A to je ipak bio grad Marulića, Dominisa, Lukačića, Julija Bajamontija, Vidovića, Meštrovića i brojnih drugih hrvatskih ali i europskih velikana.

SPLIT - 51. izdanje Splitskog ljeta startalo je u četvrtak praizvedbom dramskog oratorija iz 1770. godine Prijenos svetog Dujma Julija Bajamontija pod redateljskom palicom Petra Selema, te dirigentskom maestra Pavla Dešpalja.

U vezi s vjerodostojnošću Splitskog rukopisa i njegova povezivanja s Julijem Bajamontijem kao njegovim eventualnim autorom, ili prepisivačem, treba dokazati da je taj rukopis prethodio Fortisovoj knjizi i da je mogao potjecati od Julija Bajamontija.

Karaman je zabilježio na nekoliko mjesta u tim rukopisima da on posjeduje zbirku narodnih pjesama iz ostavštine Julija Bajamontija, što ih je Bajamonti sakupio, a nekima je zapisao i melodije.

Milan Ćurčin prihvaća Murkovo i Bogišićevo mišljenje: Na istom mjestu govori Fortis i o tome, da te pjesme narod ponekad zapisuje, da bi se događaji bolje pamtili, pa je vrlo vjerojatno da je znao i za pisanu zbirku narodnih pjesama dr. Julija Bajamontija, svoga odličnog prijatelja iz Splita; a nije isključeno ni da je baš odatle - kako naslućuje V.

A izravnim narudžbama istraživanja i suvremenog prezentiranja djela iz hrvatske glazbene baštine (u čemu su se osobito angažirali Lovro Županović i u novije vrijeme Ennio Stipčević), varaždinski festival uključio je u recentnu domaću izvodilačku praksu i brojne već zaboravljene hrvatske autore od Vinka Jelića, Amanda Ivančića i Julija Skjavetića do Thomasa Cecchinija, Damjana Nembrija, Julija Bajamontija i varaždinskih skladatelja 18. stoljeća (Leopolda Ebnera, Jana Vanhala i Ivana Wernera).

Franc Miklošić prvi još 1883., kad iz Dubrovnika dobiva Karamanov Splitski rukopis, pretpostavlja da je Albetro Fortis Hasanaginicu dobio od Julija Bajamontija.

O tom zanimanju epohe za narodno stvaralaštvo govori i poticanje njemačkog povjesničara Johannesa Müllera (1725. - 1802.) dubrovačkoga pjesnika Đura Ferića, prijatelja Julija Bajamontija, da sakuplja i prevodi narodne pripovijetke i pjesme.

Riječ je o sljedećim izdanjima: " Pjesni ljuvene Josipa Hatzea (pet zbornih minijatura uz pratnju gudačkog orkestra), Salve Regina za dvije violine, sopran i basso continuo Julija Bajamontija, Glasovirske skladbe Davorina Kempfa, Makapaka za glasovir Viktorije Čop i Drive za glasovir Sanje Drakulić.

Možda je to bio razlog zbog čega su se pojedini vijećnici još u tijeku natječaja otvoreno počeli zauzimati za dr. Julija Bajamontija.

Nije baš uvjerljiva ni pretpostavka Vita Morpurga da je Fortis čuo Hasanaginicu od jedne tetke Julija Bajamontija, rodom iz Imotske krajine, koja mu je govorila naizust.

I sam Morpurgo priznaje: Fortis je imao rijetku sreću da kao vodiča ima izvanrednoga tumača, Julija Bajamontija, kojega je rod, dugo nastanjen u Splitu, već bio udomaćen s tim krajem i koji je već asimilirao njegovu gradsku i pučku kulturu...

Uspio sam rekonstruirati opus splitskog kompozitora Julija Bajamontija i po dolasku u Split objavio sam studiju o njegovu radu.

Ove godine će tako s Peristila izostati tradicionalna Aida ali će biti premijerno izveden dramski oratorij Prijenos svetog Dujma Julija Bajamontija, te reprizirane opere Nabucco i Norma i održano nekoliko koncerata koji neće neprikladnom tehnikom i scenografijom suviše opteretiti prostor.

Slušali smo simfonije Armanda Ivančića, Josipa Mihovila Stratica, Luke Sorkočevića i Julija Bajamontija, te koncert Ivana Jarnovića koji je uz orkestar odsvirao izvrstan violinist Antun Stašić.

