Iskopavanje kostiju iz jama, koje su oni inicirali, pre tvorilo se u svetkovinu, u neukusnu paradu koja je, pokazalo se to kasnije, za cilj imala jedino da krv ionako violentnih, silnih, ognjevitih ljudi dinarskog tipa (Jovan Cvijić) još više proključa.

.. bez brige budi prijatelju.. ne nasjedam ja baš tako lako? g. T. Sunić očito nije pročitao knjigu " Izvori velikosrpske agresije " od skupine hrvatskih autora, da ih sad ne nabrajam, ako pak je, onda je odbacio sa indignacijom temeljna shvačanja zašto je hrvatski narod išao stvarati samostalnu državu 90 - ih, a isto tako i 1941. godine.Pri je se radilo o srbočetničkoj hegemoniji pod palicom i patronatom četničke dinastije Karađorđević, a sada (90 - ih) je tu ulogu preuzeo akademski zbor u Beogradu SANU, a projekt je manifestiran putem objave MEMORANDUMA (dru gom polovicom 80 - ih), a memorandum intelektualno obrađen iz nekih štiva nastali u 18 st./načertanije, srbi svi i svuda, do itrage naše i vaše itd.. a autori su vrlo znani kao velkosrpci (Gara šanin, V. S. Karad žić, Stevan Moljević, Jovan Cvijić.. itd i suvremenici Vasa Čubrilović, Dobr ica Ćosić ili Ljubomir Tadić-otac trenutnog predsjednika Srbo-četničke države/i krenulo se misionarenjem SPC u završnu fazu " SVE PRAVOSLAVCE " pretvoriti u Srbe, a tu im je pomogao obilato sam ban Jelačić i hrvatski oktroirani (od strane Austro-ugarske) Sabor.Velikosrp ski kotač neki pisci predmnijevaju traje cca 500 - 600 godina, još dok su Srbi pod Turcima bili (jer znalo se da će se " osman (lij) sko carstvo " morati raspasti kad-tad, kao i velika dva carstva prije). O stupnju dr Sunića nekih njegovih intelektualnih i specijalizirani h znanja ne usuđujem se dragi Boljunac polemizirati, al i ovo što pročitah ovdje.. dotični gospodin nema pojma o politici i nek ' je se kani tj. naka radi nešto što mu leži i gdje imade filing

Njegova je vera nepomućena, pouzdanje bezgranično... (Jovan Cvijić, Dinarski tip.

Dinarska žena ne mora nimalo da bude ono što narodna reč zove muškobanja, pa ipak nešto muško govori iz nje, taman toliko da to uđe u evropske udžbenike rasne antropologije. (Dvorniković, Karakterologija,... nav. dj., str. 209.). 10 - Na ljude dinarskog tipa najviše uticaja imaju vođe u čijem ponašanju ima nečega tajanstvenog ili mu oni to pripisuju. (Jovan Cvijić-Ivo Andrić, O balkanskim psihičkim tipovima, nav. dj., str. 27.

Također, srpski georgaf Jovan Cvijić tvrdi:... opšte poznato je da su Bosna i Hercegovina oblasti čiste srpske rase....

Dr. sc. Višeslav Aralica održao je 21. travnja predavanje pod nazivom ' ' Zagorci i Jovan Cvijić ' '.

Jovan Cvijić (1865. 1927.), kao osnivač Srpskog zemljopisnog društva i kasniji predsjednik Srpske kraljevske akademije, bavio se društvenom i fizičkom geografijom, geomorfologijom, etnografijom, geologijom, antropologijom i poviješću.

Među najznačajnije propagatore i ideologe velikosrpske ideologije u 19. i 20. stoljeću ubrajaju se Ilija Garašanin, Vuk Stefanović Karadžić, Nikola Stojanović, Jovan Cvijić, Vasa Čubrilović i Stevan Moljević, kao i akademici SANU koji su izradili Memorandum 1986.

Najaktivniji njezini zagovornici bili su geografi bečkog sveučilišta, među kojima je bio i Jovan Cvijić.

U radu na tom projektu trebali su sudjelovati Institut za geografiju Sveučilišta u Zagrebu, Geografski institut u Ljubljani i Geografski institut« Jovan Cvijić« iz Beograda.

Treba istaknuti da je poznati srpski znanstvenik i veliki poznavalac geografije i naroda Balkanskog poluotoka Jovan Cvijić, smatrao da ni Srbi ni Bugari nisu u pravu, već da je stanovništvo na teritoriju današnje Republike Makedonije zasebna grupa unutar Južnih Slavena.

