Javni društveni i crkveni život u Hrvatskoj u prvoj polovini 20. stoljeća obilježen je pojavom mnogih katoličkih intelektualaca laika, koji su djelujući najviše u okviru Hrvatskog katoličkog pokreta, svojim djelovanjem i spisima ostavili veliki trag u hrvatskoj kulturnoj i vjerskoj javnosti.

Iza tzv. progresivnog katoličkog pokreta je plan uništenja Crkve putem razaranja morala koji ona propovijeda.

Zanimljivo je to opažanje Valentine Kufrin, članice međunarodnog katoličkog pokreta Marijina legija koji ima cilj da pod vodstvom svećenika surađuje u poslanju Crkve, šireći vjeru i spašavajući duše.

Čemu Crkva treći je dio ciklusa PerCorso mons. Luigia Giussanija (1922 2005), jednog od najpoznatijih talijanskih katoličkih osobnosti, autora mnogih knjiga i utemeljitelja katoličkog pokreta Comunione e Liberazione.

Završivši studij u Parizu u jesen 1922., Ivan Merz vratio se je u Zagreb, gdje se odmah uključio u rad organizacija Hrvatskoga katoličkog pokreta (HKP), kome je pripadao još od srednjoškolskih dana.

Prvi dio sadrži članke koji odražavaju Andrića kao književnog teoretičara, njegove poglede na ulogu Hrvatskoga katoličkog pokreta te njegova uredničko-idejna stajališta o misiji Društva sv. Jeronima.

Habsburško razdoblje imalo je svoju posebnu dinamiku u razvoju slovensko-hrvatskih odnosa: od doba zdravica, u kojima je Ivan Tavčar Slovence proglašavao planinskim Hrvatima, preko odgajanja mladih naraštaja Hrvatskoga katoličkog pokreta na socijalnim tečajevima Janeza Evangelista Kreka, pa sve do utemeljenja Hrvatsko-slovenske stranke prava...

Habsburško razdoblje, koje je trajalo sve do sloma Monarhije nakon završetka Prvoga svjetskog rata (1918.), imalo je svoju posebnu dinamiku u razvoju slovensko-hrvatskih odnosa: od doba zdravica, u kojima je Ivan Tavčar Slovence proglašavao planinskim Hrvatima, preko odgajanja mladih naraštaja Hrvatskoga katoličkog pokreta na socijalnim tečajevima Janeza Evangelista Kreka, pa sve do utemeljenja Hrvatsko-slovenske stranke prava, predvođene Ivanom Šusteršičem i Milom Starčevićem.

Luka Perinić, autor knjige Iz moje ladice, rodio se u Brusju na Hvaru 1906., a umro je u Zagrebu 1999. Bio je istaknuti član Hrvatskoga katoličkog pokreta u Banovini Hrvatskoj i za vrijeme NDH.

" Idejni vođa svakoga Katoličkog pokreta jest Sveti Otac u cijeloj Crkvi, a mjesni biskup u svojoj biskupiji, zato jer Crkva ima svoje živo učiteljstvo (istaknuo Merz)...

Mjesni je biskup u svojoj biskupiji vrhovni vođa Katoličke Akcije, isto tako je on vrhovni vođa cijelog katoličkog pokreta ukoliko ovaj ide za vjersko-moralnim ciljem.

Isticao se zaštitom pisma glagoljice, bio je osnivač Hrvatskog katoličkog pokreta, pokrenuo je tiskaru u Krku, a inicirao je i izdavanje više časopisa.

Ovaj nastavak prikaza daljnjeg razvoja Hrvatskog katoličkog pokreta posvećujem časopisu katoličke mladeži koji je nosio naziv Luč a započinje izlaziti odmah u počecima pokreta.

U mnogim zemljama nastaje jedno novo formalno stanje katoličkog pokreta otkako je sv. Otac Pio XI. u svojoj enciklici " Ubi arcano rei " upravljenoj na sve katolike svijeta, naglasio jednu distinkciju koja se pokazala veoma potrebnom za cijelu Crkvu.

