- Tri dana u Karaševu/Trei zile la Caraşova (ZHR-UCR, Caraşova, 2010.) putopisna proza, (rumunjsk i i hrvatski)

U Karaševu je kulturno-umjetničko društvo ÂťMladi KaraševciÂŤ osnovano 1947, dok ono koje djeluje danas nosi naziv ÂťKaraševska zoraÂŤ.

U Karaševu je prvi počeo svakodnevno podučavati djecu isusovac Mihovil Lovinić, koji je ondje djelovao 1726 ⠀ 1730, a zadnje navedene godine spominje se i prvi pravi učitelj.

U 19. i početkom 20. stoljeća škola u Karaševu je bila, kao i one u susjednim hrvatskim selima, konfesionalna i u nadležnosti Ä anadske biskupije u Temišvaru.

Možda bi bilo korisno objasniti vezu toga zadnjeg naziva s Hrvatima u Karaševu u Rumunjskoj, ako ona uopće postoji.

MILO JUKIĆ (BIH) - autor knjiga Ožiljci i brazgotine " (knjiga poezije) i Tri dana u Karaševu (putopisna proza); glavni urednik svih izdanja književne zaklade Fra Grgo Martić; bavi se novinarstvom, enigmatikom, poviješću, etnologijom i kulturnim pitanjima.

Hrvati govore torlački u Karaševu i okolici te Janjevu, Letnici, Vrnavokolu i još ponegdje (Šašare, Vrnez) na Kosovu.

U rumunjskom mjestu Karaševu proslavljen je blagdan blaženog Ivana Merza, zaštitnika djece i mladih karaševskih Hrvata.

Priprava je započela objavom 1. Natječaja likovnih, literarnih i novinarskih radova« Plamen za visinama », a nastavila se predavanjem, hodočašćem u Svetište Gospe Lurdske u Karaševu, misnim slavljem u crkvi Uznesenja blažene Djevice Marije i dodjelom nagrada u Domu kulture.

Početkom 1991. hrvatske zajednice s karaševskog i temiškog područja ujedinile su se u krovnu organizaciju ÂťZajedništvo Hrvata u RumunjskojÂŤ (Uniunea CroaĹŁilor din RomĂ nia), sa sjedištem u Karaševu, pod vodstvom prof. Milje Radana.

Glede obrazovanja na hrvatskom jeziku u Rumunj-skoj, 1997. otvorena je u Karaševu dvojezična (rumunjsko⠀ hrvatska) gimnazija, međutim škola u Klokotiću je odustala od predavanja na materinskom jeziku, zbog nedovoljnog broja učenika.

U najvećoj hrvatskoj župi u Karaševu u Rumunjskoj u utorak 10. svibnja 2011. učenici osnovnih škola iz Karaševa, čiji je bl. Ivan Merz zaštitnik, s mještanima i gostima ekumenski su proslavili blagdan blaženog Ivana Merza.

Tako su slavlju pridonijeli ravnateljica OŠ Lupak, prof. Florica Lupu te nastavnici: Marija Muselin, Marija Vlasić, Marija Dragija, Mirela Radić, Marjan Lukačela i dr. Njima su se pridružili i Karaševci te su zajedno krenuli prema Svetištu Lurdske Gospe u Karaševu.

Tako smo u nekoliko navrata gostovali kod hrvatskih društava u Mađarskoj, Austrij, Vojvodini, Njemačkoj, Bosni i Hercegovini te Švedskoj a nakon što naši gosti bili 2001. na prvoj smotri folklora u Jankovcima te 2010. godine KUD " Kraševska zora " i ZAJEDNIŠTVO HRVATA U RUMUNJSKOJ iz Karaševa ugostilo je naše društvo 6. i 7. listopada 2012. istodobno obilježavajući 8. listopada DAN HRVATSKE NEOVISNOSTI.Ovo gostovanje je vrlo značajno zbog jačanja matične domovine s pripadnicima najstarije hrvatske dijaspore koja se na tim prostorima u analima spominje od 1299. godine i koja je kroz stoljeća uspjela očuvati svoj nacionalni identitet što su i predstavili članovima KUD - " Jankovci " prikazujući kratki dokumentarni film o povijesti Karaševskih hrvata.Članovi KUD-a " Jankovci " su obišli institucije i značajna mjesta općinskog središta te vjerskog života u Karaševu čime su ukratko upoznati s načinom života karaševskih hrvata, aktivno sudjelovali na nedjeljnom misnom slavlju u mjesnoj crkvi te svjedočili tradicionalnim karaševskim svatovima a svojim svatovskim običajem predstavili su se u dva navrata i to u subotu 06.10. u susjednom selu Nermiđ te 07.10. u Karaševu.

