Arheolozi istražuju ostatke kasnoantičkog broda koji je potonuo napunjen amforama, tanjurima i zdjelama koje su bile izrađene u sjevernoafričkim provincijama Rimskog Carstva.

Do sada je tu otkriven dio kasnoantičkog zida, rimska kuća i ispod nje pod ilirske kuće debljine 30 cm.

Od prošlog tjedna u Pakoštanima se provode podvodna arheološka istraživanja potonulog kasnoantičkog broda.

Promišljanja o propasti kasnoantičkog viševladarskog sistema, koji je kratko nadživio Dioklecijanov vijek, dakako traže daljnju obradu, a prilog tomu je iznio dr. Bruno Bleckmann iz Berna, koji je podržao tezu da je Dioklecijanova ideja o sustavu tetarhije, o hijerarhijski približno jednakim vladarima, na terenu bila uzrok vladarskih razmirica sličnih građanskom ratu.

Svrha je ovog predmeta predočiti studentima povijesni razvitak prostora između Srednje i Jugoistočne Europe (od Podunavlja do Crnoga mora i Grčke), od kasnoantičkog doba do prodora Turaka na ovo područje.

Mnogobrojnost arheoloških tragova - ostaci zida sa žbukom, tegula, fragmenti raznih keramičkih posuda i nalaz željeznog koplja, otvaraju mogučnost ubikacije kasnoantičkog naselja na ovom predjelu.

Arheolozi iskopali 60 metara kasnoantičkog bedema

U Škripu se nalazi i zavicajni Muzej otoka Brača koji je smjesten u Radojkovića kuli s bogatom kolekcijom antičkog i kasnoantičkog razdoblja, ranog srednjeg vijeka kao i zanimljivim etnografskim postavom, ovoj " kuli " se nalazi anticka gradevina tipa maulozej sto daje posebnu vrijednost znajuci da je jedna od rijetkih ocuvanih mauzoleja u Hrvatskoj.

Jedina crkva koja još stoji na glavici je crkva sv. Mihajla, sagrađena usred kasnoantičkog castruma.

Općina Kostrena financira nastavak radova istraživanja Solina sa 100 tisuća kuna u ovoj godini, a radovi obuhvaćaju iskop dijela površine kasnoantičkog bedema s pripadajućim objektima, kao i poslove ručnog iskopa probne sonde na prapovijesnom lokalitetu.

Dino Milinović (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu) Od Seusovog blaga do nalaza ostave kasnoantičkog srebra u Vinkovcima Još od kraja osamdesetih godina prošloga stoljeća, hrvatsku arheologiju proganja duh Seusova blaga raskošne kasnoantičke ostave čije podrijetlo niti do danas nije razjašnjeno.

Dvadesetak rebara vrlo velikog broda, za vjerovati je kasnoantičkog, te mnoštvo uglavnom keramičkog materijala, otkrivenih na dvije lokacije luke u Pakoštanima, ukazuju na širinu i značaj te luke koja je u antici, po svemu sudeći, pripadala moćnoj Asseriji

Prateći povijest ovog lokaliteta punih tisuću i dvjesto godina od liburna, rimljana do kasnoantičkog doba.

Iz kamenih zidova iščitava se povijest događanja i tijek vremena o čemu svjedoče rustični, ali pravilno oblikovani i slagani, do onih iz kasnoantičkog, nemirnog doba seoba naroda kad je pred onim prvim zidom sagrađen drugi, niži i rustičniji, sastavljen od različitih ulomaka ranijih zgrada - arhitrava, oltara, nadgrobnih spomenika.

Danijel Džino predočio je povijesni razvoj Dalmacije u ranom srednjem vijeku kao rasap i rekonstrukciju kasnoantičkog kompleksnog društvenog sustava (Post-Roman Dalmatia: Collapse and Regeneration of a Complex Social System), namijenivši izlaganje iscrpnoj raspravi o razlozima njegova urušavanja te načinima na koje je ono utjecalo na formiranje novoga društveno-političkog ustroja.

