Poboljšanje radnih uvjeta uz prisustvo ravnatelja obiju škola Berislava Čurkovića i Davora Kondenara proslavljeno je i u Osnovnoj školi " Petar kanavelić " te Srednjoj školi u Korčuli gdje je završena sanacija centralnoga grijanja vrijedna 200 tisuća kuna.

U Zavalatici su svoje ljetnikovce od davnina imali korčulanski plemići, od kojih je najznamenitiji pjesnik Kanavelić iz 17. stoljeća.

1637. rođen je Petar Kanavelić (Kanavelović), korčulanski pjesnik.

Komički se teatar u Dubrovniku u to vrijeme temelji na tzv. smiješnicama koje preuzimaju tipove talijanske improvizirane komedije, ali grade likove i s pomoću autohtone tradicije, a uspjeh postižu i tragikomedije (Petar Kanavelić - Vučistrah).

Sigurnosti radi grade se kuće - utvrde (kašteli), a dosad su poznate one obitelji Ismaeli (ex Joković) iz 1490. god., kaštel Gabrijellis, Nikoničić - Kanavelić i Kolović - Šantić.

I korčulanski pjesnik Kanavelić imao je svoj ljetnikovac u smokviškom polju, gdje je pjesničku inspiraciju našao u mirisima i zvukovima prirode.

Petar Kanavelić (Kanavelović, Korčula, 1637 - 1719), plemić i trgovac, diplomat i obavještajac, mnogostruko je talentiran književnik koji se potvrdio u svim važnijim književnim vrstama svojega vremena.

Ovim putem želim uputiti čestitke četveročlanoj ekipi učenika OŠ Petar Kanavelić iz Korčule/Maja Biliš, Andrea Brčić, Ivan Tomović i Todor Jurjević/koji su na županijskom natjecanju Sigurno u prometu osvojili prvo mjesto, što im daje propusnicu da sudjeluju na 18. državnom natjecanju, predstavljajući našu županiju, ali i našu Korčulu.Ovo je još jedan pokazatelj kako naša djeca uspješno sudjeluju na raznim natjecanjima i prava je šteta što sam o ovom uspjehu ja kao i ostali sugrađani doznala iz jedne škrte vjestice u Slobodnoj/autor Ž.P/Bilo bi lijepo kad bi službeni dopisnik Slobodne pokazao malo više interesa za događanja u ovom gradu, jer je to valjda u opisu njegova posla.

Kapela je pripadala plemičkoj obitelji Dolfin (Delfin); njihov je grb na kući od kapele, potom Medin i Kanavelić.

Preko stotinu pedeset učenika, zajedno sa svojim nastavnicima, aktivno je sudjelovalo u svakoj projektnoj aktivnosti, a realizirane su i završne izložbe dječjih radova na temu Suvenir iz baštine u prostorima osnovnih škola Petar Kanavelić i Slano, te u prostorijama udruge DEŠA - Dubrovnik u Lazaretima.

Marin Kanavelić ponovno je daje podići 1551. g.

Rodio se 27. prosinca 1637. godine u plemićkoj obitelji Kanavelić (De Cannavelis) koja je imala značajnu ulogu u životu grada, svoje Kanavelića dvore i mnogobrojne posjede rasute po cijelom otoku.

Petar Kanavelić je vrlo rano, kao školovani plemić iz dobre kuće, počeo obavljati razne službe u gradu i u gradskoj upravi.

U 17. stoljeću se kao učitelj spominje i pjesnik Petar Kanavelić po kojem naša škola nosi ime.

Inicijator obilježavanja te obljetnice u Korčuli je bila Sv. Cecilija, a pridružile su joj se Hrvatska čitaonica i prosvjetno društvo Kanavelić.

Uz brojne druge auktore u Bosni i Hercegovini (Stjepan Matijević, Pavao Posilović, Pavle Papić, Ivan Ančić), Splitu (Jerolim Kavanjin), Dubrovniku (Ivan Bunić Vučić, Junije Palmotić), Korčuli (Petar Kanavelić) - taj je jezični tip zauzeo već u prvoj polovici 17. stoljeća najveći prostor hrvatskoga jezika, i na njem je postojala najopsežnija i najvrjednija produkcija, od literarne i liturgijske do kodifikacijske filološke i etnomedicinske (tzv. ljekaruše).

