U nadi da ćete podržati naša nastojanja... itd... itd... Iako taj tekstić nije lišen duha i humora, konačno Juvančić je prije gotovo pola stoljeća reputaciju utvrdio prvenstveno režijama komedija, on ipak ukazuje na naglašavanje sličnosti Kušanovog komada s našom današnjom društvenom situacijom i potenciranje sprege novopečenih bogataša, policije i kriminala.

Stručno povjerenstvo nagrade Marul, koje je djelovalo u sastavu redatelj Joško Juvančić, glumac Zlatko Crnković, scenograf Marin Gozze, glumica Nives Ivanković, te dramatičarka i dramaturginja Lana Šarić dodijelilo je i Marula za režiju ove predstave Olji Lozici.

Predstavu je, bez većih redateljskih intervencija, režirao Joško Juvančić, koji je i redatelj Vitezovog glumačkog debija.

- Pošto nas do sada od medija (po mom mišljenju zlonamjerno) nitko nikada nije pitao o detaljima oporuke, iako smo je poslije sprovoda pročitali na glas (čitao je Joško Juvančić u Taliru) desetini najbližih prijatelja, normalno je da ste i vi neinformirani.

Redatelj Joško Juvančić i glumica Lili Čaki dobitnici su ovogodišnjih Nagrada hrvatskog glumišta za svekoliko umjetničko djelovanje za područje drame, odnosno operete i mjuzikla, rečeno je na konferenciji...

Mislim da je za sve to zaslužan Joško Juvančić koji je uočio moje organizatorske sposobnosti, još za vrijeme studija na prvoj godini glume.

Autor ' Sjećanja Grada Na Stradunu ' je Hrvoje Juvančić, a ovaj dio projekta nastao je nakon ' Sjećanja grada Zagreb ' (Trg bana Jelačića) u okviru projekta ' Cyberkinematografija: sjećanja grada '.

Redatelj Joško Juvančić opredijelio se za takozvanu normalnu režiju, što će se mnogima svidjeti.

Juvančić pripovijeda priču, izbjegava suvišno i zadržava se na bitnom - odnosima među likovima.

Publika ga pamti i kao zaigranog Manjka u Radićevoj Kafetariji, a Juvančić ga je angažirao u svojoj Dubrovačkoj trilogiji.

Žiri Dana satire ove godine čine Joško Juvančić, Marija Sekelez i Želimir Ciglar, a odluke će objaviti na svečanom zatvaranju, ujedno i završetku sezone kazališta Kerempuh, 20. lipnja.

Režiraju najmlađi, oni koji će u sljedeće dvije ili tri dekade zapravo iznijeti hrvatsko kazalište na svojim leđima: Durbešić, Gerić, Juvančić, Paro, Violić, Šarčević, Carić, Međimorec, Radić, Selem, Veček...

O najboljoj predstavi odlučivat će žiri koji čine Joško Juvančić, Marija Sekelez, Želimir Ciglar i Jasna Palić Picukarić.

Pretvarajući suvremeno plesnu koreografiju u ritualni čin utemeljen na filozofskim istraživanjima raznorodnih meditacija i molitvi, te zatim birajući 5 urbanih mjesta koja u sebi povijesno i simbolički sadrže traumu sukoba i stradavanja ljudi, Juvančić kroz penso positivo/MISLITE POZITIVNO/think positive, energetski/duhovno pročišćava i značenjski transformira mjesta obilježena patnjom i smrću.

Manifestaciju će prema scenariju Ivana Vidića i Hrvoja Juvančića režirati Joško Juvančić, dok će je voditi tri sestre, Ana Begić, Olga Pakalović i Zrinka Cvitešić.

Juvančić je, stoga, na neki način i sam sudjelovao u nastajanju komada, potičući Šehovića na pisanje kazališnog djela koje bi o suvremenom Dubrovniku govorilo jezikom renesansne komedije intrige, piše urednik Hrvoje Ivanković.

U Hrvatskoj su, pak, poznati bridžisti Drago Diklić, Semka Sokolović-Bertok, Joško Juvančić, Jaša Bienenfeld, vaterpolist Dean Savičević, košarkaš Nikola Plećaš, gradonačelnik Splita Slobodan Beroš, prije dvije godine prvak Hrvatske

Redatelj Joško Juvančić je vodeći majstorsku radionicu za mlade studente objedinio Držićeve Tirenu, Veneru i Adona i Novelu od Stanca iz kojih je nastala predstava Dum Marinu u pohode.

