Crkva je prostrana i visoka, te je imala čak 6 oltara, s pobočnom kapelom sv. Križa, te zvonikom na preslicu.

Zanimljiva je činjenica da je od tih stotinu predstavljenih zgrada uvršteno tridesetak sakralnih građevina: Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije, Nadbiskupski dvor i katedralna utvrda s kapelom sv. Stjepana, Kanoničke kurije na Kaptolu, crkva Sv. Franje Asiškoga i franjevački samostan, Utvrde Kaptola, crkva Sv. Marije na Dolcu, stari samostan klarisa na Gornjem gradu, crkva Sv. Ćirila i Metoda i Grkokatoličko sjemenište, crkva Sv. Katarine i isusovački kolegij, Stambeno-poslovni sklop Nadarbine Zagrebačke nadbiskupije (Mali Vatikan), Pravoslavna saborna crkva Presv. preobraženja Gospodnjeg, crkva Sv. Vinka Paulskog i samostana milosrdnica, evangelička Kristova crkva i župni dvor, crkva Sv. Blaža, crkva Sv. Ivana i pastoralni centar u Utrini, Nadbiskupsko dječačko sjemenište, Galjufov ljetnikovac, Alagovićev ljetnikovac, Arkade groblja Mirogoj s crkvom Krista Kralja, Crkva Uznesenja BDM i pavlinski samostan u Remetama, Upravna zgrada Hrvatske biskupske konferencije, crkva Sv. Franje Ksaverskog i kapela Majke Božje Sljemenske.

Tako je u Samoboru u drugoj polovici XIII. stoljeća zagrebačka Cistercitska opatija imala svoju prepozituru s kapelom sv. Helene (na mjestu današnje kapele sv. Helene).

Krenite Zagrebačkom ulicom prema sjeveru pokraj groblja s kapelom sv. Martina (iz 1679. g.) na brežuljku uz cestu i ubrzo potom do Y raskrižja.

21. ostaci kompleksa s kapelom sv. Stjepana

Kad budu gotovi, na gradskoj ćemo tržnici tako dobiti, zajedno s prije nekoliko godina uređenom kapelom sv. Roka, jedan uistinu lijepi ulični prospekt.

Prava slika o vrijednosti toga prostora koji projektitra Joseph Hueber iz Graza dobiva se ako se zna da je nastao istovremeno s isusovačkom kapelom Sv. Franje Ksaverskog u Zagrebu, poznatom kao prvom sakralnom građevinom u sjevernoj Hrvatskoj s kupolom nad svetištem. "

Gotička Gradska vijećnica iz 14. stoljeća je od 1507. - 1679. godine obnovljena u renesansnom stilu s pripojenom kapelom sv. Ane koja je srušena u 18. stoljeću, te na njenom mjestu stoji skulptura Gospe (Panna Maria).

Ubrzo prestaje makadama kraj kućnoga broja Močići 22, a mi dolazimo do T križanje 13 s kapelom Sv. Marija na kojem skrećemo lijevo.

Najreprezentativnije je dakako središte grada - Plac, s crkvom Majke Božje (3), kapelom sv. Antuna i palačom Salamon.

Navodim da je dio planinara prošao cijelu trasu, nastavivši od Prigorca preko lokaliteta Šumi, Ivanečke Željeznice, pobočjima Kukme i Babine gorice do brda Dubovci s kapelom Sv. Duha posebnost je da je u kapeli Katarina Zrinski dala zavjet.

Mnoštvo vjernika skupilo se pred kapelom Sv. Mihaela u Sopotu da proslavi blagdan Uskrsa.

Sakristija se nazivala i kapelom sv. Barbare.

Od Dragonoša se pružaju fantastični vidici na Sv. Geru, sa poznatom kapelom Sv. Ilije i žumberačke visoravni s s razbacanim selima, a za lijepog vremena pogled seže do Ogulina i stijenja poznatog alpinističkog i planinarskog središta Kleka.

Od kulturnih znamanitosti u gradu svakako valja istaknuti utvrdu s dvije kule i gotičkom kapelom sv. Križa podignutu prije 1500. godine.

Gospodarsko-ladanjski kompleks Antoniazzo de Bocchina s kapelom sv. Antuna Opata, na lokalitetu Parhavac na području naselja Punta Križa, na k. č. zgr 37, 38/1, 38/2, k. o.

Razgledati Kašt - najstariju grkokatolička župa na području Žumberka s kapelom sv. Nikole u Badovincima i posjetiti Lović Prekriški s kapelom sv. Križa s nezaboravnim vidikovcem.

Čitav kompleks bio je okružen zidinama (izvorne bizantinske urušili su se za potresa 1822.), na sjeveroistočnom kraju nalazi se obrambeni toranj, koji se ranije koristio kao biblioteka. [ 2 ] Izvan zidina, nalazi se monaško groblje s malom kapelom sv. Luke. [ 3 ]

Slijedi odlazak na Svetu Geru, visoku 1178 m s kapelom Sv. Ilije ili manje udaljenu Jazovku gdje su 1990. godine pronađene žrtve iz 2. svjetskog rata.

Kompleks grkokatoličkog biskupskog dvorca s kapelom Sv. Marije, Strmac Pribićki Strmac Pribićki prvi se put spominje kao posjed 1441. godine.

Posjet utvrdi s kapelom sv. Jurja i prekrasnim panoramskim pogledom na cijeli Salzburg te moguć posjet biskupskim prostorijama i muzeju.

Izlaskom na teren danas se uočava uzvisina s grobljem i kapelom sv. Roka, zatim dio Kraljevog brda kao zasebna cjelina oko koje je opkop te tok rijeke Karašice na čijoj je sjevernoj obali uzvisina Siget koja je gotovo identična Kraljevom brdu i također velikim dijelom odrezana pretpostavljamo za izradu opeke.

Pretpostavlja se da su slike dar crkvi grofa Fridrika II Celjskog, u čijem su posjedu bili tadašnje vrbovečko vlastelinstvo i župa sv. Katarine u Zagorskim selima s filijalnom kapelom sv. Ivana.

Dalje nastavljamo do T križanja s kapelom Sv. Marija 6 (4,8 km od starta) na kojem skrenemo desno.

Skretanje s rute A vodi ravno uzbrdo i dalje po makadamu kroz šumu do Budinjaka i Eko centra Parka prirode s vrijednim arheološkim lokalitetom, poučnom stazom i kapelom Sv. Petke (772 m) odakle je dobar vidik.

Sveučilišnom kapelom sv. Dimitrija odjekivala je zvonka radost.

Jedna od drvenih turopoljskih kapela koja i danas stoji, kapela sv. Apostola u Buševcu (kasnije je prozvana kapelom sv. Ivana Krstitelja) unosi u razvoj drvenih crkvica u Turopolju novosti nastale pod utjecajem baroka i zidane arhitekture toga vremena.

Samo je u naslovu poglavlja naziva kapelom sv. Mihaela, ali je u cijelom daljnjem tekstu navodi pod imenom sv. Mihalj.

Okružuje ga stoljetni park s kapelom Sv. Florijana.

Današnja župna crkva - zaštićeni spomenik kulture, sastoji se od svetišta u kojem se nalazi središnji neogotički oltar sv. Martina, potom lađe s prizidanom kapelom sv. Valentina u kojoj je smješten istoimeni neogotički oltar, kora, zvonika i sakristije iznad koje je tzv. mali kor.