaju spriječiti.

0

Američki ministar energetike je izjavio da prema proračunima izgleda da se istopilo 70 % jezgre reaktora 1 i 33 % jezgre reaktora 2.

0

U jučerašnjoj analizi incidenta u prvom reaktoru nuklearke Fukušima Davor Grgić iz Hrvatskog nuklearnog društva, na temelju informacija dobivenih od Američkog nuklearnog društva i svog vlastitog razmišljanja, procjenjuje kako je taljenje jezgre reaktora " sigurno prisutno, ali nije jasno u kojem postotku ".

0

Vlasti su objavile kako ipak nije došlo do taljenja jezgre reaktora, unatoč ispuštanju određene količine radioaktivnih plinova u atmosferu.

0

Veličina jezgre reaktora i broj gorivnih elemenata u njoj ovise o snazi reaktora.

0

Stroj za zamjenu goriva podiže stare gorivne elemente iz jezgre reaktora i ulaže svježe.

0

Hrvatski stručnjaci podsjećaju kako je havarija u nuklearci u Fukušimi još uvijek manja nesreća od one koja se 1979. dogodila u elektrani Three Mile Island u Americi, gdje ni nakon topljenja trećine jezgre reaktora nije bilo ozbiljnijih problema za stanovništvo.

0

Sa početkom 15 radnog ciklusa jezgre reaktora sa regijom 17 započinje uvođenje standardne serije Westinghouse 16 x16 (STD) gorivnih elemenata VANTAGE sa gorivim tabletama anularnog obogaćenja od 2,6 w/o U-235. Glavna razlika u odnosu na VANTAGE5 seriju je u materijalu obloge gorivnih šipki.

0

New York Times donosi članak o 50 - orici japanskih radnika heroja koji su odlučili ostati u nuklearki Fukushima Daiichi, riskirajući vlastito zdravlje i u konačnici živote kako bi spriječili potpuno rastapanje jezgre reaktora i širenje tisuća tona radioaktivne prašine u atmosferu.

0

Međutim, osim jezgre reaktora i kontrolnih štapova s pogonskim mehanizmom unutar reaktorske posude nalaze se parogeneratori, cirkulacijske pumpe i tlačnik.

0

Kontrolni štapovi ulaze u jezgru s donje strane, za razliku od PWR gdje se nalaze iznad jezgre reaktora.

0

Međutim, službeno je do sada ovo bila manja nesreća (u smislu predvidljivog oštećenja jezgre ali ne i ukupno oslobođene radioaktivnosti na lokaciji) od one koja se dogodila 1979. u Americi (elektrana Otok tri milje) gdje nakon topljenja trećine jezgre reaktora i malog ispuštanja radioaktivnosti u okoliš nije bilo zdravstvenih problema za stanovništva.

0

To se može postići oblaganjem jezgre reaktora slojem materijala koji, pretežno nuklearnim reakcijama elastičnog sudara, vraća dio neutrona u jezgru.

0

Tako je izračunata godišnja učestalost taljenja jezgre reaktora Sizewell B u Velikoj Britaniji, u pogonu od 1995., smanjena na 1,1 x10 - 6.

0

Za usporedbu, NE Krško je rađena po skupljoj metodi (čelični oklop oko reaktora), a ostali dio pogona posve je odijeljen od jezgre reaktora, pa je i sigurnija od japanske nuklearke.

0

Operator je bio prisiljen da nakon isključenja svih sustava za hlađenje jezgre reaktora rashlađuje morskom modom.

0

Inače, reaktor elektrane Otok tri milje je bio PWR tipa čija jezgra ima dvostruko veću gustoću snage od jezgre reaktora BWR tipa, kakav je u Fukushimi.

0

Ujutro u četiri sata 28. ožujka 1979. godine u nuklearnom postrojenju na otoku Tri milje u Pennsylvaniji došlo je do parcijalnog rastapanja jezgre reaktora.

0

Da se podsjetimo naš je problem odvođenje ostatne topline iz jezgre reaktora i bazena za istrošeno gorivo.