Stvoriti velike ljude jest cilj svenarodnog Katoličkog pokreta. (36)

Moli se da iz našega pokreta (Hrvatskoga katoličkog pokreta) nikne što više snažnih ličnosti koje će raditi samo za presvetu Crkvu katoličku« A službenica Božja Marica Stanković prozvala je svojega duhovnog oca Mahnića »Div s Jadrana«.

Tako je u časopisu Les Amities catholiques Francaises, 1921. go dine objavio članak o začetniku katoličkog pokreta u Hrvatskoj biskupu Antunu Mahniču, pod naslovom La vie et l oeuvre d un grand prelat de Yougo slavie (Život i djelo velikog jugoslavenskog dostojanstvenika).

»Novo vino u nove mješine« u rubrici »Nova evangelizacija u župnoj zajednici« dr. Milan Šimunović piše o potrebi angažiranijeg povezivanja u župnim zajednicama, u »Oblikovateljima kršćnske kulture« širu se javnost upoznaje s dr. Rudolfom Eckertom i njegovim zaslugama u razvoju Hrvatskoga katoličkog pokreta, a u trećemu nastavku povijesnog feljtona o 20. obljetnici srpskih zločina u Tovarniku Tomislav Vuković prenosi Izjavu za javnost Udruge dr. Ante Starčevića iz Tovarnika koja godinama pokušava doznati istinu o sudbini 68 mještana ubijenih krajem 91. godine, za koje do danas nitko nije odgovarao.

Jačanje unutarnje discipline seniorske organizacije trebalo je dovesti do vraćanja izgubljenih pozicija njegove stranke, a time i do osnaženja ukupnoga Katoličkog pokreta u Hrvatskoj.

Hrvatski katolički seniorat, koji je bio vodeća organizacija Hrvatskoga katoličkog pokreta, zastupao je ljubljansku orijentaciju. naime, hrvatski su seniori planirali, zajedno s vodstvom Slovenske pučke (ljudske) stranke (SP/L/S), osnovati jedinstvenu Jugoslavensku pučku stranku (JPS) koja bi djelovala na cijelom teritoriju tadašnje države.

Ivan je u ovim nastojanjima uvođenja načela Katoličke akcije uspijevao iako se, već od samih početaka, protivio Seniorat u kojem su bili promicatelji i za govornici Katoličkog pokreta.

Knjiga predstavlja izbor od devetnaest članaka i studija s područja djelovanja dr. Josipa Andrića (1894. 1967.) književnika, dugogodišnjeg urednika Književnog društva sv. Jeronima, političara, skladatelja, muzikologa, promotora tamburaške glazbe, promicatelja međunarodne kulturne suradnje i jednog od najistaknutijih sudionika Hrvatskoga katoličkog pokreta.

Ivan Šestak (Filozofija moderne i hrv. katolički pokret), biskup gospićko-senjski dr. Mile Bogović (Povijesni prikaz nastanka i djelovanja hrv. katoličkog pokreta), urednik religijsko programa HT-a p.

Tonči Trstenjak (Današnji odjeci hrv. katoličkog pokreta) i sam autor (O razlozima nastanka knjige).

Premda je svakomu poznato da su Katolička akcija i križari bili legalne organizacije katoličkog pokreta, u Baldovoj se optužbi i presudi rad u njima naziva radom u udruženju za fašističkim ciljevima protiv ustavnog poretka FNRJ.

Zauzvrat dobiva od dr. Marakovi ća obavijesti i dokumentiranu građu koja je jako dobro poslužila katoličkim krugovima u Francuskoj da mogu sebi stvoriti pravilnu predodžbu stvarnog stanja općenito i, posebice, katoličkog pokreta u Hrvata.

Na temelju literature i dostupnih izvora (suvremeni katolički tisak) autor je prikazao proces politizacije »jedinstvenoga Hrvatskog katoličkog pokreta« i nastanak njegove »političke grane« Hrvatske pučke stranke.

Pokretač Hrvatskoga katoličkog pokreta (HKP) je krčki biskup dr. Antun Mahnić (1850. 1920.).

Pojava Katoličkog pokreta u hrvatskim zemljama nije usamljen slučaj u povijesti Katoličke crkve.

Joakimu Aćimu Pilatu (1880. - 1955.) posebno značajnoj figuri katoličkog pokreta koji je jedno vrijeme uređivao list Pučki prijatelj.