Već nekoliko godina za redom župa sv. Petra u Siveriću, organizira nogometni turnir katoličkih župa.

Na današnjem turniru nastupalo je šesnaest katoličkih župa.

Zapadno od Cernika i Gradiške na Savi nije bilo katoličkih župa, jer dalje od Šagovine i Bogičevaca prema zapadu nije ni bilo kato ličkih sela.

Franjo Marić, prof. rodom iz Žepča, autor nedavno tiskane knjige u izdanju Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine pod naslovom: Stanje katoličkih župa na području Bosne i Hercegovine između 1991. i 2011. godine.

Sada imamo 195 hrvatskih katoličkih župa i misija, iako taj broj nije precizan jer za nekoliko njih nije još riješen status.

Ugovore su u Banjoj Luci potpisali predstavnici 17 katoličkih župa i Povjerenstva BiH.

Nakon provedenih konzultacija s vijećima " hrvatsko-katoličkih župa " odlučeno je da se stupi u vezu sa službenim predstavnicima starokatoličke vjerske zajednice u Austriji.

Zahvalivši za posjet, kardinal Puljić je provincijalu Tustonjiću darovao knjigu u izdanju Biskupske konferencije BiH: Stanje katoličkih župa na prostoru Bosne i Hercegovine između 1991. i 2011. godine.

Zbirka sadrži matične knjige i parice s područja katoličkih župa sljedećih dekanata: Jaska, Odra, Okić, Pokupsko, Remete, Stubica, Susedgrad, Vugrovec, Zagreb - Istok i Zagreb - Sjeverozapad, nekoliko matičnih knjiga zagrebačkih Židova (Izraelitičke bogoštovne općine), po jednu knjigu evangelista (Njemačke evangeličke crkvene općine u Hrvatskoj), Parohije Preobraženja i Vojnog superiorata u Zagrebu, te nekoliko knjiga umrlih i poginulih u 1. i 2. svjetskom ratu (ratni zarobljenici, logoraši, streljani).

U poznatom popisu katoličkih župa iz 1333 - 1335. godine na ovom području zabilježena je katolička župa samo u Soljanima, a u popisu 1501. godine više se ne spominje ni ona.

Formiranje sustava katoličkih župa pokazatelj je naseljavanja katoličkog stanovništva.

Saslušali su i prodiskutirali izvješće zajedničkoga Vijeća HBK-a i BKBiH-a te Ureda za hrvatsku inozemnu pastvu koji brinu o djelovanju 197 hrvatskih katoličkih župa i misija širom svijeta.

Međutim, među civilnim udrugama koje dobivaju potporu iz proračuna nalazi se i na stotine katoličkih župa, župnih dvorova, crkava, biskupija, samostana itd., a onda i katoličkih udruga.

Ako se sa zapadne strane dolazi iz pravca Sombora, s juga iz Novog Sada, s istoka iz Horgoša, ili sa sjevera iz Mađarske, već izdaleka se mogu uočiti ponosni i vitki tornjevi katedrale sv. Terezije Avilske, franjevačke crkve sv. Mihaela, senćanske župne crkve sv. Jurja i kerske crkve sv. Roka. (Pridjevi senćanski i kerski dolaze od gradskih četvrti koji se nazivaju Senta i Ker.) Sam grad, osim drevnoga franjevačkog samostana provincije sv. Ćirila i Metoda sa sjedištem u Zagrebu, ima osam katoličkih župa od kojih je, po mnogo čemu tijekom povijesti bila i sve do današnjih dana ostala, značajna i glasovita sv. Roka.

Vjerujemo da su mnogi nama neznani žitelji Mutilića i Udbine i okolnih spaljenih hrvatskih katoličkih župa upravo u svojoj vjeri nalazili snagu za ustrajnost svjedočenja uskrsne nade unatoč mnogim životnim progonima koja su ih zadesila.

Njihova je pak glavna odgovornost bila osnivanje hrvatskih katoličkih župa u gradskim središtima sa znatnijom hrvatskom populacijom.