0

U ove se korake uključuju postupci dekontaminacije i rastavljanja; 19. Sigurnosna grupa opreme je skupina opreme pomoću koje se poduzimaju sve radnje potrebne tijekom pretpostavljenog početnog događaja tako da se ne prelaze projektne granične vrijednosti; 20. Sigurnosni sustav je sustav koji omogućava sigurnu obustavu nuklearnog reaktora, odvođenje topline iz jezgre reaktora ili ograničavanje posljedica nenormalnog rada graničnog projektom predviđenog kvara; 21. Stupnjevani pristup je usklađivanje zahtjeva funkcionalnosti, pouzdanosti, otpornosti spram okoliša i starenja i osiguranja kvalitete određenih postrojenja ovisno o stupnju značaja za nuklearnu sigurnost te također posljedica kvara, vodeći računa o opsegu ispitivanja i održavanja; 22. Teška nesreća je nesreća veća od graničnog projektom predviđenog kvara nuklearnog postrojenja s nuklearnim reaktorom uključujući ozbiljno oštećenje jezgre; 23. Uporaba objekta u kojem se obavlja nuklearna djelatnost su sve aktivnosti poduzete za pokusni pogon, puštanje u pogon i pogon nuklearnog postrojenja; 24. Zatvaranje objekta u kojem se obavlja nuklearna djelatnost je postupak kojim se za stalno prekida pogon; 25. ostali izrazi koji se koriste u ovom Pravilniku imaju značenje utvrđeno u članku 2. Zakona o nuklearnoj sigurnosti (»Narodne novine« br. 173/03).

0

Svi nastali učinci će se smatrati dijelom prvobitnog pretpostavljenog začetnog događaja. 10. Projekt mora uključiti djelovanje različitih kombinacija pojedinih slučajnih događaja koji bi mogli imati za ishod nenormalan pogon ili izvanredne uvjete. (9) Protupožarna zaštita: 1. Oprema važna za nuklearnu sigurnost nuklearnog postrojenja mora biti projektirana tako da se postignu slijedeći ciljevi: a) sprječavanje požara; b) identificiranje, signaliziranje i gašenje požara; c) lociranje požara koji nisu ugašeni. 2. U projektima se moraju koristiti nezapaljivi materijali, materijali koji ne šire vatru i strukture koje imaju protupožarnu otpornost. 3. Nuklearna postrojenja moraju imati protupožarnu opremu, koja će biti projektirana i postavljena tako da, ako se pokvari ili nije ispravno postavljena, nema utjecaja na funkcionalnost postrojenja odnosno opreme važne za nuklearnu sigurnost. 4. Protupožarna oprema i protupožarni sustavi moraju biti kvalificirani. 5. Projekt mora uključiti procjenu rizika od eksplozije ili požara kako bi se odredila potrebna otpornost na požar radi sastava vatrogasne jedinice. (10) Zaštita od vanjskih fenomena: 1. Nuklearna postrojenja moraju biti tako projektirana da za vrijeme prirodnih katastrofa koje se mogu dogoditi ili tijekom događaja uzrokovanih ljudskim djelatnostima izvan nuklearnog postrojenja ili tijekom njihovih kombinacija, bude moguće: a) sigurno obustaviti nuklearno postrojenje i zadržati ga u stanju podkritičnosti; b) odvoditi ostatnu toplinu iz jezgre reaktora, istrošenog nuklearnog goriva ili radioaktivnog otpada; c) održavati ispuste radioaktivnih tvari ispod propisanih vrijednosti. 2. Neovisno o uvjetima za fizičku zaštitu nuklearnih postrojenja i nuklearnih materijala propisanih posebnim propisima, kod projektiranja mora se voditi računa o: a) najozbiljnijim prirodnim fenomenima u prošlosti zabilježenima na području gdje će biti smješteno nuklearno postrojenje, imajući u vidu ograničenu točnost u pogledu intenziteta i vremena pojavljivanja; b) kombinaciji učinaka fenomena uzrokovanih prirodnim uvjetima i ljudskim djelovanjem. 3. Sigurnosne zone moraju biti predviđene kako bi se zaštitila nuklearna postrojenja od vanjskih fenomena prouzrokovanih prirodnim uvjetima ili ljudskim djelovanjem. (11) Kontrolne sobe: 1. Nuklearna postrojenja moraju biti opremljena prostorijama za upravljanje pogonom (u daljnjem tekstu: kontrolne sobe), u kojima se nuklearno postrojenje može sigurno i pouzdano nadzirati i upravljati u svim stanjima. 2. Kontrolne sobe moraju biti projektirane tako da se, uvažavajući zaštitu zdravlja zaposlenika, u njih može ući i u njima boraviti na siguran i za zdravlje ljudi neškodljiv način čak i u izvanrednim uvjetima.

