Karolinška nazočnost na jugoistoku Europe uvjetovala je uključivanje hrvatskih prostora u krug zapadnoeuropske uljudbe.

Tako je karolinška nazočnost na hrvatskom prostoru odredila vjeru i iz nje iznjedreni svjetonazor, pismenost, umjetnost i kulturu uopće.

Uz potporu carske blagajne, uskoro se grade prva javna skladišta, lazaret, uređuje se luka u ušću Rječine i dovršava prva prometnica - Karolinška cesta koja će povezati grad i luku s njezinim prirodnim zaleđem.

KAROLINŠKA MINISKULA Nakon propasti Rimskog carstva od poluuncijale nastaju brojna pisma. - insularna miniskula - Irska - merovinška miniskula - Francuska - langobardska miniskula - sjeverna Italija - beneventanska miniskula - srednja i južna Italija - zapadnogotska (vizigotska) miniskula - Španjolska - karolinška miniskula - karolina - nastala je za vladavine franačkog kralja Karla velikog u 8. st. koji je želio obnoviti sjaj Rimskog carstva.

GOTIČKA MINISKULA U razdoblju gotike, oko 1150. g. karolinška miniskula se prilagođavala novom stilu: šiljastim tornjevima, prelomljenim lukovima.

Za Europu je posebno važna tzv. karolinška renesansa, razdoblje snažnog razvoja obrazovanja i umjetnosti za vremena katoličkih vladara Karla Velikog (oca Europe) i njegova sina Ludovika Pobožnog.

Dvije temeljne karakteristike toga razdoblja su poučavanje germanskih naroda latinskome jeziku, što je omogućilo proučavanje crkvenih otaca koji su pisali na latinskom jeziku (najstariji sačuvani primjerci rimske književnosti potječu iz IX. st., upravo su ih karolinški učenjaci spasili od zaborava), i pronalazak karolinške minuskule, pisma koje se je moglo relativno lako čitati i pisati. Karolinška minuskula, koju su razradili redovnici Katoličke crkve, bila je ključna pri stvaranju književnosti zapadne civilizacije.

I unatoč nekim pretjerivanjima, ostaje nedvojbena činjenica da je pod vladavinom Karla Velikog Franačka i cijela Zapadna Europa doživjela razdoblje kulturnog napretka (Karolinška renesansa), prosperiteta i relativnog mira kakvih nije bilo na tom području još od doba Rimskog carstva.

Karolinška kvadratična apsida - kakvu je prvotno imala i aachenska kapela, matični spomenik franačkog carstva - javlja se redovito u predromaničkoj arhitekturi od Istre do Dubrovnika, kao i tipično karolinško osložnjavanje zapadnog pročelja crkve s predvorjem i kulama (u Istri, na kvarnerskim otocima i u kontinentalnom zaleđu Dalmacije).

Sagrađeni su: Karolinška cesta Karlovac-Rijeka, Jozefinska cesta Karlovac-Senj i Lujzinska cesta Karlovac-Rijeka.

Plod tih nastojanja bila je karolinška renesansa koja je pobudila veliko zanimanje za nekadašnju kulturu.

Međutim, karolinška renesansa i brojni filozofi i učenjaci toga razdoblja, bez obzira na svu njihovu kulturno-znanstveni značaj i onodobnu ulogu, sami po sebi nisu bili u stanju pokrenuti dublji preporod koji bi u kulturnom, znanstvenom i tehnološkom pogledu bio u stanju znatnije unaprijediti europski Zapad.

Bio je poticatelj kult. preporoda Europe, poznatijega kao karolinška renesansa.

Na tom brdu je u 8. stoljeću izgrađena karolinška kršćanska crkva koja se u osnovama i danas razaznaje.

Karolinška cesta Gospić-Bag koja prolazi kroz Brušane građena je za vrijeme kralja Karla (1711 - 1740)..

Težinska jedinica, kojoj je uzor, kao i ostalim markama, karolinška marka.

Karolinška cesta, koja je povezivala Karlovac i Rijeku, dovršena je 1728. godine, a zbog održavanja poštanskog prometa njezinom trasom dobila je naziv Poštanska cesta.

Izložba u Barceloni Karolinška Katalonija (prosinac 1999. - veljača 2000.) bavi se Katalonijom u vrijeme Karolinga

Nacionalni muzej katalonske umjetnosti u Barceloni postavit će u razdoblju između prosinca 1999. i veljače 2000. izložbu Karolinška Catalonia, drugu u seriji.

Karolinška ideja obnove (renovatio) antičkoga i kasnoant. svijeta u Istri je bila dijelom fenomena »dugog trajanja«, poglavito u starim kasnoant. biskupijama poput Poreča i Pule.

Kao što ga je nadživjela i egipatska, i grčka, i rimska, i karolinška i tolike druge.

Njegovi tadašnji domaćini sjećaju se da je još tada izjavio da crkva svetog Donata zaslužuje biti na Popisu svjetske baštine, a u trenutku kada mu je predan elaborat upitao je: Je li to ona karolinška crkva?

Njegovo carstvo, po nekim svojim odrednicama bilo je nastavak Rimskog carstva (ili obnova), jer je bilo okvir unutar kojeg su položeni temelji kulturnog jedinstva Europe (karolinška umjetnost).

Inovacije koje karolinška vlast unosi u Istru najvidljivije su u novoosnovanim sjedištima, među kojima prednjači novigradska biskupija.

Karolinška obnova je vratila obvezu slavljenja svih časova

Karolinška nazočnost na jugostoku Europe uvjetovala je uključivanje hrvatskih prostora u krug zapadnoeuropskog svijeta i njegove uljudbe.

Karolinška nazočnost na hrvatskom prostoru tako je odredila svjetonazor, vjeroispovijest, pismenost i kulturu uopće.

Stara karolinška Europa našu zemlju želi u Uniji 2010. - 2011. Ostali ne, već nas k sebi žele primiti u ' paketu zapadnog Balkana ', zajedno sa Srbijom.

Kasnije se možemo okrenuti Skelanima na Drini koji su konkretno najistočniji materijalni dokazi prisutnosti Hrvata (karolinška baština), kao i selo Hrvati u blizini Tuzle, zanimljivo, 100 % muslimansko danas