Sonate Anonimusa bogato razrađenih melodika i inspirativnih konstrukcija uvode nas u kreacije Julija Bajamontija istih glazbenih oblika - sonati (B-dur i F-dur) i istog glazbenog perioda.

Na programu su glazbeno-scenski prizori iz opusa Julija Bajamontija uz nastup Splitskog komornog orkestra, u srijedu 28. ovog mjeseca

Umro je 1803., tri godine nakon svog splitskog prijatelja i suradnika Julija Bajamontija.

Nije mi poznato zašto se oratorij Splićanina Julija Bajamontija Prijenos moći sv. Dujma davao samo jednom u katedrali.

U međuvremenu, uspio je ipak osmisliti plakat za 51. splitsko ljeto te scenografiju za izvedbu dramskog oratorija Julija Bajamontija Prijenos svetog Dujma, kojim će biti otvoreno Ljeto.

Konačno, premda nema nikakvih dokaza, najviše vjerojatnosti govori u korist Julija Bajamontija, kao onoga koji je uočio vrijednost pjesme o Hasanaginici, zapisao je i dao Fortisu.

To se isto moze reci i za djelo splitskog lijecnika i polihistora Julija Bajamontija (1744. - 1800.) koji je, uz razna glazbena djela 1787., kad je umro veliki hrvatski znanstvenik Rudjer Boskovic, napisao njemu u cast i poseban Rekvijem.

Akademik Anđelko Klobučar za svoj je predani rad nagrađivan brojnim nagradama, 1970. godine Nagradom Milka Trnina Hrvatskog društva glazbenih umjetnika, 1986. godine Vjesnikovom Nagradom Josip Slavenski za Koncert za orgulje i orkestar, 1991. godine Nagradom Ivan Lukačić za koncert francuske barokne glazbe održan na Varaždinskim baroknim večerima, 1996. godine Nagradom Vladimir Nazor za životno djelo, 1997. godine Nagradom grada Zagreba za mnogostruki doprinos glazbenoj umjetnosti, posebno u promicanju djela hrvatskih skladatelja i poticanju skladanja za orgulje, 1999. godine još jedanput Nagradom Ivan Lukačić na Varaždnskim baroknim večerima za rad na hrvatskoj glazbenoj baštini u povodu izvedbe oratorija Prijenos sv. Dujma Julija Bajamontija, dva puta je nagrađen diskografskom Nagradom Porin, 2001. godine za Koncert za orgulje i timpane i 2002. godine za poseban doprinos hrvatskoj glazbenoj kulturi, a 2011. godine ga je Hrvatsko društvo glazbenih umjetnika ovjenčalo Nagradom za životno djelo Lovro pl. Matačić.

Diptihalno zamišljena koncertna večer u prvom je dijelu bila posvećena prezentaciji ukupno dvanaest novih duhovnih skladbi hrvatskih skladatelja i pjesnika te jednoga talijanskoga autora, dok je njezin završni dio naslovljen Iz hrvatske glazbene baštine bio nadahnut dvjestotom godišnjicom smrti splitskoga polihistora i skladatelja Julija Bajamontija.

Brojni poznati intelektualci okupljeni oko akademija, od Jerolima i Julija Bajamontija, P.

O kulturnome i društvenom životu 17. i 18. st. govore umjetnine i predmeti umjetničkog obrta, rukopis prvoga hrvatskog oratorija (1770.) autora Julija Bajamontija, nosiljka splitskog nadbiskupa Ivana Luke Garagnina (1722. - 1783.) i dr.

Nagradu Judita za najbolje ostvarenje u glazbenom dijelu programa 51. splitskog ljeta, zaslužio je dirigent Pavle Dešpalj za postavljanje Prijenosa svetog Dujma Julija Bajamontija, i to jer je " znalačkim intervencijama u sam izvornik te studioznom pripremom i ostvarenjem same izvedbe vrijednom djelu udahnuo novi život ".

Brojni poznati intelektualci okupljeni oko akademija, od Jerolima i Julija Bajamontija, P.

Juditu za najbolje ostvarenje u glazbenom dijelu programa 51. splitskog ljeta zaslužio je dirigent Pavle Dešpalj za postavljanje Prijenosa svetog Dujma Julija Bajamontija

Treba dokazati da je taj rukopis prethodio knjizi Alberta Fortisa i da je mogao potjecati od Julija Bajamontija