0

Unatoč " stabilizaciji " trećeg, najugroženijeg reaktora nuklearke Fukušima 1 u subotu, jučer se u reaktoru ponovno počeo povećavati pritisak, što znači da očajničko zalijevanje reaktora tonama vode - zbog čega je svoje živote ugrozilo 279 vatrogasaca i neodređen broj vojnika - ipak nije dalo željeni rezultat, niti je zaustavilo taljenje jezgre reaktora i nuklearnog goriva u spremnicima pored reaktora.

0

" Pozitivno je to što je kontejnment oko reaktora vjerojatno i dalje netaknut, ali će se s vremena na vrijeme morati provoditi kontrolirano ispuštanje pare i pratećih plinovitih radioaktivnih produkata dok se reaktor cirkuliranjem vode dovoljno ne ohladi ", procjenjuje Grgić i dodaje: " Ako ne bi bilo daljnjih značajnih komplikacija ispuštanje radioaktivnosti trebalo bi biti ograničene naravi i uz značajno oštećenje elektrane i jezgre reaktora ".

0

CNN prenosi službeno priopćenje japanske nuklearne sigurnosne agencije u kojem se upozorava da i dalje postoji mogućnost taljenja jezgre reaktora u nuklearnoj elektrani Fukushima Daiischi.

0

Štoviše, površinski skladišni sustavi (obično uz reaktore) projektirani su za drugu svrhu (izmjena goriva, izvanredne situacije u kojima hitno valja izvaditi gorivo iz jezgre reaktora i privremeno skladištenje kako bi se najveći dio nastalih radionuklida raspao) i njihovo je predviđeno trajanje mjereno desecima godina, rijetko stoljećima.

