Milanović ostao sam i na čelu stranke i na čelu Vlade 07. srpnja 2012 - Prof. dr. Mirjana Kasapović analizirala je ponašanje i postupke premijera Zorana Milanovića, te zaključila Milanovićevu načinu komuniciranja s javnošću ima nešto neozbiljno, neugodno, uvredljivo, a povremeno i gotovo infantilno i šarlatansko, piše Večernji...

Iako je Mirjana Kasapović svoju znanstvenu karijeru započela istraživanjem problema socijalističkih savjeta u tradiciji Karla Korscha i Edvarda Kardelja, tokom 90 - tih nametnula se kao neupitni autoritet za pitanja političkih stranaka i izbora.

O kakvom se znanstvenom dosegu Mirjane Kasapović radi, postalo je evidentno nakon njene polemičke katastrofe koju je doživjela 2009. godine u raspravi u okviru Hrvatskog politološkog društva sa svojim fakultetskim kolegom prof. Dragutinom Lalovićem.

U bosanskohercegovačkoj javnosti se već nekoliko godina tačnije od objavljivanja knjige zagrebačke profesorice Mirjane Kasapović 2005. godine vodi raspršena ali kontinuirana debata o takozvanoj konsocijacijskoj demokratiji.

Ukazujući na manjkavosti teorijske paradigme Mirjane Kasapović i na izlišnost same debate o konsocijacijskoj demokratiji s jedne, te na primjere nerazumijevanja liberalnog koncepta s druge strane, tekst Tarika Haverića otvara novi temat o liberalizmu i konsocijaciji u Bosni i Hercegovini i priziva još jednu konstruktivnu diskusiju o demokratskim i političkim perspektivama za razvoj bosanskohercegovačke države i društva.

Mladen Ančić bošnjačkim liberalima pripisuje, štaviše, tajni plan.21 Teško je znati pristaje li i Ančić uz nauk Mirjane Kasapović da »kontekstualno konstruiranje i značenje pojmova podrazumijeva da se oni ne mogu doslovce prenositi iz jedne epohe u drugu ili iz jedne sredine u drugu«, 22 no on sam ne preza od toga da između dviju epoha, XVII. i XXI. stoljeća, uspostavi kontinuitet »kulturne tradicije«, izjednačujući političke ciljeve i pobude jednog ondašnjeg provincijskog stihoklepca kakav je bio Mehmed Hevaji i današnjeg političkog pisca Asima Mujkića.

Umjesto što je u debati o političkom (pre) ustrojstvu Bosne i Hercegovine koja se razvila povodom njene knjige požurila da raspozna vidljive nacionalne intelektualno-političke frontove, Mirjana je Kasapović morala svoje dojmove podvrći uvijek korisnom »testu anonimnog autora«, tj. depersonalizaciji teksta, koji čitamo kao rukopis kojem nedostaje naslovna strana te ne znamo ko ga je napisao, ni kada, ni kojim povodom, pa čak ni na kojem jeziku.

No samo u objasnidbeni model koji nameće Mirjana Kasapović ne uklapa se činjenica da se autor zvao Živojin, i da je znatno prije zasjedanja ZAVNOBiH-a i posvećenja formule »ni, ni, ni, već i, i, i« odlučno tvrdio: »Ako se ikojoj istorijskoj pokrajini mora dati autonomija, to je Bosni i Hercegovini«; istraživači koji građi pristupaju bez ideoloških naočala ne vide u njegovom pisanju protiv »Veliko-Srba koji ne spominju Crnu Goru« ni anomaliju ni kuriozitet, jer za njih razlikovna značajka Živojina Perića nije da je bio Srbin već da je bio liberal.20

Novi voditelji Dnevnika 3 bit će Đurica Drobac, te voditeljice središnjeg dnevnika Morana Kasapović i Tina Šimurina.

O njihovoj ulozi u radu škole porazgovarali smo s našom školskom psihologinjom Marijom Kasapović koja izabranim učenicima pomaže u radu Vijeća i prati njegov rad.

No, iz panoplije argumenata koje je liberalna tradicija stoljećima izgrađivala samo naizgled može se bez naknade uzimati sve što čovjek poželi (i samo ono što poželi), što je vidljivo, na primjer, iz načina na koji Mirjana Kasapović stavlja u funkciju Johna Stuarta Milla prenoseći navod iz njegovih Razmatranja o predstavničkoj vladavini:

Znakovita je kolumna prof. dr. Mirjane Kasapović, sive eminencije SDP-a, u zadnjem " Globusu " da je Mesiću još više trebalo smanjiti ovlasti.

Već kod prvog izbora u Ustavni sud Ivan Matija nije udovoljavao propisanim uvjetima pa je njegova supruga Mirjana Kasapović dogovorila aranžman sa tadašnjim glavnim operativcem HDZ-a, Ivićem Pašalićem - da će Matija postati sucem Ustavnog suda, a supruga Mirjana će za Pašalića pripremiti potrebne izborne zakone i pravila za izbore krajem 1999. godine.

