Društvo i ljudi će se prilagoditi krizi, a to će učiniti pomoću onoga što je pokojni velikan hrvatske sociologije Josip Županov nazvao socijalnim stabilizatorima.

U smislu državne strategije Hrvatska se suočava s potrebom povećanja broja visokoobrazovanih i općenito poboljšanja obrazovne strukture stanovništva, a istodobno želi postići visoke standarde infrastrukture, ljudskih resursa i pratećih sadržaja, prolazeći opet kroz proces sličan onomu o kojem je sedamdesetih pisao sociolog Josip Županov.

Još je prije desetljeće i pol sociolog Josip Županov, u knjizi Poslije potopa, upozorio na pogubni trend bipolarizacije socijalne strukture.

Pri kraju stoljeća jugoslavenstvo, i sad dolazi moja najozbiljnija konstatacija, a to je da ni sadašnje političke elite nisu načisto s nacionalnim identitetom »(Josip Županov, Večernji list, Zagreb, 21. studenoga 2000.).

Josip Županov, Fašizam i antifašizam u svijetlu bipolarne vrijednosne orijentacije, Zagreb, 1996.

Naš znameniti sociolog Josip Županov je pisao o različitom poimanju nacije u knjizi " Od komunističkog pakla do divljeg kapitalizma " pod naslovom " Nacionalitet i etnicitet ".

Iz sadržaja Predgovor (Josip Županov) Društvena i teorijska ishodišta kulture poduzeća Uvod Teorijski izvori Uloga vrijednosti i normi Organizacijska dilema Pokret međuljudskih odnosa Povratak i obnova Kultura organizacije Kulturološki pristup managementu Izgradnja kulture poduzeća Unutarnja izgradnja kulture poduzeća Tipovi kulture poduzeća Djelovanje kulture poduzeća Pozitivni utjecaj Opasnosti jake kulture Negativni učinci u procesu odlučivanja Management promjena Rukovođenje i upravljanje promjenom kulture Usklađivanje strategije i kulture poduzeća Kulturološke promjene u poduzeću Organizacijske promjene - traganje za identitetom Uvod Kultura poduzeća u novim Saveznim Njemačkim Državama Ciljevi poduzeća u tržišno orijentiranim sustavima Sadržajna dimenzija istraživanja kulture poduzeća Rezultati istraživanja u njemačkim poduzećima Hrvatsko gospodarstvo u promjeni Kulturološke promjene - analiza slučajeva Kultura autohtonih poduzetništva i kultura managementa u promjeni Prema poduzetničkoj kulturi

U našem slučaju riža je vlast, a majmun je vladajuća koalicija koja ne želi popustiti jer grčevito drži vlast i ne želi je ispustiti iz ruke komentirao je ugledni sociolog rada Josip Županov najnovije zaoštravanje odnosa između Vlade i sindikalnih središnjica.

O tome su neke bitne uvide dali " krizolozi " (kao Josip Županov) 1980 - ih.

Napisao je tu rečenicu Josip Županov negdje u drugoj polovici devedesetih.

Dosta pesimističniji u ocjeni hrvatskog društva na prijelazu tisućljeća bio je pokojni akademik dr. Josip Županov, smatrajući da još uvijek značajno kasnimo za modernizacijom: Za ono što danas ljudi pišu u novinama nekada bi se išlo u zatvor pod optužbom za činjenje djela protiv naroda i države ili za verbalni delikt.

Mnogo ozbiljnija i dublja su ona obrazloženja o kojima ovih dana govori i profesor Josip Županov, da Vlada ne može izvući zemlju iz krize, da je ne može odlučno povesti u reforme te da previše ovisi o međunarodnim financijskim institucijama (MMF, Svjetska banka).

Naravno da Smoje nije čitav Split, ali Split predstavljaju i Veljko Rogošić. i Igor Mandić (Iako rođeni Šibenčan), i braća Vujović, Ivica Šurjak, Dragan Holcer, Tomislav Ivić, i Mani Gotovac, i Josip Županov, i Doris Dragović i Viva Ludež,... Inoslav Bešker, Duško Kečkemet, i Tartaglie...

SDP-ovci trebaju imati na umu kako mogu izgubiti vlast zbog učinka relativne deprivacije na kojega je sredinom prošloga desetljeća upozorio Josip Županov: " Osjećaj relativne deprivacije nastaje onda kada se životna situacija neke grupe popravila, a onda zaprijeti opasnost da će ti dobici biti izgubljeni, ili kada dalje poboljšanje ne drži korak s očekivanjima u grupi. " Drugim riječima, ljudi se uglavnom ne bune kada im je sasvim loše i kada su sasvim obespravljeni do povećanja kolektivnoga poriva za poduzimanjem političke i društvene promjene češće dolazi kada se životne prilike većine ponešto poprave (još je Alexis de Tocqueville u svojoj analizi uzroka izbijanja Francuske revolucije napisao kako " sama činjenica da su neke zloupotrebe uklonjene, privlači pažnju na druge i one sada kao da više peku; ljudi možda manje pate, ali je njihova osjetljivost razjarena ".) Ova kampanja je dosad prilično pridonijela nacionalnoj povijesti političke gadosti: istaknuti političari (Zlatko Tomčić) su pozivali svoje dugogodišnje partnere (Radimira Čačića) da se pogledaju u ogledalo, pa onda pričaju o sukobu interesa; vodeće osobe stranaka su upozoravale da ako njihovi oponenti osvoje vlast Hrvatske neće preživjeti te da bi gubljenje vlasti ni manje ni više " bilo ravno veleizdaji "; neki predsjednici najsnažnijih stranaka su u TV emisiji Forum pred nekoliko dana sasvim nepristojno upadali jedni drugima u riječ i zapjenjeno optuživali suparnika, i slično.