0

(1) Primarni krug, reaktorska posuda i jezgra nuklearnog reaktora: 1. Reaktorska posuda u nuklearnom reaktoru, primarni krug i njegovi pomoćni sustavi, kontrolni i sigurnosni sustavi moraju biti projektirani tako: a) da se tijekom normalnog pogona, nenormalnog pogona i graničnog projektom predviđenog kvara, omogući izdržljivost, životni vijek i funkcionalna pouzdanost za komponente i postrojenja uz odgovarajuću pričuvu, b) da ne bude nedopustivog ispuštanja rashladnog sredstva, c) da materijali koji se koriste za njihovu izradu budu odabrani tako da se tijekom normalnog pogona što je manje moguće aktiviraju zračenjem, d) da budu dovoljno otporni na pojavu i razvoj kvarova. 2. Reaktorska posuda u nuklearnom reaktoru i oprema primarnog kruga moraju biti projektirane tako da se omogući redovito i stalno praćenje njihova stanja i da se omoguće ispitivanja potrebna za provjeru nuklearne sigurnosti tijekom trajanja normalnog pogona. 3. Izvedbe reaktorskih posuda nuklearnog reaktora i opreme primarnog kruga moraju sadržavati: a) programe i metode za nadzor i ispitivanje; b) kriterije za ocjenu rezultata nadzora i ispitivanja; c) primijenjene višestruke fizičke barijere koje sprječavaju istjecanje radioaktivnih tvari u radno okružje i u prirodni okoliš; d) barem tri različite vrste sustava koji nadziru i procjenjuju istjecanje tijekom pogona. 4. Konzervativni pristup korišten pri projektiranju jezgre nuklearnog reaktora i pratećih kontrolnih i sigurnosnih sustava mora osigurati: a) da sve unutarnje komponente reaktora budu projektirane, izrađene i postavljene tako da se odupru statičkim i dinamičkim utjecajima tijekom normalnog pogona, nenormalnog pogona i graničnog projektom predviđenog kvara u mjeri potrebnoj da se osigura sigurna obustava nuklearnog reaktora, održava podkritičnost i odgovarajuće hlađenje jezgre nuklearnog reaktora; b) da se ne prijeđu granične vrijednosti parametara gorivne šipke tijekom normalnog i nenormalnog pogona; c) da se tijekom izvanrednog stanja: spriječe i ograniče uvjeti promptne kritičnosti, nuklearni reaktor može sigurno dovesti u podkritično stanje i zadržati u njemu, aktivna zona može hladiti tijekom čitavog perioda oslobađanja topline, ne premaše granične vrijednosti parametara gorivne šipke. 5. Izvedba gorivnog elementa mora: a) osigurati da maksimalne vrijednosti određenih parametara koji djeluju kao temelj za projektiranje drugih sustava ne budu premašene tijekom normalnog pogona, nenormalnog pogona i graničnog projektom predviđenog kvara; b) se temeljiti na svojstvima korištenih materijala, učincima ionizirajućeg zračenja i kemijskih utjecaja na materijale, učincima statičkog, dinamičkog i termalnog naprezanja uzevši u obzir neodređenost ili nesigurnost u proračunu; c) biti utemeljena na podacima koji su u dovoljnoj mjeri potkrijepljeni eksperimentalnim i pogonskim iskustvom. 6. Mehanički dijelovi jezgre ili mehanički dijelovi smješteni u blizini jezgre moraju biti tako projektirani da su otporni na statičke i dinamičke utjecaje tijekom pogona i tijekom pretpostavljenih pogonskih događaja te da njihov kvar ne poveća reaktivnost i ne sprječava obustavu objekta u kojem se obavlja nuklearna djelatnost ili odvođenje ostatne topline. (2) Sustav za kemijsku i volumnu kontrolu: 1. Sustav za kemijsku i volumnu kontrolu mora biti projektiran tako da bude u stanju nadoknaditi istjecanja i promjene količine rashladnog sredstva tijekom normalnog i nenormalnog pogona uzimajući u obzir ispust rashladnog sredstva radi pročišćavanja. 2. Sustav za kemijsku i volumnu kontrolu mora biti projektiran tako da bude u stanju uklanjati produkte korozije i fisije iz oštećenih gorivnih elemenata održavajući potrebne parametre čistoće rashladnog sredstva primarnog kruga. (3) Rashladni sustav jezgre nuklearnog reaktora: 1. Izvedba sustava za zaštitno hlađenje jezgre reaktora mora osigurati: a) pouzdano hlađenje jezgre tijekom graničnog projektom predviđenog kvara uzrokovanog gubitkom sredstva za hlađenje tako da: temperatura košuljice gorivnih šipki ne prelazi dopuštene vrijednosti, energetski doprinos kemijskih reakcija u košuljici gorivne šipke ne prijeđe dopuštenu vrijednost, ne dođe do geometrijskih promjena gorivnih elemenata i unutarnjih dijelova nuklearnog reaktora, koje bi mogle utjecati na učinkovitost hlađenja, se ostatna toplina odvodi tijekom perioda njezinog oslobađanja. b) odgovarajuću rezervu, sposobnost međusobnog povezivanja, nadzor ispuštanja i zahvata tako da sustav za zaštitno hlađenje jezgre reaktora radi pouzdano i tijekom jednostrukog kvara; c) sposobnost sustava da podrži odvođenje topline iz jezgre do razine predviđene projektom; d) sposobnost poduzimanja povremenih ispitivanja i inspekcije: čvrstoće i nepropusnosti sustava, aktivnih elemenata sustava i funkcionalnog ispitivanja tih elemenata, sustava kao cjeline i funkcionalnog ispitivanja sustava pod uvjetima koji su bliski pogonskim uvjetima. 2. Sustav za odvođenje ostatne topline mora biti projektiran tako da u slučaju obustave objekta u kojem se obavlja nuklearna djelatnost granični parametri gorivne šipke ne budu premašeni. 3. Projekt mora uključivati dopunu sigurnosnom sustavu za odvođenje ostatne topline, praćenje istjecanja rashladnog sredstva i sposobnost zahvata tako da sustav za uklanjanje ostatne topline radi pouzdano i u slučaju jednostrukog kvara i gubitka vanjskog napajanja električnom energijom. 4. U projektu sekundarnog kruga se mora osigurati: a) pouzdano odvođenje topline iz primarnog kruga; b) identifikaciju eventualnog istjecanja rashladnog sredstva iz primarnog u sekundarni krug, a ako se takvo istjecanje ustanovi, sprječavanje daljnjeg širenja. 5. Projekt mora uključivati rješenje za pouzdani konačni ponor topline iz postrojenja tijekom stanja normalnog pogona, nenormalnog pogona, graničnog projektom predviđenog kvara a, tijekom teških nesreća, dati djelomičan doprinos odvođenju topline.