Glavni izvori za ovaj rad su pojedinacne povijesti nekih hrvatskih katoličkih župa u istočnim, srednje-zapadnim i zapadnim državama, te povijesna izvješća različitih hrvatskih organizacija, ponajvećma mjesnih ogranaka Hrvatske katoličke zajednice, bratskog dobrovoljnog osiguravajućeg društva, utemeljenog 1921. Rad koji slijedi želi biti kratki sažetak ili pregled hrvatskih katoličkih zajednica u Americi.

Broj posjeta bogoslužjima nedjeljom kao i radnim danima daleko je iznad prosjeka drugih katoličkih župa.

Mnogo se učinilo za hrvatske useljenike u SAD kroz ovih prošlih sto godina, što se najbolje očituje u broju hrvatskih katoličkih župa, te socijalnih, kulturnih, atletskih i religioznih organizacija koje su osnivane od jedne do druge obale.

1501. Popis katoličkih župa u Međimurju spominje 14 župa.

Želite li znati kakav je bio antifašistički duh oko Srba i općenito na području banjo-lučke biskupije, možete doznati iz prve ruke kod biskupa dr Franje Komarice, koliko je katoličkih župa nestalo s lica zemlje tijekom tzv. oslobodilačkog rata, a što taj rat nije sredio učiniše to ' osloboditelji ' iste duhovne inspiracije od 1991. 1995.

Zajednica povratnika Hrvatske Zajednica povratnika Ličko-senjske županije i Udruga Ličana župe Boričevac, Bjelovar, kojima je zajednički cilj istraživanje i promicanje istine o zbivanjima u drugom svjetskom ratu i poraću, poglavito o stradanju žitelja katoličkih župa u Lici i zapadnoj Bosni, na primjer župe Boričevac, Palanka, Rudopolje, Gračac, Udbina, Korenica, Priboj, Zrin, Španovica, Krnjeuša, Drvar, Bosanski Petrovac i dr. od velikosrpskih zločinaca 27.07.1941. g i narednih dana,

U SAD-u djeluje 19 katoličkih župa.

U nedjelju 11. ožujka milodari prikupljeni iz svih katoličkih župa u Hrvatskoj i inozemstvu (na hrvatskim katoličkim misijama) usmjerit će se u jedan fond kojim će upravljati Hrvatski Caritas.

Premda ovogodišnje statistike nisu objedinjene, ipak se po pojedinačnim izvješćima iz katoličkih župa može zaključiti da broj katolika (time i Hrvata) drastično opada.

Mnoga travnička sela su pusta, ruševine stambenih i gospodarskih objekata zarasle su u korov, desetkovane su cijele župe, a prema podacima iz župnih ureda prikupljenim u okviru božićnih i novogodišnjih blagoslova kuća, u devet travničkih katoličkih župa od predratnih više od 26.000 (po popisu iz 1991. godine) sada živi tek 13.908 katolika.

Prema tome Pribislavec se prvi puta u povijesti spominje nakon prvog poznatog popisa katoličkih župa 1334. godine u Zagrebačkoj biskupiji, a prije osnutka pavlinskog samostana 1376. godine u današnjem Šenkovcu.

Župnik Jagodić nada se početku gradnje najkasnije za godinu dana, ali ako križni put iduće godine i ne bude izgrađen, tamo će se ipak moliti vjernici svih triju vukovarskih katoličkih župa s ciljem da molitva križnoga puta tamo postane tradicijom.

Od vjerskih zajednica na prijemu su sudjelovali predstavnici klera većine katoličkih župa s područja županije (dekani, župnici, kapelani, đakoni i predstojnice samostana časnih sestara), te predstavnici redovnika pravoslavne i grkokatoličke konfesije, te evangelističke crkve.

Naime, vivodinska se župa spominje već u prvom popisu katoličkih župa Goričkog arhiđakonata iz 1334. godine.