Dva člana ivanečke Rudarske čete, koji su dostojanstveno stražarili kod štanda Turističke zajednice Grada Ivanca, bili su meta stalnog fotografiranja i kao da su na trenutak, na svoj način upotpunili spomenik vojskovođi Banu Josipu Jelačiću.

Filozof i pjesnik iz Ivanca Đuro Arnold često je boravio u Petrovaradinu gdje je napisao tekst za himnu banu Josipu Jelačiću pod nazivom ' ' Banu Jelačiću ' '.

Sabor iz 1848. povjerio je vlast generalu Josipu Jelačiću, što mu je omogućilo da se uzdigne do ugleda protuugarskog ratnog nacionalnog junaka, iako je zapravo bio podanički izvršitelj volje bečkog cesarskog dvora.

Komunistički preobražaj društva započeo je odmah uz pomoć Narodne fronte očitujući se vidljivim promjenama gradskih vizura, stavljanjem petokrakih zvijezda na mnoge javne objekte te uklanjanjem spomenika nacionalnom junaku banu Josipu Jelačiću.

Kad se stavljao spomenik banu Josipu Jelačiću na Trg republike, o tome se nije puno pisalo, a mi smo šest mjeseci prije govorili o tome.

Posebnu pozornost na bana Josipa Jelačića odigrat će sudbina njegova spomenika, postavljenog na glavni gradski trg 1866. te vandalskog skidanja od strane komunističkog režima 1947., kao i njegovo ponovno vraćanje na Trg 1990. Sve se to o banu Josipu Jelačiću manje-više zna, a manje je poznata Jelačićeva petrinjska linija.

Izložba Hrvatskog povijesnog muzeja o Josipu Jelačiću - hrvatskome banu, političaru i vojskovođi, jednom od najvećih hrvatskih vladara - sadrži više od 300 raznovrsnih predmeta od kraja 18. do početka 20. stoljeća.

Banov kamen, koji je prvi put postavljen na istom mjestu 1846. godine kao zahvala banu Josipu Jelačiću povodom otvaranje novoizgrađene ceste od Petrinje do Gline po četvrti put postavljen je na svom mjestu upravo na rođendan Josipa Jelačića.

To je mnogo bitniji podatak, jer otkupom za knjižnice, primjerice, čak 150 primjeraka romana Hrvoja Hitreca ' Što Bog dade i sreća junačka ' ta knjiga o banu Josipu Jelačiću ulazi u kanon.

Uglazbio je stihove himne hrvatskom banu Josipu Jelačiću koje je napisao Đuro Arnold.

Pitanje: Zašto je spomenik banu Josipu Jelačiću u 19. st. bio okrenut prema sjeveru?

Scenarij je napisao Joža Horvat, a posebno je sporna scena uklanjanja spomenika Ciguliju miguliju, što su tadašnje vlasti tumačile kao aluziju na uklanjanje spomenika banu Josipu Jelačiću.

Nakon nedavno emitirane emisije o banu Josipu Jelačiću gosti su razgledali Nove dvore te u restoranu " Golf " isprobali specijalitete Novodvorske kuharice kako bi saznali što se jelo u Jelačićevim dvorima.

Od tada je postalo jasno da je jugokomunistička velikosrpska mržnja, osim strašnih žrtava živih Hrvata, svojom nevjerojatnom silinom uništavala, ubijala i masakrirala i sva hrvatska vojnička groblja diljem domovine, kao i pojedinačne grobove hrvatskih vojnika, posebno časnika hrvatske vojske, a da i ne govorimo o rušenju svih spomenika hrvatske države, pa i samoga spomenika banu Josipu Jelačiću u Zagrebu.

Prigodna knjižica donosi tekst dr. Anđelka Mijatovića o hrvatskom banu Josipu Jelačiću.

Ipak je Hrvatska zemlja koja je osamostaljenje označila spomenikom stanovitom banu Josipu Jelačiću, slavnom po slamanju mađarske građanske revolucije, uz obranu ovdašnjega feudalizma pod patronatom bečkoga dvora - povijesnoga preteče Hypo-banke

16. listopada u 19 sati u KIC-u (Gospić) predavanje o banu JOSIPU JELAčIćU Bužimskom prigodom 150. obljetnice smrti; predavači su biskup Bogović i povjesničar dr. Anđelko Mijatović.

