Od 1. veljače 2003. zaposlena na suradničkom radnom mjestu i u suradničkom zvanju asistenta u svojstvu znanstvene novakinje u Odsjeku za povijest hrvatske književnosti HAZU na znanstvenom projektu Hrvatski književni povjesničari (0101038) voditelja prof. dr. sc. Tihomila Maštrovića.

O njima će razglabati književni povjesničari u svojim djelima, ući će u antologije (ne samo) čileanske književnosti, dobivat će nacionalne i međunarodne nagrade i priznanja, djela će im se prevoditi na brojne druge jezike.

Sada radi na znanstvenim projektima HAZU: Hrvatski književni povjesničari kao suradnica te kao voditeljica projekta Doprinos hrvatskih i bugarskih intelektualaca duhovnoj raznovrsnosti Europe.

Isto tako, u Leksikon su uvršteni i književni kritičari i važniji predstavnici znanosti o književnosti (književni povjesničari, teoretičari, teatrolozi i dr.).

Većim djelom književni povjesničari Dizdara u Hrvatskoj doživljavaju kao istaknutog hrvatskog pjesnika, što naravno nije posve točno.

Zbornik o Šimi Ljubiću jedanaesti je svezak niza »Hrvatski književni povjesničari«, objavljen u nakladi Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, u suradnji s humanističkim fakultetima drugih hrvatskih sveučilišta.

Glavninu rukopisne građe tvori zbirka izvoda iz raznih pisaca koju su književni povjesničari naslovili i " žanrovski " odredili kao Sottisier, zbirku gluposti.

U zadarskoj sredini djeluje i književni kritičar Jakov Čuka (u književnosti poznat pod pseudonimom Jakša Čedomil) kojeg književni povjesničari smatraju osnivačem moderne hrvatske književne kritike.

No, dok su romani o Bondu, vele kritičari i književni povjesničari, pokušaji ozbiljnog špijunskog žanra u književnosti, filmovi o Bondu taj isti žanr nevjerojatno uspješno parodiraju.

Naš zajednički problem je što je sve manje čitatelja suvremenih pisaca i pisaca iz povijesti, neovisno o tome kako će ih neki književni povjesničari svrstati ", rekao je Marković i ponovio da je važno ta djela približiti današnjim čitateljima, " A tu je riječ o namjeri da se nešto, dodatnim stavljanjem u edicije, učini dostupnim suvremenom čitatelju. "

Radovi sa simpozija objavljuju se u znanstvenim zbornicima, pa su tako dosad, u okviru projekta Hrvatski književni povjesničari (voditelja prof. dr. sc. Tihomila Maštrovića) objavljeni zbornici o Mihovilu Kombolu, Slavku Ježiću, Franji Fancevu, Tomi Matiću, Albertu Haleru, Branku Vodniku, Ivanu Milčetiću, Dragutinu Prohaski, Milanu Rešetaru i Vatroslavu Jagiću.

Prvu sjednicu održanu u svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru otvorio je predsjednik Organizacijskoga odbora prof. dr. sc. Tihomil Maštrović, koji je istaknuo kako je skup o Šimi Ljubiću jedanaesti u nizu znanstvenih skupova u okviru projekta Hrvatski književni povjesničari.

U poslijepodnevnim satima Radoslav Katičić i Tihomil Maštrović, glavni urednik edicije Hrvatski književni povjesničari, predstavili su dvosveščani Zbornik o Vatroslavu Jagiću, koji je rezultat Međunarodnoga znanstvenog skupa održana 1. listopada 2005. u Beču i od 13. do 15. listopada 2005. u Varaždinu.

Istodobno je predstavljena i Bibliografija hrvatski književni povjesničari (1983) 1997 2007, koju je priredila Martina Ćavar, a u njoj je bibliografija radova objavljenih u prvih deset znanstvenih zbornika u nizu Hrvatski književni povjesničari s popratnim autorskim i predmetnim kazalom.

O posthumnoj sudbini hrvatskih pisaca stoga odlučuju književni povjesničari, publika i golubovi.

Ivu Kozarčanina, prozaika, pjesnika i kritičara, književni povjesničari ističu kao jednoga od najznačajnijih hrvatskih književnika u razdoblju između dva svjetska rata...

Problematično je tvrditi da je razlog jedino u narativnim, konstrukcijskim vrijednostima samoga romana, koji su savojedobno britanski književni povjesničari proglasili najsavršenijim engleskim romanom 19. stoljeća.

Tek ovih dana otkrivamo negativ razdoblja 1941 45, naspram pozitivu razdoblja nakon 1945; proteklih godina neki su književni povjesničari otkrili da je NDH imala časopise, knjige, književnike, pa i dobre romanopisce (Zvonimir Remeta), koje je u velikom brisanju 1945. prekrio potpuni zaborav.

