Iako upoznate s malim brojem žena koje se spominju u povijesnim osvrtima, povijesnim pregledom feminističkog pokreta u Hrvatskoj saznale smo da se počeci feminističkog pokreta u vežu za novinarku, spisateljicu i aktivistkinju za ženska prava Mariju Jurić Zagorku.

Od mnogih poznatih građana Vrbovca treba spomenti Mariju Jurić Zagorku, našu poznatu spisateljicu, zatim Josipa Pankretića koji je stekao nadimak narodni tribun zbog svoje političke angažiranosti u HSS-u potkraj 20. stoljeća; te Eugena da Piennesa, francuskog markiza koji je darovao mnoga djela Strossmayerovoj galeriji u Zagrebu.

No zašto onda autor, najuspješniji hrvatski seriozni pripovjedač, napada u novinama najpopularniju hrvatsku televizijsku pripovjedačicu, kao da je, recimo, tridesetih godina, Miroslav Krleža napao Mariju Jurić Zagorku i u novinama je nazvao« glupačom »?

" Mariju Jurić Zagorku " za televizijsko novinarstvo dobili su Morana Kasapović i Goran Rotim, autori vanjskopolitičkog magazina HTV-a " Paralele ", dok istoimena nagrada za radijsko novinarstvo ni ove godine nije dodijeljena jer, po odluci povjerenstva, ni jedan od prijavljenih radova nije zadovoljio kriterije.

Luđakinja, muškarača, luda sufražetka tek su neki od nadimaka koji su pratili Mariju Jurić Zagorku, prvu hrvatsku profesionalnu novinarku, političku aktivisticu i popularnu književnicu, koja se za svoj položaj u društvu borila jednako ozbiljno kao što su

Ona je podsjetila i na Katu Pejnović, stariju 25 godina od Nade Dimić, koja kao dijete u mnogočlanoj porodici nije imala priliku da se obrazuje, ali se u ratu istakla kao predvodnica žena, te na Mariju Jurić Zagorku, prvu novinarku koja se još 1917. zalagala za pravo glasa žena.

Želim cehovski podsjetiti i na Mariju Jurić Zagorku na čijem bi primjeru i novinari ponekad trebali učiti što znači beskompromisno i oštro novinarstvo u izuzetno teškim uvjetima.

Uspjeh je tako živ da vlasnici tiskare, ne pitajući Mariju Jurić Zagorku, objavljuju na kraju romana da je to tek uvod i da će se uskoro pojaviti nastavak.

Svi su oni imali svoje ljubimce i uzore u svojim prethodnicima, među kojima, uz već navedene, valja spomenuti i Mariju Jurić Zagorku, Rudešu Habeduša Katedralisa, Josipa Horvata i, naravno, Krešimira Kovačića, koji je po svojim duhovitim podliscima iz svakodnevnog života starog Zagreba - objavljeni kasnije u knjizi« Clocemerle u Zagrebu »- ostao najčitaniji i najcitiraniji zagrebački feljtonist.

Upravo te starije gospođe koje tako simpatiziraju tu osobu koja mladu autoricu naziva ' jalovicom ', možda su bile među onima koje su u mladosti u novinama simpatizirale kojekakve onovremene Ivkošiće, a čitale Mariju Jurić Zagorku ismijavajući njezin izgled i nazore.

To je dakle bio odgovor velikog intelektualca koji se sedamdeset godina borio s hohštaplerima i malograđanima koji su postupno ubijali Mariju Jurić Zagorku.

Kad smo kod posramljivanja: danas isto mislim za Mariju Jurić Zagorku.

Vjerujem da nema djevojke, žene ili bake koja nije čula za našu Mariju Jurić Zagorku, rođenu 2. ožujka 1873. godine, u selu Negovec kraj Vrbovca.

Rada trenutno radi na Centru za ženske studije (čija je su-osnivačica) koji godinama obrazuje nove naraštaje feministkinja, vadi iz zaborava velike žene hrvatske prošlosti, ponajprije Mariju Jurić Zagorku, u čijem se stanu na zagrebačkom Dolcu nalaze prostorije Centra.

Smiljana Rendić sigurno je uz vrsnu Jurić Zagorku najveća hrvatska novinarka.

Nagradu za istraživačko novinarstvo dobio je novinar Business.hr-a Josip Bohutinski za niz afera koje je lani otkrio u Hrvatskim autocestama. Mariju Jurić Zagorku za televizijsko novinarstvo nose Morana Kasapović i Goran Rotim, autori vanjskopolitičkog magazina HTV-a Paralele, a nagrada za novinsku fotografiju, koja nosi ime po pokojnom fotoreporteru Slobodne Dalmacije Nikši Antoniniju, dodijeljena je Siniši Sunari za fotografiju Iz zatvora s ogrlicom za praćenje, objavljenu u svibnju prošle godine u Večernjem listu.

