Zasluge za povratak bijelih monaha« u Hrvatsku pripadaju pokojnom kardinalu Franji Šeperu.

Nakon intoniranja državne himne, minute šutnje u počast pokojnim utemeljiteljima Vojne biskupije: papi Ivanu Pavlu II, prvome hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu i kardinalu Franji Kuhariću, pozdravnih riječi »domaćina« biskupa Jezerinca i himne Vojnog ordinarijata - Gospi velikoga hrvatskog krsnog zavjeta, kratku je povjesnicu ordinarijata približio generalni vikar mons. Josip Šantić.

Prihvatilo ga je 15 hrvatskih katoličkih laičkih udruga pa je u njihovo ime dostavljen Ustavnom sudu Republike Hrvatske, uzoritom kardinalu Franji Kuhariću i hrvatskim medijima.

" Sokol " pamti i niz zaista posebnih, vrlo značajnih nastupa, pjevao je tako, među ostalim, i oproštajnu misu kardinalu Franji Kuhariću prilikom njegova umirovljenja u Mariji Bistrici (1997.), a pjevao je i na susretu hrvatskog predsjednika Ive Josipovića i slovenskog predsjednika Danila Türka u Buzetu u srpnju prošle godine.

Izbor je bio Krašić koji se još naziva i Dolina naših Kardinala nazvana po nadbiskupu kardinalu Alojziju Stepincu i nadbiskupu kardinalu Franji Kuhariću.

Božidar Nagy poslao je primjerak Pozicije Kardinalu Franji Kuhariću.

S posebnim naglaskom na pismo koje je pokojni predsjednik Franjo Tuđman pisao kardinalu Franji Kuhariću u kojem je naglasio: Naši branitelji prije samog kretanja na teren odlaze u katedralu da se ispovjede i kupuju krunice koje stavljaju oko vrata i mole se BD Mariji.

7. TISAK Preporučujemo novi Glas Koncila (naslovi: Možemo biti malo stado, ali ne sekta, zatim Podijeljena Hrvatska, Izazovi djelovanja Crkve u javnosti, feljton Koliko se nepoćudnih Hrvata nije vratilo iz JNA?, U spomen kardinalu Franji Kuhariću, Dolazi li Antikrist uskoro? i dr.), zatim Katolički tjednik, Crkva na kamenu i dr. tiskovine.

Fra Kruno Vukušić (90) najstariji svećenik Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja u Imotskome, dobitnik Nagrade za životno djelo Županije splitsko-dalmatinske za 2002. godinu, prepoznatljiv i po Hrvatskome katoličkom kalendaru, prvom nakon drugoga svjetskog rata s pridjevom hrvatski, koji je neumorno objavljivao punih dvadeset godina (1982 - 2002), i ove je godine u svojoj nakladi objavio Hrvatski katolički kalendar 2003., velikog zidnog formata, koji je posvetio trojici hrvatskih kardinala 20. stoljeća, velikanima uma i srca: kardinalu bl. Alojziju Viktoru Stepincu (1898 - 1960), kardinalu Franji Šeperu, prefektu Kongregacije za nauk vjere u Rimu (1905 - 1981) i kardinalu Franji Kuhariću (1919 - 2002).

Na poticaj i uz suradnju p Tome Šagi Bunića, koji je bio, kako je poznato glavni teolog na Drugom vatikanskom koncilu našem kardinalu franji Šeperu, ja sam uglazbio nekoliko stihova itd..,.

Šalje pismo uzoritom kardinalu Franji Kuhariću i svim hrvatskim biskupima hrabreći ih da skupa s njime mole za mir.

Zasluge za povratak »bijelih monaha« u Hrvatsku pripadaju pokojnom kardinalu Franji Šeperu.

Cjelovečernji dokumentarni film o blagopokojnom kardinalu Franji Kuhariću, zagrebačkom nadbiskupu i predsjedniku Hrvatske biskupske konferencije, pod naslovom " Franjo Kuharić - kardinal vjere, pravde i ljubavi ", a kao zajednički projekt Hrvatske radio-televizije, Orfeja i Glasa Koncila, izišao je ovih dana u VHS i DVD izdanju.

Pri dnu skulpture nalaze se riječi fra Bonaventure, koji u svome podnesku kardinalu Franji Šeperu 10. siječnja 1967. kojim predstavlja naum o prevođenju Biblije, kaže da to " čine jer to potrebe traže, a prilika se pruža dajući od svojega malo da Bog učini po svojoj milosti ono što se njemu svidi ".

Kolarić je kao dekan, zahvaljujući kardinalu Franji Kuhariću, najprije uspio da se zgrada orfanotrofija u Vlaškoj ulici br. 38, koja se tada nalazila pod upravom Hrvatske salezijanske provincije sv. Ivana Bosca, vrati Zagrebačkoj nadbiskupiji, a onda da se adaptira za potrebe KBF-a.

Kolarić je nastupao u mnogim emisijama na Hrvatskoj televiziji s povijesnim, ekumenskim, crkvenim, društvenim i kulturnim temama, a pisac je mnogih scenarija za TV filmove, kao što je i cjelovečernji film o kardinalu Franji Kuhariću, zatim priloga iz povijesti Zagrebačke nadbiskupije, zagrebačkih biskupa i nadbiskupa, te povijesti kršćanstva u Hrvata.

