c) mjesec dana prije mriješćenja pretraga uzoraka krvi rnatica na antitijela, a virusološka pretraga na uzročnika virusne hemoragijske septikemije kalifornijske pastrve kad se pojave klinički znakovi bolesti.

Najučestaliji klinički znakovi akutne bolesti su: nakostriješeno neuredno perje, nevoljkost, teško disanje, upala sluznica oka, upala sluznica nosa i iscjedak iz nosa, zelenkasto-siv ili zelenkasto-crven želatinozni proljev (primjese krvi), mršavost, pareza ili paraliza nogu, nekoordinirano letenje ili kretanje i opća slabost, te povećani broj uginuća.

(1) U slučaju sumnje da je perad na gospodarstvu zaražena ili kontaminirana uzročnikom newcastleske bolesti nadležni veterinarski inspektor odmah mora provesti službeno istraživanje kako bi se potvrdila ili isključila prisutnost newcastleske bolesti, a osobito mora uzeti ili narediti uzimanje uzoraka za laboratorijsku pretragu. (2) Odmah po prijavi sumnje na newcastlesku bolest nadležni veterinarski inspektor mora staviti gospodarstvo pod službeni nadzor i narediti provedbu sljedećih mjera: a) utvrđivanje broja peradi na gospodarstvu, po kategorijama, uz naznaku broja uginulih životinja u svakoj kategoriji te uz naznaku u kojim kategorijama postoje vidljivi klinički znakovi, a u kojima nema znakova newcastleske bolesti.

Pravilnika o načinu i postupku prijave sumnje na zaraznu bolest životinja, prijavi i odjavi zarazne bolesti životinja te obliku i sadržaju propisanih obrazaca (»Narodne novine«, broj 179/04) u životinja koje se zajedno drže; 14. Zaraženo područje područje u krugu od najmanje 3 km oko mjesta izbijanja bolesti, ovisno o epidemiološkim čimbenicima iz okoliša, koje je sastavni dio ugroženog područja u krugu od najmanje 10 km; 15. Karantena objekt/nastamba u kojoj se perad drži u potpunoj izolaciji i na način da nema izravnog ili neizravnog kontakta s drugom peradi i gdje je moguće provoditi preglede i dijagnostička testiranja kroz duži period; 16. Usmrćivanje i neškodljivo uništavanje usmrćivanje i neškodljivo uništavanje sve peradi te neškodljivo uništavanje proizvoda od peradi, uz provedbu potrebnih mjera zaštite uključujući i dezinfekciju na zaraženom ili kontaminiranom mjestu; 17. Zaražena perad sva perad: a) u koje je newcastleska bolest sužbeno potvrđena pretragom od strane službenog laboratorija; ili b) u slučaju sekundarnog i sljedećih izbijanja newcastleske bolesti, perad u koje su utvrđeni klinički znakovi ili post-mortalne promjene koje ukazuju na newcastlesku bolest; 18. Perad za koju se sumnja da je zaražena sva perad koja pokazuje kliničke znakove ili postmortalne promjene temeljem kojih se može postaviti opravdana sumnja na newcastlesku bolest; 19. Perad za koju se sumnja da je kontaminirana sva perad koja je mogla biti izravno ili neizravno izložena virusu newcastleske bolest; 20. Ostaci hrane otpaci iz kuhinje, restorana ili odgovarajuće industrije gdje se koristi meso; 21. Nadležno tijelo (u daljnjem tekstu: Uprava) Uprava za veterinarstvo Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva; 22. Službeni veterinar nadležni veterinarski inspektor ili veterinar imenovan od nadležnog tijela; 23. Sportski golubovi bilo koji prevezeni golub ili golub koji će biti prevožen iz golubarnika kako bi bio pušten, a koji nakon toga može slobodno doletjeti natrag u golubarnik ili bilo koje drugo odredište/mjesto; 24. Golubarnik bilo koja nastambama ili mjesto gdje se drže ili uzgajaju sportski golubovi; 25. Posjednik svaka fizička ili pravna osoba koja posjeduje životinju prijemljivih vrsta ili je odgovorna za držanje takvih životinja, bez obzira na financijsku naknadu; 26. Sentinel životinje životinje prijemljive vrste, slobodne od infekcije virusom newcastleske bolesti ili slobodne od newcastleske bolesti, koje se u određenom razdoblju jednom ili više puta uzastopno pretražuju na prisutnost protutijela za virus newcastleske bolesti.

»Pojava klasične svinjske kuge ili s vinja zaražena virusom klasične svinjske kuge« je svinja ili lešina svinje, u koje su službeno potvrđeni klinički znakovi bolesti ili karakteristične post-mortalne promjene; ili u kojih je prisutnost bolesti službeno potvrđena na osnovi laboratorijskih pretraga provedenih u skladu s Dijagnostičkim priručnikom;

U žena nastanu razni stupnjevi reaktivnih i displastičnih promjena u stanicama spolnih sluznica, najčešće na površini i u kanalu vrata maternice, na rodnici i stidnici, dok se kod muškaraca najčešće klinički znakovi infekcije očituju kao razne vrste genitalnih bradavica.

Ostali klinički znakovi su letargija, pas se nekako ulijeni, nije od volje.

Nakon 3 mjeseca terapije trebali bi se povući klinički znakovi.

