Ugovorom o postojanju zajedničkog interesa za izvršavanjem rada za opće dobro na slobodi između Ministarstva pravosuđa i Ustanove Dobri dom Grada Zagreba od svibnja 2006. omogućeno je izvršavanje kaznenopravne sankcije rada za opće dobro na slobodi.

Temelj i ograničenje kaznenopravne prisile Članak 1. (1) Kaznena djela i kaznenopravne sankcije propisuju se samo za ona ponašanja kojima se tako ugrožavaju ili povrjeđuju osobne slobode i prava čovjeka te druga prava i društvene vrijednosti zajamčene i zaštićene Ustavom Republike Hrvatske i međunarodnim pravom da se njihova zaštita ne bi mogla ostvariti bez kaznenopravne prisile.

Ocjena je glavnog državnog odvjetnika da se državna odvjetništva nedovoljno žale, te da upravo žalbama treba utjecati na vrstu i mjeru kaznenopravne sankcije.

Drugim riječima, discipliniranje prestaje biti (ekskluzivno) stvar kaznenoga prava, kao što će i sama kazna, jednoga dana, izgubiti primat glavne kaznenopravne sankcije.

Na kolegiju Kazneno pravo izučavaju se pretpostavke kažnjivosti i kaznenopravne sankcije koje se mogu primijeniti prema pravnim osobama.

1. nadzor izvršavanja obveza prema rješenju državnog odvjetnika kada odlučuje o kaznenom progonu prema načelu svrhovitosti 2. izrada izvješća na traženje državnog odvjetnika 3. izrada izvješća za određivanje mjera osiguranja prisutnosti okrivljenika i mjera opreza te za izbor vrste i mjere kaznenopravne sankcije 4. izvršavanje zaštitnog nadzora izrečenog uz uvjetnu osudu, uz rad za opće dobro, uz uvjetni otpust i po punom izvršenju kazne zatvora 5. pribavljanje pristanka na zamjenu kazne zatvora radom za opće dobro te organiziranje i nadziranje izvršavanja rada za opće dobro 6. izrada izvješća zatvoru, odnosno kaznionici kada za to postoji potreba 7. izrada izvješća sudu u postupku odlučivanja o prekidu izvršavanja kazne te uvjetnom otpustu 8. nadzor uvjetno otpuštenog osuđenika 9. organiziranje i nadziranje izvršavanja posebnih obveza iz Kaznenog zakona i obveza iz Zakona o kaznenom postupku

Kao što smo naglasili, sporazumijevanje nije trgovina, a izračun sankcije koja je za državno odvjetništvo prihvatljiva u pojedinom slučaju zavisi, pored ostalog od svih okolnosti djela, uobičajene kazne koju sud na određenom području izriče za to djelo i od drugih okolnosti propisanih u zakonu od kojih zavisi vrsta i mjera kaznenopravne sankcije.

Među fakultativnim razlozima koji se u prijedlogu navode kao obvezujuće odbijajući za sudove nalazi se i nastupanje zastare kaznenog progona ili izvršenja kaznenopravne sankcije prema domaćem pravu.

Među novim rješenjima u ovom Zakonu valja istaći vaspitne naloge kao posebne mjere (ne kaznenopravne sankcije) koje izriču javni tužitelj za maloljetnike i sudac za maloljetnike prije pokretanja kaznenog postupka sa svrhom da se izbjegne izvođenje pred sud maloljetnih počinitelja lakših kaznenih djela.40

Slijede neke najznačajnije etiološke teorije o kriminalnom i komformističnom ponašanju žena, a u posljednjem odjeljku govori se o nadzoru nad ženama u svakidašnjem životu i odgovoru na njihove otklone od prevladavajućih ' ' normativnih očekivanja ' ', a posebice je istaknuta uloga zatvora kao najstrože kaznenopravne sankcije.

Državni odvjetnik može, kada ocijeni da bi u slučaju kada okrivljenik priznaje krivicu sporazumijevanjem o sankciji postupak mogao skratiti, sklopiti sporazum o vrsti i mjeri kaznenopravne sankcije.

(2) Kada ocijeni da bi se priznavanjem krivnje i sporazumijevanjem o sankciji postupak mogao skratiti, a osobito u slučaju kada je okrivljenik dao izjavu kako se osjeća krivim po svim ili nekim točkama optužbe, državni odvjetnik može obavijestiti okrivljenika i branitelja, ako ga ima, kako je spreman pregovarati o uvjetima pod kojima će okrivljenik priznati krivnju, odnosno sklopiti sporazum o vrsti i mjeri kaznenopravne sankcije.

b) tijela nadležnog za izvršavanje kaznenopravne sankcije, za osobu u odnosu na koju se odnosi izvršavanje kaznenopravne sankcije,

3) dvije godine od donošenja odluke o izricanju kaznenopravne sankcije maloljetniku.