Jovan Cvijić je u svoje vreme procenjivao da je u svim seobama, od one velike pod Arsenijem Čarnojevićem 1690. do prvih godina našeg veka, izgnano preko 500.000 Srba; od toga broja između 1876. i 1912. godine oko 150.000 Srba moralo je napustiti svoja ognjišta pod surovim terorom lokalnog i povlašćenog albanskog bašibozuka.

Desetak-dvanaest godina potom, Jovan Cvijić je pokrenuo najsustavnije istraživanje južnog dijela dinarskog krša, te je na području Popova polja doveo nekoliko svojih najperspektivnijih suradnika.

Nju je stvorio, odnosno popularizirao u najvećoj mjeri Jovan Cvijić i hrvatski pravaši koji su bili jugoslavenskog usmjerenja prije Prvog svjetskog rata.

Jovan Cvijić je prvenstveno bio geograf koji se osim fizičkom geografijom bavio i antropogeografskim istraživanjima.

Koliko im je bliži Jovan Cvijić, iako se on državnim izlazom na more bavio u prvoj, a Šegedin u drugoj polovici XX. stoljeća

Pridružio se četnicima Draže Mihajlovića kao član Centralnog Nacionalnog Komiteta. 7. JOVAN CVIJIĆ (1865 - 1927) tvrdi, da su Srbi povijesno, etnički i antropogeografs ki najvrjedniji stanovnici i jezgro Balkanskoga Poluotoka, i da Srbi imaju pravo uključiti sve zemlje u kojima oni žive u svoju državu, da bi nad njima vladali.

Najme, Jovan Cvijić i njegovi radovi objavljeni u Glasniku srpske kraljevske akademije.

Jovan Cvijić je svoja prva i najznačajnija terenska istraživanja obavljao u krškim predjelima istočne Srbije.

- Istraživanja prezimena, pogotovo ako imaju netipično porijeklo često su vrlo zahtjevna, rekao je i dodao da je Jovan Cvijić kad je bio na čelu Srpske akademije nauka i umetnosti u svoje vrijeme plaćao sveštenike i studente da, svatko u svom kraju, prikupljaju podatke o preizmenima, narodnim običajima i predanjima, ali da je nakon njegove smrti to prestalo i time se bave brojni pojedinci i institucije, ali svatko posebno.

Jovan Cvijić je rođen 11. listopada 1865. godine u Loznici.

Antropogeograf Jovan Cvijić (1865 - 1922) pisao je u svome djelu Balkansko poluostrvo sljedeće: Južnoslavensko se stanovništvo izmijenilo po utjecajem mora i mediteranske klime: jedino su se među Slavenima neke grupe iz onih krajeva (misli se na istočnu jadransku obalu od Istre do Boke Kotorske) prilagodile mediteranskom načinu života, tako da daju čuvene mornare.

Vuk Karadžić, Jovan Skerlić, Jovan Cvijić, Aleks Ivić, Slobodan Jovanović, Stojan Protić, Stanoje Stanojević, E.

Jovan Cvijić (1865. - 1927.) je smatrao dio kosovskih Albanaca Srbima premda su govorili albanski, jer su (po njemu) bili albanizirani u nedavna vremena

Kako god je Jovan Cvijić nekada nekritično slavio dinarski rasni tip, dokazujući kako su u njegovom selu najpametniji ljudi na svijetu, tako su sada isto tako nekritički razni nadri-intelektualci pljuvali Dinarce, otkrivajući genetske oblike nasilnika i pljačkaša, koji su opet najizraženiji kod Hercegovaca, a koji pak pljačkaju i tlače Hrvatsku.

Godine 1918 srpski predsjednik vlade/ministar inozemnih poslova Nikola Pašić, okupio je sledece srpske/juznoslavenske znanstvenike: Jovan Tomić, Jovan Cvijić, Bogdan Popović, Ljubomir Stojanović, Aleksandar Bjelić, Jovan Žujovć, Jelena Lozanić, Mabel Grujić i Niko Župančić

Jovan Erdeljanović i Jovan Cvijić su se do detalja bavili plemenima, te Branislav Đuđrev, Andrija Jovićević, Nikola Vukčević, pa i naravno Petar Šobajić.

S druge strane, Jovan Cvijić je za stanovnike ispod Dunava i Save rekao da su posve novi psihofizički soj stanovništva.