Klinički znakovi su višestruki, poput crvenila, svrbeža i suzenja očiju, do kihanja, curenje ili začepljenosti nosa.

Liječenje treba provoditi 3 - 5 dana tj. još najmanje 2 dana nakon što se povuku klinički znakovi bolesti.

(a) kada se utvrde klinički znakovi bolesti koji ukazuju na brucelozu svinja;

Smatra se da je postignuta kontrola glikemije ako se uklone klinički znakovi dijabetesa, tj. ako je životinja aktivna, a tjelesna težina joj stabilna (Nelson i Couto, 1998).

U okviru programa provedenog s ciljem otkrivanja infekcije virusom encefalitisa Zapadnog Nila kod konja u kolovozu je u Hrvatskoj utvrđeno šest seropozitivnih konja, no niti u jednom slučaju nisu utvrđeni klinički znakovi bolesti, izvijestilo je danas Ministarstvo poljoprivrede.

6.1. Klinički znakovi vrlo su različiti te kao i kod peradi variraju od inaparentnih do jakih s posljedičnom visokom stopom smrtnosti. 6.2. Zbog raznolikosti vrsta koje se drže zajedno, razlike u prijemljivosti, različitim količinama izlučenog virusa i često relativno sporim prijenosom zbog niske stope kontakta i niske gustoće populacije, infekcija se među pticama držanim u zatočeništvu širi sporije.

6. Klinički znakovi u ptica držanih u zatočeništvu

2. Klinički znakovi u ptica zaraženih virusom VPIP

5.1. Jačina bolesti koju uzrokuju virusi NPIP, jako je ovisna o: (a) soju virusa; (b) vrsti i dobi domaćina; (c) imunosnom statusu domaćina u odnosu na virus i naročito prisustvu drugih infektivnih uzročnika, kao što su: Pasteurella spp., virusi Newcastleske bolesti (uključujući cijepne sojeve), ptičju pneumovirus, virus zaraznog bronhitisa, E. coli, Mycoplasma spp. (c) stanja oslabljenog imuniteta; (d) čimbenici iz okoliša (kao što su višak amonijaka, prašina, visoke ili niske temperature). 5.2. U krajnjem slučaju, klinički znakovi bolesti mogu biti inaparentni ili blagi, izazivajući samo blage respiratorne znakove ili probleme u proizvodnji jaja u nesilica.

Na pozitivnim životinjama ne poduzimaju se nikakve posebne dodatne mjere jer nisu utvrđeni klinički znakovi bolesti, niti u pozitivnih konja na pet gospodarstava, niti na ostalim gospodarstvima.

Ovakvi klinički znakovi - uz znakove oštećenja perifernih živčanih motoričkih stanica - redovito se nalaze kod amiotrofične lateralne skleroze.

Zato se pri utvrđivanju jesu li svinje zaražene ne može pouzdati u kliničke znakove, iako se klinički znakovi zbog zaraze svinja drugim virusima influence ptičjega podrijetla mogu pojaviti, nakon što se virus prilagodi domaćinu.

Klinički znakovi su upala sluznice nosa i očiju, povišena temperatura, depresija, anoreksija posebno u mačića, kod kojih se može pojaviti i smrtonosna upala pluća.

Zaražene životinje sve životinje prijemljivih vrsta u kojih su utvrđeni klinički znakovi bolesti ili kod kojih je serološkom pretragom ili izolacijom virusa dokazana bolest.

Najčešći klinički znakovi uključuju tenezam, krvavi iscjedak iz penisa neovisno o mokrenju, hematuriju i recidivirajuće infekcije mokraćnog sustava.

Međutim, primarno izbijanje KSK može se potvrditi ako su u svinja utvrđeni klinički znakovi i patoanatomske promjene, a da su najmanje dva testa za otkrivanje antigena i genoma dala pozitivne rezultate.

4. Inkubacija traje od 7 do 10 dana, s time da u pojedinim slučajevima klinički znakovi bolesti mogu postati vidljivi 2 do 4 tjedna nakon infekcije virusom KSK pa i duže ako se radi o odraslim rasplodnim svinjama ili o infekciji slabo virulentnim sojevima virusa.

Osnovni su klinički znakovi: povraćanje, anoreksija, depresija, proljav vrlo neugodnog mirisa.

Pas zaražen bjesnoćom izlučuje virus svojim sekretima i ekskretima 3 do 5 dana prije pojave kliničkih znakova bolesti (inkubacijsko kliconoštvo), stoga, ako se tijekom trokratnog pregleda u trajanju od deset dana (dvostruka granica sigurnosti inkubacijskog kliconoštva) kod životinje ne utvrde klinički znakovi bjesnoće, smatra se da prilikom ugriza nije bilo virusa u slini, te nije postojala mogućnost zaražavanja ugrizene osobe.

ako se razvije od 6. do 24. mjeseca života klinički znakovi i simptomi su brojniji i progresivniji te 80 % bolesnika razvija kardiomiopatiju

(b) Sumnjiva reakcija: ako se ne uoče klinički znakovi navedeni u podtočki a) ove točke i ako je povećanje zadebljanja kožnog nabora veće od 2 mm, a manje od 4 mm.

Klinički znakovi bolesti javljaju se nakon različito duge inkubacije u tri stadija (prodormalni, ekscitacijski i para litički) i dva najčešća oblika agresivni i tihi.