6) dokazi o činjenicama odlučnim za izricanje kaznenopravne sankcije.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo će dostaviti samo podatke iz članka 30. točke a), c) i d) ovoga Zakona, ako je prilikom primitka podataka iz članka 30. točke b) od središnjeg tijela druge države članice zaprimila obavijest o zabrani njihova daljnjeg prosljeđivanja u svrhe izvan kaznenog postupka ili izvan postupka izvršenja kaznenopravne sankcije, te će uputiti središnje tijelo države članice EU koja je podnijela zahtjev na državu članicu EU koja je dostavila navedenu obavijest o zabrani prosljeđivanja.

U cilju ostvarivanja svrhe izvršavanja ove kaznenopravne sankcije i zaštite društvene zajednice, nužno je propisati pravo na podnošenje žalbe državnog odvjetnika na odluku kojom se odgađa ili prekida rad za opće dobro.

Prvim člankom Kaznenog zakona određeno je da se kaznena djela i kaznenopravne sankcije propisuju samo za ona ponašanja kojima se tako povređuju ili ugrožavaju osobne slobode i prava čovjeka te druga prava i društvene vrijednosti zajamčene i zaštićene Ustavom Republike Hrvatske i međunarodnim pravom, da se njihova zaštita ne bi mogla ostvariti bez kaznenopravne prisile.

Istina je da sudovi u Republici Hrvatskoj uzimaju u obzir kao olakotnu okolnost činjenicu da su okrivljenici sudionici Domovinskog rata, ali ne uvijek i ne bezrezervno, već to ovisi o ostalim okolnostima odlučnim za izbor vrste i mjere kaznenopravne sankcije.

Za suvremeno maloljetničko kazneno pravo karakteristična su nastojanja za uvođenjem raznih načina izvansudskog rješavanja maloljetničkih predmeta, osobito u slučajevima lakših kaznenih djela kada osobne, obiteljske i socijalne prilike maloljetnika ne zahtijevaju primjenu kaznenopravne sankcije.

U zemljama anglosaksonskog pravnog sustava, umjesto sudske odluke o primjeni kaznenopravne sankcije, postupak se često završava primjenom neformslnih sankcija i raznovrsnih mjera kao što su diversion (prekid, skretanje kaznenog postupka), mediation (mirenje, pregovaranje s oštećenikom) ili restorative justice (oblik naknade štete).

(2) Državni odvjetnik izlaže dio optužnice iz kojeg proistječu zakonska obilježja kaznenog djela, zakonski naziv kaznenog djela i navodi dokaze koji potvrđuju optužnicu, a može predložiti izricanje određene vrste i mjere kaznenopravne sankcije.

Prije predlaganja vrste i mjere kaznenopravne sankcije u skraćenom postupku državni odvjetnik će uzeti u obzir okvire za izbor i mjeru te sankcije predviđene naputcima Glavnoga državnog odvjetnika.

(4) Ako se optuženik očitovao krivim u odnosu na sve točke optužbe, na kraju svog iskaza očitovat će se je li suglasan s predloženom vrstom i mjerom kaznenopravne sankcije.

Do ovog očitovanja optuženika, državni odvjetnik može izmijeniti vrstu i mjeru kaznenopravne sankcije iz optužnice.

Iznimka je protutužba koju podnosi osoba okrivljena zbog uvrede, navodeći da joj je uvreda vraćena pa zahtijeva primjenu kaznenopravne sankcije i prema privatnom tužitelju.

One uređuju opće pretpostavke kažnjivosti i kaznenopravne sankcije.

(2) Gledatelju koji se protupravno ponaša zabranit će se i spriječiti dolazak na športsko natjecanje, udaljit će se iz športskog objekta i iz okolice športskog objekta ili mjesta održavanja šport skog natjecanja i mogu mu se izreći ovim Zakonom i posebnim zakonima propisane prekršajne i kaznenopravne sankcije.

Kaznom dugotrajnog zatvora postiže se svrha kaznenopravne sankcije, odnosno specijalna i generalna prevencija.

Navedena tema je kroz knjigu obrađena s različitih gledišta obuhvaćajući od povijesnog prikaza, kriminološkog aspekta problema do stanja u današnjoj sudskoj praksi u završnom činu izricanja kaznenopravne sankcije počiniteljicama kaznenih djela.