U postavu su ti predmeti prezentirani kronološkim redom, od vremena kasne republike i rimskog osvajanja naših prostora sve do kasnoantičkog razdoblja i pada Rimskog carstva.

Korčula od pretpovijesnog vremena, preko ilirsko-grčkog, rimskog i kasnoantičkog razdoblja do naseljavanja Hrvata i dalje sve do danas buja osebujnim životom Sredozemlja.

Na Kastrilu otkriveni su ostaci debelih zidova te je moguće riječ o ostacima vojne utvrde, naravno je one od JNA već i kasnoantičkog razdoblja.

Na skupu su predstavljena i istraživanja dvaju lokaliteta carskih palača u Srbiji - kasnoantičkog kompleksa tetrarhijskog cara Maksimina da je na lokalitetu Šarkamen, te carske rezidencije u Gamzigradu.

Ukupna vrijednost radova iznosi 100 tisuća kuna, a radovi obuhvaćaju iskop dijela površine kasnoantičkog bedema s pripadajućim objektima kao i poslove ručnog iskopa probne sonde na prapovijesnom lokalitetu.

S krizom kasnoantičkog doba, s procesima razgradnje, sa seobama naroda ponovno je vrlo nemirno i na Jadranskome moru.

Istraživanje obuhvaća proučavanje naseljavanja i gospodarstva Istre i okolnih regija od željeznoga doba (Histri, gradine), preko rimskog razdoblja (osvajanje, kolonizacija, romanizacija) i kasnoantičkog razdoblja (gospodarska i opća kriza države), do bizantskog doba i naseljavanja Slavena/Hrvata.

Pažnje vrijedna djela hrvatske umjetnosti nalazimo u gotovo svim razdobljima: bilo da je riječ o prapovijesnom dobu, kada je hrvatsku umjetnost oblikovala migracija nekoliko etničkih skupina preko kasnoantičkog utjecaja (zahvaljujući kojem su nastala jedna od najstarijih očuvanih djela hrvatske umjetnosti, poput Sv. Donata u Zadru iz 9. st.), ili se radi o romaničkom razdoblju, kada se grade monumentalni gradovi na jadranskoj obali, ali i nastaje prepoznatljivi reljefni, apstraktni motiv hrvatske umjetnosti pleter.

Sljedeće godine javnosti bi mogle biti predstavljene arheološke iskopine kasnoantičkog kupališnog sklopa koje rimsku Ioviju svrstavaju u red značajnijih termalnih središta tadašnje Panonije, najavljeno je danas u Ludbregu.

Ostaci kasnoantičkog naselja ruralnoga tipa definirani su, u najvećoj mjeri, na površini od cca 12.000 m 2, a pored toga različiti antički naseobinski objekti locirani su i drugdje unutar istraženog područja.

Pored dosta keramičkih ulomaka iz kasnoantičkog doba, upravo tu je prvi put pronađen ulomak gradinske keramike i spomenuti keramički pršljen iz starijega kamenog doba.

Kostur koji je pronađen tijekom četvrte sezone istraživanja na arheološkom nalazištu Iovia datira iz 5. stoljeća, odnosno kasnoantičkog doba, potvrdili su stručnjaci HAZU-a.

Ono što svi suvremeni autori žele naglasiti nesumnjivo je postojanje Novigrada u kasnoj antici i to kao kasnoantičkog kastruma ili castelluma, tj. civilnog naselja s mogućnošću obrane (Matijašić, 2002).

Komentare i uvod koji objašnjavaju niz specifičnosti kasnoantičkog Bizanta, pretvarajući Kroniku i u neku vrstu bizantološke početnice priredio je Hrvoje Gračanin; tekst je priredila i prevela Bruna Kuntić-Makvić; pomogli su Jelena Marohnić i Matija Gračanin (potonji je izradio osam vrlo korisnih karata).

Tijekom 2007. godine provedena su zaštitna arheološka istraživanja i konzervatorski radovi gdje je otkriven arhitektonski razmjerno dobro očuvan dio kompleksa kasnoantičkog vojnog zapovjedništva zvanog principija.