Osim eseja mr. Joška Belamarića, koji je zborio o Jadranu između mora i kontinenta, u programu Knjige Mediterana više se nigdje ni izrijekom ne spominje Mediteran.
Osim eseja mr. Joška Belamarića, koji je zborio o Jadranu između mora i kontinenta, u programu Knjige Mediterana više se nigdje ni izrijekom ne spominje Mediteran.
Naime, Joška Belamarića, čovjeka neupitnoga kulturnog statusa, gradska je vlast, pitaj boga kako, izvukla iz maca i odredila kao kariku koja nedostaje kako bi se po redu i zakonu konačno, nakon više od dvije godine kilavljenja, izabrao nasljednik Duška Mucala, sad već karijernog ve dea.
Kad smo već kod palača, vrijedno je spomenuti da su nova istraživanja donijela i nova otkrića i da već stariji Dioklecijan nije sadio samo kupus nego je, prema riječima pročelnika konzervatorskog odjela Joška Belamarića, sjeverni dio bio gospodarska zona u kojoj se nalazila tvornica tekstila i šivala odjeća za vojsku.
Takvim tezama u prilog idu i znanstvena istraživanja pročelnika Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture Joška Belamarića prema kojima sjeverni dio palače nije, kao što se mislilo, služio smještaju vojnih postrojbi
Vrijeme će dati odgovor na to pitanje, kao i na to tko je uspio za isti stol dovesti dotadašnje oponente Duška Marasovića i Joška Belamarića.
Osim navedenih, knjiga donosi tekstove Stjepana Ćosića, Branka Kirigina, Johna Wilkesa, Donala Coopera, Davida Ekserdjiana, Marcusa Binneyja i Joška Belamarića.
Katalog izložbe sadrži nekoliko eseja i osvrta, pa tako i onaj Joška Belamarića o povijesti dalmatinskog slikarstva od 13. do 15. stoljeća, a u obilnoj bibliografiji gotovo da prevladavaju naši znanstvenici: Cvito Fisković, Igor Fisković, Ivo Petricioli, Emil Hilje, Grgo Gamulin, Ljubo Karaman, Kruno Prijatelj
Kako smo saznali od pročelnika Konzervatorskog odjela iz Splita mr. Joška Belamarića, u sljedećih pet mjeseci u predvorju trogirske katedrale i na Radovanovu portalu svakodnevno će raditi mlada, ali vrlo iskusna njemačka restauratorica Stephanie Wallner, koja će s mikroskopom prema programu kojeg su razradili splitski konzervatori ispitati svaki centimetar kamene epiderme tog unikatnog spomenika.
Ocjenjivački sud, sastavljen od splitskih umjetnika Pave Majića (direktor) i Viktora Popovića, francuskog slikara Christiana Legentila te švicarskog arhitekta Samuela Martina, kao i povjesničara umjetnosti Joška Belamarića, odabrao je radove kojima su zastupljene uglavnom sve grafičke tehnike, od suhe igle do računalnog ispisa.
Vjerujem ljudima poput Joška Belamarića i Miljenka Domijana, koji su dali blagoslov obnovi rive.
U vrtu galerije postavljena je Stošićeva skulptura Phoenixa, a o kiparovu značenju i samom projektu, uz predstavljače, dr. Joška Belamarića, prof. dr. Vinka Srhoja, književnika Renata Baretića i direkora Galerije Meštrović Andre Krstulovića-Opara prisutnima se obratio i Dalibor Stošić.
Od mr. Joška Belamarića, pročelnika Konzervatorskog zavoda u Splitu, doznali smo da će u sjedištu francuske renesansne umjetnosti biti izložena brojna djela majstora hrvatske renesanse, od Dubrovnika, Istre i Zagreba, a izložit će se slike, kipovi, srebro i zlato kao i kodeksi.
Potom je slijedilo izlaganje Joška Belamarića, pročelnika splitskog Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture, u kojem je još jednom dokazao kako je za potpuno shvaćanje umjetničke baštine nužno i poznavanje povijesno-gospodarskih činjenica tog vremena.
Studije i istraživanja u tom smjeru postoje, spomenut ću primjerice doprinose Joška Belamarića tumačenju Radovanova portala i druge njegove studije o dalmatinskoj umjetnosti.
Ministar je prije toga u pratnji pomoćnice Željke Udovičić, člana Poglavarstva zaduženog za kulturu Bože Majstorovića i ravnatelja splitskoga Konzervatorskog zavoda Joška Belamarića obišao spomenute ustanove, kao i Dom mladeži.
Uz Ugovor, potpisan je i Dogovor o suradnji HPB-a, Viteškog alkarskog društva i stručnog tima pod vodstvom mr. Joška Belamarića, pročelnika Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture RH u Splitu o zajedničkoj suradnji na izradi koncepta i scenarija za postavljanje alkarsko-arheološke izložbe u gradovima u Hrvatskoj i Europi povodom proslave 300. obljetnice Sinjske alke.
Onda novinar zove dalje, pa od mr. Joška Belamarića, ravnatelja Konzervatorkog odjela, čuje: To vam je uvijek tako.
Pak, predstavnici grupe građana s Volicije, koji su prije pola godine Ministarstvu i uputili zahtjev za pokretanjem upravnog nadzora nad Prostornim planom, potvrdili su nam kako su, nakon službenog upita, prošlog tjedna dobili obavijest da je suglasnost izdana i to s potpisom pročelnika Joška Belamarića.