Umješno spajajući motive iz Calderonove drame Život je san s prizorima iz Cicogninijeva libreta Orontea, Kanavelić piše Vučistrah kao središnju dramu svojega doba, djelo u kojem podjednako briljantno tematizira i ljubavnu priču i priču o moćima vlasti, nudeći u liku Vučistraha izravnu aluziju na onodobne dubrovačke vladare i političke moćnike.

Grb Županije sastoji se od kvadriranog štita sa sljedećom razdiobom: u 1. i 4. polju: naizmjenično poredane 4 crvene i srebrene/bijele grede, od kojih je prva crvena a daju cjelinu od osam naizmjenično crveno-sre-brenih/bijelih greda i dijelovi su povijesnog dubrovačkog grba; u 2. polju: u plavome srebrena/bijela trupica s veslom koja simbolizira neretvanski dio Županije; u 3. polju: u plavome srebrene/bijele korčulanske kule (kompozicija kule ulaza u grad sa stubištem, kulama Kanavelić i Zakrjan).

Petar Kanavelić, prof. dr. Zora Itković, održala je radionicu sa roditeljima, učenicima i profesorima na temu: Obitelj, škola, zajednica.

Imala je naslov Žena četiri muža a prema pismu nekog očevica koje se danas čuva u venecijanskom Museo Corrrer na toj predstavi sudjelovao je kao domaći gost čak i hrvatski književnik s Korčule Petar Kanavelić.

Od 2005. 2008. godine predavala sam vjeronauk u Osnovnoj školi Petar Kanavelić u Korčuli i srednjoj školi Korčula.

Ovu akciju je provela knjižnica Ivan Vidali Korčula, Osnovna škola Petar Kanavelić Korčula i Osnovna škola Vela Luka.

U neposrednoj blizini je riblji restoran KANAVELIĆ te restorani GRADSKI PODRUM i PLANJAK.

Kanavelić: Njega vojska srete dvornijem pozdravimi.

Kompletirana je dokumentacija i ishođena građevna dozvola za obnovu kule Kanavelić, zvane Bokar.

Inače, prema programu Poglavarstva, nakon obnove utvrde Kanavelić slijede radovi na Maloj i Velikoj kneževoj kuli.

U 11 sati započela su sportska natjecajna na« poligonu spretnosti ». U natjecanjima su sudjelovali učenici osnovnih škola Župa Dubrovačka, Ivan Gundulić Dubrovnik, Stjepan Radić - metković,, Opuzen, Vladimir Nazor - Ploče, Petar Kanavelić-Korčula.

Iluminatori redom nabrajaju građevine koje će biti osvijetljene; Opatska riznica, katedrala svetoga Marka, crkva svetog Petra, kuća i vrt Marka Pola, Palača Caenazzo, zgrade uz bok Palače Arneri, Palača Arneri, Gradski muzej, Gospojina, Gradska vijećnica i kapela Gospe Snježne, crkva svetog Mihovila, zgrada nasuprot gradskoj vijećnici, Ulica dobrotvornosti, kapela svete Katarine, crkve Svih svetih, Veliki Revelin, Velika i Mala Kneževa kula, utvrda Morska vrata, kašteli Kanavelić i Zakerian, crkve svete Justine, Otvoreno kazalište, gradske zidine i ulice...

Njegovom smrću ugasila se obitelj Kanavelić.

- 1871. godinu, vrijeme hrvatskog narodnog preporoda i osnivanje Narodne Slavjanske čitaonice u zgradi današnjeg Gradskog muzeja. - 1907. godinu osnivanja Hrvatske pučke knjižnice, koja do 1914. djeluje u palači Ismaelli, a bila je posudbenog karaktera i pod upravom prosvjetnog društva Kanavelić. - 1958. godinu osnivanja posudbene knjižnice Radničkog sveučilišta.