U 2006. otvoren je novi humanitarni punkt za hrvatsku enklavu u Karaševu u Rumunjskoj, a od 2009. sanitetski i potrošni materijal donira se i Domu za stare i nemoćne osobe u Iloku, koji je pod upravom HCK.

I škola u Karaševu namjerava uzeti bl. Ivana Merza za svoga zaštitnika.

Sjedište joj je u Karaševu, a bavi se očuvanjem jezika, vjere i kulture tamošnjih Hrvata te organizacijom športskih, kulturnih i drugih manifestacija.

U Karaševu djeluje hrvatska osnovna škola, te hrvatsko-rumunjska gimnazija u kojoj se 60 posto nastave odvija na hrvatskome.

Prvi ovogodišnji redoviti sastanak Koordinacijskog odbora ZHR-a održan je prošloga mjeseca u Karaševu u prisutnosti svih članova odbora.

Prva škola u Karaševu spominje se 1760. godine, a u njoj je poučavao učitelj Miler Gvozdić.

Hrvatsko školstvo u Rumunjskoj, a tako i Karaševu, doživjelo je procvat nakon sklapanja Jugoslavensko-rumunjske školske konvencije 1933. godine.

Tako je, prema njegovim bilješkama 1988. u Karaševu djelovala osnovna škola s oko 380 učenika te 1. i 2. razred srednje škole s oko 79 učenika.

Crkvu Uznesenja BDM u Karaševu izgradio u Karaševu isusovac Mihovil Lovinić 1726. Zovu ga i apostol Karaševa.

Prva udruga je Zajedništvo Hrvata u Rumunjskoj osnovano 1991. godine kao etničko-kulturno i socijalno društvo sa sjedištem u Karaševu.

U Karaševu djeluje i kulturno umjetničko društvo Karaševska zora, a u Klokotiću folklorna skupina Klokotić, a aktivni su i sportski klubovi.

5. Hrvatski jezik Ustavni je jezik na cijelom teritoriju 3 države; Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Crne Gore, a regionalni je jezik u 7 država i to u; Gradišću-Austri ja, Mađarska i Slovačka, u Vojvodini-Srbij a, Moliseu-Italija, u Janjevu-Kosovo te u Karaševu-Rumunj ska.

Hrvatska rkt. župa i Centar blaženoga Ivana Merza u Karaševu u Rumunjskoj, te Demokratski savez Hrvata u Rumunjskoj (D. S. H. R.) pokrenuli su nagradni natječaj likovnih, literarnih i novinarskih radova Plamen za visinama za sve učenike koji uče hrvatski jezik u svim oblicima organiziranog učenja materinskoga jezika i vjeronauka.

Naime, veći dio hrvatske javnosti kod spomena Hrvata u Rumunjskoj s pravom odmah pomisli na 7500 Hrvata u Karaš-severinskoj županiji u zapadnom dijelu zemlje, koji žive u prilično kompaktnim mjestima: Karaševu, Lupaku, Klokotiću i selima oko njih: Ravniku, Vodniku, Nermetu i Jabalčeu.

Iz 1509. sačuvan je izgleda prvi spomen jedne katoličke institucije u Karaševu ⠀ franjevačkog samostana koji je vjerojatno nakon osmanskog osvajanja današnjeg Banata (1552) nestao zauvijek, kao i gotovo svi drugi samostani na tom području.

Rezultat toga je i to da su sadašnji karaševski župnici ⠀ u Karaševu, Lupaku i Klokotiću ⠀ svi redom domaći sinovi.