Uvjeravat će nas da se građanski univerzalizam u bosanskom kontekstu izjednačava s bošnjačkim, dakle etničkim, majoritarizmom14, ne osjećajući obavezu (jer u tome i jest bit komunističke samoposluge) da argument dovedu do kraja i otkriju s kojim se etničkim majoritarizmom (njemačkim? italijanskim? poljskim?) u evropskom kontekstu izjednačava istovrsna pojava, naime opetovano zazivanje evropskog građanstva i evropske građanske svijesti koje dolazi od liberalne inteligencije sa svih strana kontinenta. (Grotesknost argumenta Mirjane Kasapović ukazuje se u punom sjaju tek kada Millovu panaceju, tj. ' utapljanje ' jedne nacije u drugu, kontekstualno dešifriramo: bošnjački majoritarizam zapravo znači da se Bošnjacima doduše, samo za potrebe ove polemike priznaje status superiornijeg i naprednijeg naroda, status koji oni sami već neko vrijeme ne potražuju.)

Nagrada za televizijsko novinarstvo dodijeljena je Morani Kasapović i Goranu Rotimu za vanjskopolitički magazin »Paralele« HTV-a.

Da je to uopštavanje nevaljano, tj. da Mirjana Kasapović, predstavljajući liberalnu poziciju koju će potom osporiti, nije odvojila relevantne činioce od irelevantnih, uvjeravamo se ako kroz našu intelektualnu samoposlugu pođemo njezinim stopama, i uzmemo s jedne police primjer za koji M.

Kasapović nije pokazala veliko zanimanje: Evropsku uniju, djelo liberalnih demokratija, (još nedovršenu) političku tvorevinu sastavljenu od različitih nacija, u kojoj ljudi govore različitim jezicima a ipak imaju zajedničko političko predstavništvo.

U spisima Mirjane Kasapović (i, u nešto manjoj mjeri, M.

Evo, i dalje čitam, više nego što pišem - preporučujem, i pored nekih neslaganja, vrlo dobru knjigu, znanstveni rad dr. Mirjane Kasapović, profesorice s Fakulteta političkih znanosti, " Politički sustav i politika Izraela ", Politička kultura, Zagreb 2010.

U okruglom stolu (posebno istupima Ive Komšića), u recenzijama Mirjane Kasapović i Ive Banca, u tekstu Olge Popović-Obradović, ili s CD-om koji donosi glasove ratnih junaka i čini ih, nadam se, uz ostalo i začudnima (brechtovski rečeno).

Nema razloga za temeljitu izbornu reformu, dakle za zamjenu razmjernog izbornog sustava većinskim ili kombiniranim, smatra profesorica zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti Mirjana Kasapović, koja je početkom mjeseca u HAZU-u trebala sudjelovati na okruglome stolu " Izbori zastupnika u Hrvatski sabor i referendum ", ali je bila spriječena.

Večernjakova kolumnistica i profesorica na Fakultetu političkih znanosti Mirjana Kasapović korijene sadašnjeg sukoba na relaciji IDS SDP pronalazi u ranim devedesetima kada su cijele općinske i gradske organizacije SDP-a prešle u IDS, na što su ih poticali dotad ugledni i popularni SDP-ovi kadrovi, poput pulskog gradonačelnika Luciana Delbianca.

Kasapović smatra da bi se ta neviđeno brza, masovna i organizirana stranačka konverzija mogla nazvati prvim i dosad najvećim neprijateljskim preuzimanjem u hrvatskoj stranačkoj politici.

« Pismo Ivana Jakovčića smo primili i spremni smo se odazvati na razgovor », rekao je predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika Silvano Hrelja gostujući u Dnevniku 3 na Hrvatskoj televiziji urednice i voditeljice Morane Kasapović.

Režimi su trasirali hrvatski put u katastrofu. Dr. Mirjana Kasapović, pak, zaključuje da je hrvatska država po formalnim kriterijima najdesnija politička država u Europi, te objašnjava: Ne mogu pronaći europsku državu u kojoj je od ukupno 21 godine, 17 godina desnica na vlasti.

Etnički rascjep: socijalna distanca u poratnom društvu Mirjana Kasapović Zagrebačka politička kriza 1995. - 1997./Sukob demokratskih i autoritarnih vrijednosti (studija slučaja)

Kasapović, dumam, dumam i shvatim da ne znam ništa o njenoj političkoj orijentaciji, stranačkoj pripadnosti ili obiteljskoj situaciji-sitnicama koje bi mogle uputiti na razloge, povode, ciljeve... i.... dum

Svođenjem problema na navodno plagijatorstvo i prezentacijom članovima Fakultetskog vijeća popisa znanstvenih radova dr. sc. Nenada Zakošeka i dr. sc. Ivana Grdešića, te zahtjevom da se Etičko povjerenstvo FPZ očituje po njezinom zahtjevu na navode portala Tjedno o počinjenju kaznenih djela, Kasapović je pokazala kako se udaljava od realnosti.

U slučaju izbora u zvanje Ivana Grdešića, gospođa Kasapović isto tako propušta izvijestiti Fakultetsko vijeće i Matični odbor da knjige« Osnovne analize javnih politika »(FPZ, Zagreb, 2006.), i« Političko odlučivanje »(Alineja, Zagreb, 1995.) ne udovoljavaju kriterijima za A2 radove jer se radi o posve nepromijenjenom tekstu Grdešićeve doktorske disertacije.

N etom održana 2. sjednica Fakultetskog vijeća Fakulteta političkih znanosti od 22. studenoga ući će u povijest ne samo zbog toga što je to bila prva sjednica nakon proslave 50 - te obljetnice utemeljenja Fakulteta, veće i stoga što je tada pokušana još jedna manipulacija Vijećem i Sveučilištem u Zagrebu od strane Mirjana Kasapović.