0

Zajedno s ostalim sustavima, ovi sustavi moraju: a) umanjiti aktivnost radioaktivnih tvari po jedinici volumena i regulirati sastav fisijskih produkata; b) pratiti i održavati prostornu koncentraciju vodika na dopuštenoj vrijednosti u cilju osiguranja cjelovitosti zaštitne zgrade. 16. Zaštitna zgrada opremljena sustavima za smanjenje tlaka i temperature mora imati rezervu za bitne potporne sustave, strukture i komponente tako da osigura njihov pogon uzevši u obzir kriterij jednostrukog kvara. (5) Sigurnosne analize i analize teških nesreća: 1. Projekt mora uključivati analizu odziva objekta u kojem se obavlja nuklearna djelatnost barem na sljedeće pretpostavljene začetne događaje: a) mala, srednja i velika istjecanja rashladnog sredstva primarnog kruga; b) puknuće glavnog parovoda i cjevovoda napojne vode; c) smanjenje protoka rashladnog sredstva kroz reaktor; d) povećanje ili smanjenje protoka napojne vode; e) povećanje ili smanjenje protoka pare; f) neželjeno otvaranje sigurnosnih ventila tlačnika; g) neželjeno aktiviranje sustava za zaštitno hlađenje jezgre reaktora; h) neželjeno otvaranje sigurnosnih ventila parogeneratora; i) neželjeno zatvaranje glavnih izolacijskih ventila parovoda; j) lom cijevi za izmjenu topline u parogeneratoru; k) nekontrolirano izbacivanje kontrolnih šipki; l) izvlačenje kontrolnih šipki; m) gubitak vanjskog napajanja električnom energijom; n) nesreća pri rukovanju gorivnim elementima; o) kvar sustava za kemijsku i volumnu kontrolu; p) ispuštanje rashladnog sredstva iz primarnog kruga kroz pomoćne sustave, obilazak zaštitne zgrade; r) gubitak odvođenja topline u uvjetima hlađenja prirodnom cirkulacijom; s) gubitak hlađenja bazena za skladištenje. 2. Projekt mora uključivati analize odziva objekta u kojem se obavlja nuklearna djelatnost na barem sljedeće vanjske pretpostavljene začetne događaje: a) nepovoljne prirodne uvjete koji uključuju: ekstremno opterećenje vjetrom, ekstremnu vanjsku temperaturu, ekstremne oborine i lokalne poplave, ekstremne temperature rashladne vode i smrzavanje, potrese; b) pad zrakoplova; c) utjecaj ljudskih djelatnosti i industrijskih aktivnosti u blizini objekta u kojem se obavlja nuklearna djelatnost. 3. Projekt mora uključiti analize sljedećih scenarija za izvanredno stanje: a) pretpostavljene tranzijente bez sigurnosne obustave reaktora; b) potpun gubitak unutarnjeg napajanja električnom energijom (gubitak svih izmjeničnih izvora napajanja); c) potpun gubitak napojne vode; d) ispuštanje primarnog rashladnog sredstva uz kvar sustava za zaštitno hlađenje jezgre reaktora; e) gubitak rashladnog sredstva reaktora u uvjetima hlađenja prirodnom cirkulacijom; f) potpun gubitak procesne vode; g) gubitak funkcije odvođenja topline iz jezgre; h) nekontrolirano smanjenje koncentracije borne kiseline u reaktoru; i) lom nekoliko cijevi za izmjenu topline u parogeneratoru; j) lom parovoda s istovremenim lomom cijevi za izmjenu topline u parogeneratoru. 4. Na temelju pogonskog iskustva, prikladnih sigurnosnih analiza i istraživačkih rezultata, adresirajući teške nesreće, u projektu se mora uzeti u obzir: a) mogućnost višestrukih kvarova sigurnosnih sustava s posljedičnom prijetnjom cjelovitosti fizičkih barijera u pogledu oslobađanja radioaktivnih tvari; b) skupinu određenih događaja, polazeći od pretpostavljenih začetnih događaja i koristeći kombinaciju vjerojatnosnih metoda, determinističkih metoda i tehničke procjene, te njihovo naknadno preispitivanje uz uporabu skupine kriterija kako bi se odredilo koja teška nesreća je unutar projektne osnove; c) ocjenu i provedbu bilo kojih projektnih promjena ili promjena u dokumentaciji ili pogonskim propisima, koje bi mogle umanjiti vjerojatnosti pojave određenih događaja prema točki b) ili ublažiti njihove posljedice, ako je njihova provedba razumno izvediva; d) mogućnost korištenja određenih sigurnosnih sustava i sustava koji nisu izravno povezani s nuklearnom sigurnošću, kao što su pomoćni privremeni sustavi za obavljanje funkcija različitih od onih prvobitno uzetih u obzir i pod uvjetima koji su različiti od pretpostavljenih pogonskih uvjeta, kako bi se objekt s nuklearnim reaktorom doveo u kontrolirano stanje ili ublažile posljedice određenih događaja prema točki b) podstavka 4. ovoga stavka; e) osiguranje pogonskih propisa koji se odnose na izvanredna stanja tijekom njihova trajanja; f) da kod objekata u kojima se obavlja nuklearna djelatnost izgrađenih s više jedinica, korištenjem raspoloživih pomoćnih sustava iz drugih jedinica nije doveden u opasnost siguran pogon tih jedinica. 5. U analizama graničnih projektom predviđenih kvarova mora se uzeti u obzir neodređenost korištenih parametara, osiguravajući da rezultati analize budu konzervativni. (6) Protupožarna zaštita: U projektu se mora osigurati da pojava požara na bilo kojem mjestu ne sprječava sigurnu obustavu nuklearnog reaktora i njegovo održavanje u sigurnom stanju, te da ne uzrokuje oslobađanje radioaktivnih tvari ili ozračenje ljudi iznad utvrđenih granica. (7) Centar za kontrolu izvanrednih stanja (tehnički potporni centar): Projekt mora uključiti centar za kontrolu izvanrednih stanja, koji mora biti odvojen od kontrolne sobe i pričuvne kontrolne sobe, i tijekom nesreće mora djelovati kao radni prostor za grupu djelatnika za kontrolu izvanrednih stanja.