Pa najbolje je sve to oslikao poznati (nažalost pokojni) akademik, politolog i sociolog Josip Županov, kad je jednom lijepo definirao situaciju u samoupravnom socijalizmu: On je onda rekao da je postojala neprincipijelna koalicija između radničkih slojeva, koji su radi osobne sigurnosti i egzistencijalnog davali legitimitet političkoj oligarhiji

U krizološkoj literaturi s područja društvenih znanosti 1980 - ih godina, govorilo se o blokadi društvenih potencijala (Josip Županov i dr.), do kojeg dolazi zbog sukoba demokratskog i autoritarnog načela (samoupravljanje i partija), pri čemu potonji, srastao s državom, redovno prevladava kad dođe do konflikta, s te općenito kolonizira javni prostor, blokirajući sposobnost društva za promjene.

JOSIP ŽUPANOV Da je gospodin Aleksandar Stankoviæ htio od nastupa prof. Milana Kangrge napraviti medijski kalambur, mogao je to vrlo lako uèiniti.

- Pokojni sociolog Josip Županov 1993. mi je rekao da dok god čovjek misli da još ima nešto izgubiti, u njemu nema solidarnosti.

Naime, istupu vrlo zvučnih imena, kao što su Sibila Petlevski, dr. Ivo Banac, Boris Maruna, don Ivan Grubišić, dr. Krunoslav Pisk, dr. Josip Bratulić, akademik Ivan Supek, dr. Žarko Puhovski, dr. Nenad Zakošek i akademik Josip Županov, koji u hrvatskoj javnosti predstavljaju i kulturu i pamet i institucije s popriličnim rejtingom, suprotstavio se u svojoj kolumni Slaven Letica s dva načelna argumenta.

Odlično se sjećam kako su se brzo nakon travnja 1990. pobuđene nade ispuhivale, kako su " odbori stranke " preuzmali kontrolu od " komiteta partije ", održavajući, usprkos formalnoj parlamentarnoj demokraciji u biti isti model vlasti - vidi dolje: ono što je Josip Županov zvao " partijsko-državni kompleks ".

Nema besplatnog ručka rekao bi Josip Županov.

O tome je svojevremeno veoma zanimljivo pisao naš ponajbolji sociolog Josip Županov (1923 2004) uspoređujući kako se na tom polju ponašaju Amerikanci, a kako Hrvati.

Reljković " u Vinkovcima 1977. diplomirala na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu radnjom Kič kao intelektualni, duhovni i kulturni surogat doživljaja (mentor: prof. Mladen Čaldarović) 1985. magistrirala na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu radnjom Kultura i slobodno vrijeme radničke omladine u Hrvatskoj (mentor: prof. dr. sc. Josip Županov) 1998. doktorirala na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu disertacijom Političko djelovanje mladeži u suvremenim političkim sistemima s posebnim osvrtom na Hrvatsku.

Institucionalno političko djelovanje kao indikator marginalnog društvenog statusa mladeži (mentor: prof. dr. sc. Josip Županov) 1998. izabrana u znanstveno zvanje znanstvene suradnice 2002. izabrana u znanstveno zvanje više znanstvene suradnice 2006. izabrana u znanstveno zvanje znanstvene savjetnice 2010. izabrana u znanstveno-nastavno zvanje naslovne redovite profesorice 2011. znanstvena savjetnica, drugi izbor

Međutim, kao što je svojedobno pisao dobar poznavatelj te problematike, sociolog Josip Županov, u vrijeme bivše države vodile su se vrlo precizne evidencije o »gastarbajterima« bez visoke stručne spreme pa, u najmanju ruku, ta razlika u evidenciji između ' šljakera ' i doktora znanosti nešto govori i o društvu što su ga obrazovani pojedinci i stručnjaci napuštali.« »Pri velikoj raslojenosti stanovništva, gdje se u jednom anomičnom periodu (ratno i poratno vrijeme) na dobre pozicije stizalo manje-više snalažljivošću, beskrupuloznošću pa i kriminalom, znanje i stručnost ne kotiraju visoko i cijene se tek u nekim socio-organizacijskim rezervatima, primjerice podružnicama inozemnih kompanija ili banaka.« »Teško da možemo govoriti o učinkovitoj politici smanjenja odljeva mozgova u zemlji gdje mladi obrazovani ljudi godinama čekaju svoje prvo zaposlenje, a primanja sveučilišnih profesora ne mogu se mjeriti s džeparcem mahera u svijetu pseudosporta ili drugih vrsta biznisa.«

To je pogotovo bio vrlo rijedak slučaj u društvenim znanostima, koje su u nekoliko posljednjih godina izgubile nekoliko vrlo značajnih članova (Josip Županov, Željko Mardešić, Stipe Šuvar...).

Kako kaže sociolog Josip Županov, Račanova vlada ne zna zemlju izvući iz krize

U našem slučaju riža je vlast, a majmun je vladajuća koalicija koja ne želi popustiti jer grčevito drži vlast i ne želi je ispustiti iz ruke komentirao je ugledni sociolog rada Josip Županov najnovije zaoštravanje odnosa između Vlade i sindikalnih središnjica.

Kada je većina spomenika partizanima već bila porušena, i kad je većina biografija već bila retuširana, Josip Županov 1998. objavljuje knjigu svojih partizanskih sjećanja " Zaboravljeni rat ".

Tu će gubiti građani, a dobivati oni koji imaju političku moć, smatra Kregar i podsjeća na svojedobni tihi savez partijske oligarhije i radničke klase u doba samoupravnog socijalizma, o kojem je pisao sociolog Josip Županov.