Danas smo nastavili neprekinuti običaj da na dan svojega nebeskog zaštitnika, vi pripadnici naše Ratne škole pohodite Nove Dvore i grobnicu obitelji Jelačić, odajući počast velikanu hrvatske povijesti, banu Josipu Jelačiću po kojem i nosite ime.

1866. - Otkriven je spomenik banu Josipu Jelačiću, koji je prvi zagrebački spomenik u bronci, djelo poznatog bečkoga kipara Antona Dominika Fernkorna, a sama svečanost snimljena je na fotografiji Franje Pommera i to je zapravo prva reportažna snimka u Hrvatskoj.

Spomenik banu Josipu Jelačiću najpoznatiji je simbol glavnog hrvatskog grada.

Glavni zagrebački trg, onaj koji je demokratskim promjenama vraćen " u posjed " banu Josipu Jelačiću, ponovno je postao stjecištem hrvatske povijesti.

Glavni zagrebački trg, onaj koji je demokratskim promjenama vraćen " u posjed " banu Josipu Jelačiću, ponovno je postao stjecištem hrvatske povijesti.

Nakon dolaska i odlaska napoleonovih trupa jača gospodarska i komunikacijska važnost puta Zagreb-Sisak pa je već 1837. u mjestu otvorena pošta čiji će prvi upravitelj postati Josip Klempaj, osoba koja je Josipu Jelačiću 1848. upravo u Lekeniku uručila kraljevski dekret o postavljanju za bana tadašnje Hrvatske.

Instalacija na spomeniku Banu Josipu Jelačiću u Zagrebu

Sokoli su bili osobna straža banu Josipu Jelačiću.

Ostavština Jelačić u Hrvatskom povijesnom muzeju nastajala je kroz duže razdoblje i danas sadrži oko 700 raznovrsnih muzejskih predmeta koji su pripadali banu Josipu Jelačiću i članovima njegove obitelji, a njezin najveći dio potječe s obiteljskog dobra Novi Dvori.

" Možda nije ugodno biti hvaljen za dosljedno savjesno i zanosno služenje kršćanskom domoljubnom nadahnuću i sveopćim humanističkim principima, ali suvremenici su dužni te zasluge priznati onome, koji se nije sustezao žrtvovati i preko granica bola i krhkosti duše, srca i tijela i svjedočiti istinu, dobrotu, ljubav, ljepotu, pravdu i vjeru u onostranost ljudskog života i onostrani smisao života naroda, uljudbe, dnevnih događanja i sveukupne povijesti ", istaknuo je u obrazloženju nagrade u ime Savjetodavnog vijeća manifestacije akademski slikar Josip Botteri Dini te dodao " baš o svemu tome i o mnogim uzornim hrvatskim zaslužnim i povijesnim ličnostima, o banu Josipu Jelačiću, Eugenu Kvaterniku, Ruđeru Boškoviću, Josipu Jurju Strossmayeru, Eugenu Kumičiću, kao i mnogim hrvatskim mučenicima, o bolnim hrvatskim kalvarijama u svojim djelima govori poput novovjekovnog Joba Nevenka Nekić i uznemiruje pozaspale savjesti u tmurnom suvremenom hrvatskom Getsemanskom vrtu. "

Na glavnom je trgu smješten i spomenik banu Josipu Jelačiću.

Otvoren stripom o kralju Tomislavu, serijal će u preostalih devet brojeva u ovoj školskoj godini donijeti priče o sportskoj heroini Janici Kostelić, junacima Zrinsko-frankopanske urote, velikom izumitelju Nikoli Tesli, spisateljici Ivani Brlić-Mažuranić, svjetski poznatom kiparu Ivanu Meštroviću, vođi seljačke bune Matiji Gupcu, svjetskom putniku Marku Polu (koji po lokalnoj legendi potječe s otoka Korčule), ocu hrvatske književnosti Marku Maruliću i banu Josipu Jelačiću.

Ili, recimo, 4. Kordunaškoj diviziji i Anti Starčeviću; Đuri Bajiću i banu Josipu Jelačiću; Bori Mrkobradi i Križnom putu?