Glazbu za predstavu potpisuje Đelo Jusić, a režiju Joško Juvančić.

Juvančić od takva okvira ne bježi, u potpunosti prateći tekst, prepoznatljiv ostaje njegov izniman rad s glumicama ansambla Kazališta Marina Držića (obuhvaćajući sve generacije), pri čemu je svakoj od njih omogućeno da u potpunosti izgradi svoj lik, slažući mozaik odnosa u nijansama psihologiziranja.

Ljeti u Dubrovniku, preko godine u Zagrebu ili radeći na pozornicama drugih gradova, Joško Juvančić oblikovao je ne samo svoj redateljski rad, nego i živote desetaka suradnika koje je odgojio i s kojima je gradio kulturnu i kazališnu živost u nas više od šezdeset godina. Od početka života tvrđava Lovrjenac bila mu je za leđima, a vrata grada pravo ispred nosa.

Dokumentarni film Hrvoja Juvančića Joško Juvančić na Igrama, u produkciji HRT-a, Libertasa i Dubrovačkih ljetnih igara vrlo je dragocjen dio ove monografije koja nije iznevjerila riječ u korist slike, nego se skladno slila u jednu maticu svjedočenja o vremenima i o čovjeku koji je ta vremena premostio i prebrodio uzdignuta čela.

Rubrika započinje kratkim izvještajem o dobitnicima i samom protokolu nagrade, a nastavlja se s intervjuima s pojedinim dobitnicima: Nagrade za svekoliko umjetničko djelovanje na području operete i mjuzikla Lili Čaki, Nagrade za svekoliko umjetničko djelovanje na području drame Joško Juvančić te intervju s Krešimirom Dolenčićem čije su režije proglašene najboljima i u kategoriji drame (Građanin plemić, HNK Zagreb) i u kategoriji operete ili mjuzikla (Splitski akvarel, HNK Split) te obrazloženjima nagrada.

Juvančić početak predstave minuciozno obilježava premosnicom u odnosu na dva prethodna dijela (koja rješava navedene dramaturške probleme) uz nostalgično-elegičnu glazbu Paole Dražić Zekić, funkcionalnu scenu Ivice Prlendera i vremenski karakterizirajuće kostime Ike Škomrlj i Diane Kosec Bourek, likovi Tarace iz škrinja vade svijećnjake gospođe Ane Menze Bobali, klupko vune sestara Beneša mrtvi su to artefakti koji međutim živo povezuju neimenovano jesensko predvečerje 1900. s ulaskom Frančeza u Grad 1806. i sutonom 1830 - ih.

Ipak, izlaz se pronašao u stvaranju dvaju povjerenstava: Povjerenstva za dramski program u kojem su bili Vjeran Zuppa, Snježana Banović, Goran Sergej Pristaš i Joško Juvančić i Povjerenstva za glazbeni program u kojem su se istaknuli Mladen Tarbuk i Dora Ruždjak.

Miroslav Redmak i Luka Juvančić govorili su o ruralnom razvoju Slovenije.

Kako se Festival tijekom godina već pretvorio u instituciju hrvatskog filma dodatno će se poraditi na tome da postane mjesto okupljanja ljudi iz struke i da društveni događaj na glamuroznijoj razini, istaknuo je član Direkcije Hrvoje Juvančić.

Osamdesete i devedesete godine 20. stoljeća donose autorsku afirmaciju dviju kreatorica lutaka, stalnih članica ZKL-a, Vesne Balabanić i Gordane Krebelj, a predstave redateljski uprizoruju najugledniji hrvatski redatelji Joško Juvančić, Božidar Violić, Georgij Paro, Želimir Mesarić, Zoran Mužić (umjetnički voditelj ZKL-a).

Oni su, stari šajseri, zauzeli poluležeći položaj na kauću, prema kojem je ljubomorno pogledavao Joško Juvančić.

Goran Grgić i Joško Juvančić razgovarali su o prirodnoj ljepoti kulenove seke.