Već danas poslijepodne akademik Nenad Cambi održat će u Anconi predavanje o sv. Dujmu, dok će se u subotu otvoriti izložba Split 1700 Joška Belamarića, a održat će se i zajednička sjednica gradskih vijeća na kojoj će uvodničar biti potpredsjednik splitskog Vijeća Ivo Šimunović, a govorit će na temu Ancona i Split - europski gradovi.
U Trogiru je sagrađen čak novi most uz privolu konzervatora Joška Belamarića, i to unatoč protivljenju stručnjaka i udruga.
Nakon većeg broja pokušaja, prošlog vikenda uspjeli smo kontaktirati pročelnika Joška Belamarića, ali on nije bio spreman za davanje izjava.
Joška Belamarića, čini se, ne muče dvojbe i zato jer je u Pučišćima već vidio Kogojev spomenik: " Prije nekoliko dana imao sam priliku, u društvu arhitekata Rošina, Bašića i Fabijanića, vidjeti dovršen sarkofag koji je u Pučišćima izrađen, u žućkastom bračkom mramoru impresivnih geoloških sedimenata iz blizine Sumartina, po nacrtima poznatoga slovenskog umjetnika svjetskog glasa Oskara Kogoja.
Nakon najnovijeg otkrića dvaju ulomaka Bajamontuše u vrtu obitelji Marasović, o čemu je Slobodna Dalmacija pisala jučer, direktor Turističke zajednice Split Vedran Matošić javio nam je za mogućnost da se još jedan dio čuvene splitske fontane nalazi tik pred ulazom u Podrume Za takvu sam mogućnost doznao od ravnatelja Konzervatorskog odjela Joška Belamarića, a obavijestio sam Marija Lovrinčevića iz Poglavarstva koji će organizirati prenošenje kamena u Podrume kazao je Matošić.
U sklopu posjeta Hrvatskoj, ravnatelj Svjetskog centra za baštinu UNESCO-a sa sjedištem u Parizu Francesco Bandarin posjetio je Split i razgledao spomenike u staroj gradskoj jezgri kandidirane za upis na popis svjetske baštine. Zanimljivo je vidjeti bogato hrvatsko povijesno i kulturno naslijeđe koje se u budućnosti može naći na popisu Svjetske baštine rekao je Bandarin nakon razgledanja kandidiranog Dioklecijanova akvedukta i posjeta Dioklecijanovoj palači, Galeriji umjetnina i obnovljenom samostanu sv. Klare u pratnji pročelnika Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture u Splitu, Joška Belamarića.
Na jednom su se mjestu tako našli radovi Ivice Prlendera, Miljenka Foretića, Danka Zelića, Stanka Lasića, Joška Belamarića, Radoslava Tomića, Stanka Piplovića, Vinicija Lupisa, Franka Oreba, Alene Fazinić i Goran Nikšića.
33. SPLITSKI SALON: PREDAVANJE mr. JOŠKA BELAMARIĆA
Kritički tekstovi Sandija Vidulića i Mirka Petrića o splitskom projektu pod naslovom Aktiviranje prostornih resursa jezgre u funkciji njezine obnove potaknuli su reakcije prozvanih Joška Belamarića i Gorana Nikšića, ali i nezavisni doprinos polemici Ive Babića - njihove tekstove donosimo na sljedećim stranicama Koja je alternativa - stanovanju?
Zbornik pod naslovom MUNUSCULA IN HONOREM ŽELJKO RAPANIĆ uz prigodne riječi prof. dr. sc. Miljenka JURKOVIĆA, prof. dr. sc. Joška BELAMARIĆA, akademika Nenada CAMBIJA i slavljenika prof. dr. sc. Željka RAPANIĆA bit će predstavljen u Muzeju grada Splita, u petak, 22. veljače 2013. godine s početkom u 12 sati.
Dakle, jedan se suvremeni graditelj sve do današnjih dana oslanjao na iskustva poznatog arhitekta, a njemu i drugim neimarima će u tom smislu u budućnosti kao nenadoknadivo štivo zasigurno poslužiti i na svjetlo dana tek izišla knjiga Pouka baštine za gradnju u hrvatskom priobalju, autora Joška Belamarića, Sanje Buble, Anite Gamulin, Andre Krstulovića Opare, Gorana Nikšića, Joška Plejića i Ane Šverko, a čiji je nakladnik Hrvatska gospodarska komora.
Izložba Dalmatinska Zagora, nepoznata zemlja s oko 3000 eksponata posuđenih od 36 muzeja i ustanova, 4 samostanske i crkvene zbirke te 18 privatnih kolekcija, na kojoj je, pod vodstvom urednika Vesne Kusin i Joška Belamarića, radilo oko 200 suradnika, do sada je najopsežnija i koncepcijski najsloženija izložba Ministarstva kulture.
Jezikoslovac je web odrednica na kojoj ćemo pokušati u skorije vrijeme objediniti sve varijante i baze koje su trenutno dostupne za hrvatski jezik, kao i što veći broj primjera za iste. Pratite nas i šaljite prijedloge, kako bismo postali centralno mjesto razmjene znanja.
Srdačan pozdrav!
All Rights Reserved © Jezikoslovac.com