Baš mi je i zbog toga bilo drago što sam bio u Katedrali i što sam smio i sam obnoviti vlastita svećenička obećanja koja sam dao blagopokojnom kardinalu Franji Kuhariću koji je na mene položio ruke i redio me za prezbitera.

Kardinal je tada također potaknuo vjernike i ljude dobre volje da na Ured postulature Zagrebačke nadbiskupije dostavljaju svoja svjedočanstva o kardinalu Franji Kuhariću, što će pomoći sustavnom očuvanju spomena toga velikog sina Crkve i hrvatskoga naroda.

Glasom Koncila dominirali su neki od tada vodećih intelektualaca u Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj uz Kustića kao pokretača većine akcija, bili su i Josip Turčinović, utemeljitelj Kršćanske sadašnjosti, Vjekoslav Bajsić, koji je pisao govore kardinalu Franji Kuhariću, katolička novinarka Smiljana Rendić i poznati svećenici Bonaventura Duda, Zvonimir Bono-Šagi, Tomislav Šagi-Bunić, Mijo Gabrić, Luka Depolo i Pero Sudar, sadašnji pomoćni biskup sarajevski.

Za svećenika je kao kandidat Zagrebačke nadbiskupije zaređen u zagrebačkoj katedrali g. 1996. po kardinalu Franji Kuhariću.

Predsjednik HVO-a Žepča i dopredsjednik HDZ, Bosne i Hercegovine dipl inž. Perica Jukić, u svom otvorenom pismu upućenom između ostalih i kardinalu Franji Kuhariću kao i cjelokupnoj međunarodnoj javnosti za taj ratni zločin optužio je izravno Aliju Izetbegovića. 99 Ovdje valja napomenuti da muslimansko-bošnjačkee civilne i vojne vlasti nisu dopuštale inozemnim novinarima pristup Žepču, kao ni humanitarnim organizacijama i europskim promatračima, blokiranjem putova i polaganjem mina.

Uvjereni smo da će Hrvati vjernici ubrati sebi najbolje plodove iz ove predivne baštine svoje prošlosti " (Iz pisma pape Ivana Pavla II. kardinalu Franji Šeperu kojim ga imenuje svojim legatom na jubilarnoj proslavi u Ninu).

Nezaboravno je pismo koje je uputio Mate Boban pokojnom kardinalu Franji Kuhariću u kojem je izvrijeđao ne samo stavove Katoličke crkve nego i cjelokupni hrvatski katolički puk što je imalo za posljedicu reakciju Vatikana koja se ogledala u odluci pokojnog Ivana Pavla II. da u državi BiH imenuje za kardinala nadbiskupa Vinka Puljića.

Pisac je mnogih scenarija za TV filmove kao što su cjelovečemji film o kardinalu Franji Kuhariću, povijesti Zagrebačke nadbiskupije, zagrebačkim nadbiskupima i povijesti kršćanstva u Hrvata.

Hrvatska kulturna zaklada i HKZ-Hrvatsko slovo u četvrtak, 10. ožujka u 19.30 sati priređuju tribinu posvećenu blagopokojnom uzoritom kardinalu Franji Kuhariću, povodom obljetnice njegove smrti (11.3.2002.).

Prve molbe albanske Crkve za utemeljenjem Karmela u Albaniji upućene su bile Karmelu u Brezovici i nadležnom ordinariju, pok. nadbiskupu kardinalu Franji Kuhariću, još 1995., a kada su sestre 2001. godine na opetovano traženje bile u mogućnosti pozitivno odgovoriti pronađena je lokacija te je u ožujku 2002. započela gradnja samostana, koji je zahvaljujući angažiranosti msgr. Dodë i donacijama brojnih dobrotvora sada najvećim dijelom dovršen.

Već 24. rujna 1991. godine predsjednik Tuđman uputio je predsjedniku biskupske konferencije kardinalu Franji Kuhariću zamolbu da se pobrine za duhovnu skrb branitelja, koji su u tim danima kao dragovoljci s krunicom u ruci odlazili na prve crte bojišnice braniti domovinu.

Govoreći o sadržaju knjige, kazao je kako je ona najvećim dijelom sastavljena od svjedočanstava drugih osoba o duhovnoj veličini i ljudskoj dimenziji kardinala Kuharića, što je prikupljeno u cjelinu " Rekli su o kardinalu Franji Kuhariću ", ali i osobnih tekstualnih zapisa samoga kardinala Kuharića u zadnjem poglavlju " Kardinal nam govori ".

Podsjetio je kako se nasuprot kapelice, koja je podignuta na ulazu u mjesto, nalazi i Ulica bl. Alojzija Stepinca, a u naselju se nalaze i ulice posvećene sv. Nikoli Taveliću, kardinalu Franji Kuhariću i Franjevačka ulica, što svjedoči o važnosti duhovnog života za život mjesta.

Među prikazima o važnijim događanjima i ljudima, o kojima progovara 16. Kolendar, svakako su i prilozi o novom varaždinskom biskupu Josipu Mrzljaku i kardinalu Franji Kuhariću