0

Još nije potpuno razjašnjeno porjeklo tih tragova plutonija jer se čak i u primjeru rastaljene jezgre reaktora ne stvaraju kemijski spojevi koje bi voda kojom se hladi reaktor iznijela u okoliš.

0

Otklanjanje uzroka obustave potvrđuje Zavod. 2. Tijekom pogona, korisnik objekta mora voditi računa da: a) tijekom rada uvijek budu poznati parametri u kontrolnom i zaštitnom sustavu nuklearnog reaktora, kompenzacija reaktivnosti gorivnih elemenata, zaštita u slučaju nužde i djelotvornosti tekućih apsorbera; b) postojeća djelotvornost pokretačkih elemenata u kontrolnom i zaštitnom sustavu nuklearnog reaktora jamči obustavu nuklearnog reaktora i održavanje podkritičnosti; c) brzina uvođenja pozitivne reaktivnosti u jezgru reaktora bude takva da se dosegne snaga koja odgovara kontrolnoj razini tijekom dužeg perioda od onoga koji je definiran granicama i uvjetima te da nema promptne kritičnosti; d) zaposlenici imaju dovoljno podataka o stanju jezgre reaktora i brzu razmjenu važnih podataka koji utječu na nuklearnu sigurnost. 3. Korisnik objekta ne može započeti s izmjenom goriva prije nego Zavod odobri program izmjene goriva. 4. Program izmjene goriva mora sadržavati postupak umetanja gorivnih elemenata, smještanje gorivnih elemenata u jezgru reaktora i bazen za skladištenje prije i nakon izmjene goriva, uz definiranje odgovarajućih sigurnosnih karakteristika koje se moraju uspoređivati s karakteristikama i datumima navedenima u konačnom sigurnosnom izvješću. 5. Vađenje i umetanje gorivnih elemenata iz/u nuklearni reaktor bez promjene rasporeda gorivnih elemenata u jezgri reaktora mora poduzimati korisnik objekta u skladu s programom umetanja i vađenja gorivnih elemenata, koji je sastavni dio dokumentiranog fizičkog rasporeda gorivnih elemenata u jezgri nuklearnog reaktora i bazenu za istrošeno nuklearno gorivo.

Jezikoslovac.com

Jezikoslovac je web odrednica na kojoj ćemo pokušati u skorije vrijeme objediniti sve varijante i baze koje su trenutno dostupne za hrvatski jezik, kao i što veći broj primjera za iste. Pratite nas i šaljite prijedloge, kako bismo postali centralno mjesto razmjene znanja.
Srdačan pozdrav!