Riječ je o glasilu Društva Marije Jurić Zagorke, pregledu rada tog društva i događaja vezanih uz Mariju Jurić Zagorku, s posebnim interesom za nepoznate podatke o Zagorki, sjećanja onih koji su je poznavali ili s kojima je na bilo koji način povezana.

Jedna od najuspješnijih mladih zagrebačkih glumica, koja upravo glumi Mariju Jurić Zagorku u velikoj predstavi u HNK, govori o svojoj filmskoj i kazališnoj karijeri

Kostimirani vodiči koji predstavljaju Augusta Šenou, Mariju Jurić Zagorku, Lady Šram i Antuna Gustava Matoša povest će sve zainteresirane od Trga bana Jelačića (ispred Turističkoga informativnog centra) do MGZ-a u Opatičkoj 20. Šetnja do Gornjega grada iskoristit će se za kratko razgledanje Dolca, Krvavoga mosta, Radićeve ulice i Kamenitih vrata, Markova trga i Opatičke, a polazak je planiran oko 10.30 sati.

Upravo ovaj događaj nadahnuo je novinarku i književnicu Mariju Jurić Zagorku za roman »Grička vještica«: lik je Herucine poslužio kao model za lik Kontese Nere.

Među ženama koje u Zadru imaju svoju ulicu, nalazimo književnice Sidu Košutić i Ivanu Brlić Mažuranić, te Mariju Jurić Zagorku koja je, osim zbog književnog opusa, značajna svog svoje cjeloživotne borbe za prava žena, operne umjetnice Milku Trninu, Zinku Kunc, Marijanu Radev, te Albinu Nagy koja je nastupala u kazalištu Verdi " u prvoj polovici 20 st. i Sidoniju Rubido koja je, rođena u obitelji Erdödy, nosila titulu grofice, ali i djelovala j u Ilirskom pokretu, te se posebno pamti njezino izvođenje budnice " Još Hrvatska ni propala " i uloga u operi " Ljubav i zloba ".

Branimir Špoljarić: Stari Zagreb od vugla do vugla Izgleda da gotovo svaka naša preporuka mora, ali apsolutno mora uključivati i nešto što ju vezuje uz najčitaniju hrvatsku književnicu svih vremena - Mariju Jurić Zagorku.

- Prilika je ovo i za povijesni osvrt u kojem želim podsjetiti na dvije Hrvatice, Mariju Jurić Zagorku i Maru Matočec koje su se prije stotinu godina borile za ravnopravnost žena u društvu, ali i za usporedbu ondašnje situaciju s današnjim položajem žena u hrvatskom društvu, a poruka koju šaljem jest da svoja prava, napose pravo glasa, trebamo iskoristiti kako bismo poboljšale svoj društveni status i status u obitelji, kazala je Petrić.

Četiri žene, članice šibenskog SDP a, čitale su četiri priče hrvatskih književnice koje su objavljene na festivalu istoimenog naziva u Zagrebu nakon natječaja koji je organiziran i ove godine u spomen na Mariju Jurić Zagorku.

Festival Kratka priča je ženskog roda, kao spomen na Mariju Jurić Zagorku

Performansom Susret sa Zagorkom gospođa Dubravke Vidović pokušala je oživjeti interes za Mariju Jurić Zagorku, poznatu novinarku i književnicu s kraja 19. i prve polovice 20. stoljeća.

Govorila nam je o svojem životu i radu i toliko nas zaokupila da smo pred sobom zaista vidjeli novinarku, književnicu i borca za ženska prava Mariju Jurić Zagorku.

Luđakinja, muškarača, luda sufražetka tek su neki od nadimaka koji su pratili Mariju Jurić Zagorku, prvu hrvatsku profesionalnu novinarku, političku aktivisticu i popularnu književnicu, koja se za svoj položaj u društvu borila jednako ozbiljno kao što su se njezina djela natjecala za zasluženo mjesto u hrvatskoj književnosti. Svakako neka jednom za uvijek svi upamte, da sve ovo što ova autorica piše ili bi imala drskosti napisati, jest i ostaje šundliteratura za kravarice, čuvena je uvreda kazališnog kritičara Ota Krausa kojom ju je počastio u Agramer Zeitungu 1899. godine.

Sposobnost i moć običnog čovjeka da mijenja svijet nabolje, prikazana je kroz stvarne ličnosti hrvatske povijesti u dječjoj dobi: kralja Zvonimira, Matiju Gubeca, Fausta Vrančića, Josipa Jelačića, Mariju Jurić Zagorku, Josipa Broza Tita, Franju Tuđmana, te Janicu i Ivicu Kostelića.

Grlović, koji je cilju osnivanja novinarskog društva posvetio više od trideset godina svog života, okupio je 18. prosinca 1910. godine u prostorijama Matice hrvatske trideset novinara i jednu, tada jedinu novinarku legendarnu Mariju Jurić Zagorku.