Godine 1955. napisala je knjigu Crna maslina, istinsku himnu ljubavi koje se ne bi posramile ni puno veće književnosti od hrvatske i otada pa do smrti neumorno piše i objavljuje u snažnom tempu koji nisu mogli pratiti ni kritika ni književni povjesničari ni teoretičari. Vidrama vjerna, Koralj vraćen moru, Konjanik, Ukleti dažd, Sto soneta, Suze putuju, Bubnjevi umjesto srca, zbirke su koje imaju trajno i povlašteno mjesto u hrvatskoj poeziji.

Srđan Tucić, pisac za kojega neki književni povjesničari drže da je autor najznačajnijeg dramskog teksta moderne, drame Povratak, u Zadru je boravio od 1906. do 1909. djelujući kao novinar i urednik pravaškog lista Hrvatska kruna, gdje uz političke i publicističke članke tiska svoje književne i posebno kazališne priloge.

Književni povjesničari kao prvo izdvajaju kulturno naslijeđe rimske Provincije koju i Cezar u svome De bello gallico već pri samome početku spominje, ističući njezinu kulturu i uljudnost.

Temat su ispunili svojim tekstovima poznati književni povjesničari - Cvjetko Milanja, Pavao Pavličić, današnji (i ondašnji) urednici i kritičari - Kruno Lokotar, Andrea Zlatar, Jurica Pavičić, Jagna Pogačnik, Nenad Rizvanović,...

Jednako tako Velnić nema pravo govoriti von oben o nepromišljenoj laudi Dunje Fališevac, a još manje iščuđavati se (stavljajući upitnike) autorstvu Tomislava Bogdana i Lea Rafolta, jer to su opravdano afirmirani, zreli i mjerodavni književni povjesničari i teoretičari (ne volim kazati: znanstvenici), pisci studija koje oživljuju i suvereno tumače hrvatsku književnu tradiciju.

Sad imaš i novu kategoriju, [ [ Kategorija: Književni povjesničari ] ], tako da sad i to možeš dodavati u članke.

Od godine 2002. glavni je istraživač znanstvenog projekta Hrvatski književni povjesničari, te glavni urednik niza znanstvenih zbornika što ih, pod naslovom Hrvatski književni povjesničari, izdaju Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu u suizdavaštvu s humanističkim fakultetima s pet hrvatskih sveučilišta, te je tako do sada uredio jedanaest zbornika; Zbornik o Slavku Ježiću (1997.), Zbornik o Mihovilu Kombolu (2. izd. 1997.), Zbornik o Franji Fancevu (1998.), Zbornik o Tomi Matiću (1998.), Zbornik o Albertu Haleru (2000.), Zbornik o Branku Vodniku (2001.), Zbornik o Ivanu Milčetiću (2002.), Zbornik o Dragutinu Prohaski (2004.), Zbornik o Milanu Rešetaru (2005.), potom dvotomni Zbornik o Jagiću (2007.), potom jedanaesti Zbornik o Šimi Ljubiću (2009.), s radovima izloženim na međunarodnom znanstvenom skupu održanom u Zadru i Starom gradu na Hvaru, a u pripremi je Zbornik o Ivanu Kukuljeviću Sakcinskom s radovima izloženim na Međunarodnom znanstvenom skupu o Ivanu Kukuljeviću Sakcinskom održanom u Varaždinu i Varaždinskim toplicama od 15. do 17. travnja 2010. U sklopu znanstvenoga projekta Repertoar hrvatskih kazališta 1840 - 1860 - 1980 (Zagreb, 1990.), što se ostvaruje u Odsjeku za povijest kazališta HAZU rekonstruirao je repertoar Narodnog kazališta u Zadru (1945. - 1981.).

Maštrović, prethodili su zbornicima knjižnog niza Hrvatski književni povjesničari, koje je on uredio.

A bijahu to sve redom uglednici ondašnjega zagrebačkog što će reći, i hrvatskog kulturnog kruga: književnik i intendant Vladimir Treščec, redatelj i ravnatelj drame Josip Bach, književnik Branimir Wiesner Livadić, književni povjesničari Vladimir Gudel i Branko Drecshler (Vodnik).

Na skupu od 5. do 7. studenoga u Palači Akademije svoja izlaganja podastrijet će književni povjesničari, držićolozi, jezikoslovci i teatrolozi.

Surađivao na projektu Sabrana djela Milana Begovića redigirajući i dopunjujući XIX. svezak Korespondencija Milana Begovića, a priredio XX. svezak (Pisma Milanu Begoviću, 1. dio) i XXI. svesku (Pisma Milanu Begoviću, 2. dio) Surađuje na znanstvenom projektu Hrvatski književni povjesničari Odsjeka za povijest hrvatske književnosti HAZU.

Napokon, treći dio zbornika tvore prilozi u kojima hrvatski jezikoslovci i književni povjesničari prosuđuju Bačićevo najpoznatije djelo Istina katoličanska (Kolenić, Krumes Šimunović Mlikota, Šundalić i Pepić).