To se u katoličkoj teologiji i duhovnosti naziva fundamentalna opcija, to je temeljni izbor za život u prijateljstvu s Bogom.

Papina nezabludivost je dogma u katoličkoj teologiji prema kojoj papa ne može zabluditi u pitanjima vjere i moralnog nauka kad naučava ex cathedra.

Budući da je Guardini, počevši od Prvoga svjetskog rata pa sve do Drugoga vatikanskog sabora, dao značajan doprinos da se u katoličkoj teologiji probije nova teološka misao, predavač je izdvojio nekoliko aktualnih upita koji proizlaze iz Guardinijeve teološke misli, a mogli bi biti poticajni za Crkvu i teologiju u kontekstu europskih integracija.

Ono što je Wojtyla htio poručiti svojom Teologijom tijela očito je pokušaj reafirmacije seksualnosti u katoličkoj teologiji, ponovnog otkrivanja onoga što je u Crkvi već postojalo, posebice u djelima mistika, a tijekom stoljeća je pomalo zanemareno zbog prevladavajućeg, kako West kaže, manihejskog načina razmišljanja koji omalovažava tjelesnost i seksualnost.

Napisao je Komentar Dekreta o ekumenizmu Unitatis redintegratio II. vatikanskog sabora (1987), objavio je knjigu Ekumenske nade i tjeskobe (Mostar 1993) te desetke članaka i osvrta na tu temu, a još uvijek predaje i ekumensku teologiju na Vrhbosanskoj katoličkoj teologiji.

Knjige je za tisak priredio profesor na Vrhbosanskoj katoličkoj teologiji i postulator kauze za proglašenje blaženim sl.

U vrijeme kad sam ja studirao kao i u prvim godinama moga akademskog djelovanja bio je taj program i u katoličkoj teologiji snažno na djelu.

Valja naglasiti da je o čovjekovoj otvorenosti spram vjere i objave, svoj neprijeporno najveći obol u katoličkoj teologiji dao Karl Rahner koji je upravo definirao čovjeka kao »slušača riječi«.

U prvom tisućljeću zapadna će Crkva biti obilježena Augustinovom teologijom (odnos naravi i milosti, ekleziologija i sakramentologija), a augustinizam će biti nazočan u katoličkoj teologiji sve do reformacije (XVI. stoljeće) i jansenističkog pokreta (XVII. stoljeće).

Naime, pojam predestinacije u katoličkoj teologiji je vrlo suptilan, i male nepreciznosti mogu voditi do skretanja s puta pravovjerja u herezu.

U katoličkoj teologiji sakramenti su posadašnjenje Kristove prisutnosti i milosnog djelovanja u duši i duhovnom životu katolika, a sama misa je neprestana aktualizacija Isusove žrtve na križu.

Franjo Topić je profesor na Vrhbosanskoj Katoličkoj teologiji u Sarajevu i predsjednik Hrvatskog kulturnog društva Napredak

Od 2001. do 2003. godine u svojstvu vanjske suradnice djelovala je na Katedri dogmatske teologije na Vrhbosanskoj katoličkoj teologiji u Sarajevu i na Filozofsko-teološkom Institutu Družbe Isusove u Zagrebu. 28. studenoga 2003., izabrana u suradničko zvanje i na radno mjesto višeg asistenta na mandat od tri godine iz znanstvenog područja humanističkih znanosti, znanstvenog polja teologije i znanstvene grane dogmatike pri Katedri dogmatske teologije KBF-a Sveučilišta u Zagrebu za potrebe područnog studija u Rijeci.

Bila je godina 1994., a desetak godina poslije termin teologija tijela postat će jedan od najaktualnijih u katoličkoj teologiji, posebice onom njezinu dijelu koji se bavi problemima ljudske seksualnosti.

Od 2006. godine predaje na Vrhbosanskoj katoličkoj teologiji.

Obavljao je službu suca delegata za dijecezanski proces u kauzi blagopokojnog prvog nadbiskupa vrhbosanskog dr. Josipa Stadlera te glavnog i odgovornog urednika obnovljenog Katoličkog tjednika te predavao Pastoralnu teologiju na Vrhbosanskoj katoličkoj teologiji.

Autor je knjiga i članaka o katoličkoj teologiji i biblijskoj kronologiji.

IVAN PAVAO II, Evangelium vitae, br. 43. Taj antropološki vid bračnog čina u katoličkoj teologiji je novi rezultat moderne teološko-personalističe struje koja se naučava u Gaudium et Spes, u Humanae vitae, u Familiaris consortio kao i u enciklici Evangelium vitae.

Prema katoličkoj teologiji, za vrijeme mise Isus Krist prinosi žrtvu i pri tome se služi osobom svećenika.

Rezultati tih istraživanja su tako dogmatizirano prihvaćeni u teološkom studiju, osobito u katoličkoj teologiji, da se rijetko tko usudi postaviti kritička pitanja u vezi s njima.

Od 1993. godine radi kao profesor crkvene glazbe na Vrhbosanskoj katoličkoj teologiji u Sarajevu, gdje osniva i vodi bogoslovske pjevačke zborove: Veliki bogoslovski zbor, bogoslovski zbor Madrigalisti, Bogoslovski tamburaški zbor te Mješoviti zbor Vrhbosanske katoličke teologije (zbor studenata laika).

U doktora teoloških znanosti promovirana 2001. Od 2000. do 2002. godine predavač je pri Katedri dogmatske teologije na Vrhbosanskoj katoličkoj teologiji u Sarajevu i na Filozofsko-teološkom institutu DI u Zagrebu. 1. 12. 2003. izabrana je u suradničko zvanje i na radno mjesto višeg asistenta na KBF.u Sveučilišta u Zagrebu za potrebe područnog studija u Rijeci.

Začetnik ideje teologije tijela je bio bl. papa Ivana Pavao II. u svojim katehezama što ih je držao srijedom na općoj audijenciji. [ 8 ] Do njega o tijelu se u katoličkoj teologiji veoma malo govorilo, dok nam je izraz i sadržaj samoga pojma danas veoma blizak.

Ovo pitanje je i do dan danas otvoreno u katoličkoj teologiji.

Na Institutu za crkvenu glazbu Albe Vidaković KBF-a u Zagrebu diplomirao je 1993. godine, te postao profesor crkvene glazbe na Vrhbosanskoj katoličkoj teologiji u Sarajevu.

Kad sam se ja rodio, govorili su, treba ga krstiti i može ga se baciti, jer uvjeti za život bili su jako teški.« Gimnaziju je pohađao u Subotici i 1977. završio teološki studij na Vrhbosanskoj katoličkoj teologiji, a za svećenika je zaređen 1976.

Kueng je autor tridesetak knjiga o katoličkoj teologiji, kršćanstvu i etici.

Ja imam katolički nauk, stav koji se temelji ne samo na katoličkoj teologiji već filozofiji i antropologiji, izjavio je Rebić u pravom kršćanskom duhu i dodao kako nema pojma kako bi zapravo država trebala zaštititi katolike.

Od godine 1959, kada je napisao članak »O pojmu tajne u katoličkoj teologiji«, sve do svoje sume »Temelji kršćanske vjere«, koja je nedavno prevedena i na hrvatski, pojam tajne ili otajstva postao je jedan od središnjih pojmova teološke refleksije Karla Rahnera.

Prijevod Instrukcije, koji je načinio profesor moralne teologije na Vrhbosanskoj katoličkoj teologiji vlč. dr. Marinko Perković, donosimo u cijelosti: