Što se tiče knjižnične djelatnosti, ministar je kazao da je izrađen nacionalni program digitalizacije knjižnične i arhivske građe te da je ovih dana otvorio i knjižnicu za slijepe u Zagrebu.

Pakračka eparhija Srpske pravoslavne crkve (SPC) od četvrtka je ponovno vlasnik knjižnične građe koja je od početka 1992. pa do danas bila na skrbi i čuvanju u zagrebačkoj Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK), priopćeno je iz NSK-a.

Dana 25. siječnja 2013. godine u trećem razredu je započelo putovanje knjižnične naprtnjače s osam novih knjiga.

Za obavljanje poslova iz djelokruga Ministarstva ustrojavaju se sljedeće upravne organizacije u sastavu Ministarstva i unutarnje ustrojstvene jedinice: 1. Kabinet ministra 1.1. Odjel za europske integracije 1.2. Odjel za odnose s javnošću i informiranje 2. Tajništvo Ministarstva 2.1. Odjel za opće, kadrovske i tehničke poslove 2.1.1. Odsjek za opće i kadrovske poslove 2.1.2. Odsjek za tehničke poslove 2.1.2.1. Pododsjek za tehničke poslove 2.1.2.2. Pododsjek za opće poslove 2.2. Odjel za planiranje i upravljanje kadrovima 2.3. Odjel za informatizaciju 2.3.1. Odsjek za tehničko-informatičke poslove 2.3.1.1. Pododsjek za tehničko-informatičke poslove 2.3.1.2. Pododsjek za informatičke poslove 2.3.2. Odsjek za »Culturenet Croatia« i web Ministarstva 3. Uprava za međunarodnu kulturnu suradnju 3.1. Odjel za međunarodnu kulturnu suradnju 3.1.1. Odsjek za bilateralnu kulturnu suradnju 3.1.2. Odsjek za multilateralnu kulturnu suradnju 3.2. Odjel za UNESCO 3.3. Odjel za kulturno kontaktnu točku 4. Uprava za zaštitu kulturne baštine 4.1. Odjel za nepokretnu kulturnu baštinu 4.1.1. Odsjek za pojedinačna kulturna dobra 4.1.2. Odsjek za kulturno-povijesne cjeline 4.2. Odjel za pokretnu i nematerijalnu kulturnu baštinu 4.2.1. Odsjek za pokretna kulturna dobra 4.2.2. Odsjek za nematerijalna kulturna dobra 4.3. Odjel za arheološku baštinu 4.4. Odjel za inspekcijske poslove zaštite kulturne baštine 4.5. Konzervatorski odjel u Zagrebu za područje Zagrebačke županije 4.6. Konzervatorski odjel u Bjelovaru za područje Bjelovarsko-bilogorske i Koprivničko-križevačke županije 4.7. Konzervatorski odjel u Krapini za područje Krapinsko - - zagorske županije 4.8. Konzervatorski odjel u Sisku za područje Sisačko-moslavačke županije 4.9. Konzervatorski odjel u Osijeku za područje Osječko-baranjske županije 4.10. Konzervatorski odjel u Slavonskom Brodu za područje Brodsko-posavske županije 4.11. Konzervatorski odjel u Požegi za područje Požeško-slavonske i Virovitičko-podravske županije 4.12. Konzervatorski odjel u Varaždinu za područje Varaždinske i Međimurske županije 4.13. Konzervatorski odjel u Karlovcu za područje Karlovačke županije 4.14. Konzervatorski odjel u Puli za područje Istarske županije 4.15. Konzervatorski odjel u Rijeci za područje Primorsko - - goranske županije 4.16. Konzervatorski odjel u Gospiću za područje Ličko-senjske županije 4.17. Konzervatorski odjel u Zadru za područje Zadarske županije 4.18. Konzervatorski odjel u Šibeniku za područje Šibensko - - kninske županije 4.19. Konzervatorski odjel u Splitu za područje Splitsko-dalmatinske županije 4.20. Konzervatorski odjel u Trogiru za područje Grada Trogira i Grada Kaštela 4.21. Konzervatorski odjel u Dubrovniku za područje Dubrovačko-neretvanske županije 4.22. Konzervatorski odjel u Imotskom za područje gradova Imotskog i Vrgorca, te općina Cista Provo, Šestanovac, Lovreć, Lokvičići, Proložac, Podbablje, Zmijavci, Runovići i Zagvozd 4.23. Konzervatorski odjel u Vukovaru za područje Vukovarsko-srijemske županije 4.24. Odjel za arhivsku djelatnost 5. Uprava za kulturni razvitak 5.1. Odjel za muzejsku i galerijsku djelatnost 5.2. Odjel za INDOK poslove kulturne baštine 5.3. Odjel za digitalizaciju knjižnične, arhivske i muzejske građe 6. Uprava za izvedbene umjetnosti i audiovizualnu djelatnost 6.1. Odjel za glazbu, glazbeno-scenske i plesne umjetnosti 6.2. Odjel za dramske umjetnosti 6.2.1. Odsjek za dramske umjetnosti 6.2.2. Odsjek za kulturno umjetnički amaterizam 7. Uprava za knjigu i knjižnice 7.1. Odjel za knjigu i nakladništvo 7.2. Odjel za promidžbu knjige i čitanja 7.3. Odjel za knjižničnu djelatnost 8. Uprava za zaštitu prirode 8.1. Odjel za biološku raznolikost 8.1.1. Odsjek za očuvanje divljih svojti 8.1.2. Odsjek za očuvanje genetske raznolikosti 8.1.3. Odsjek za ekološku mrežu 8.1.4. Odsjek za provedbu međunarodnih konvencija 8.2. Odjel za zaštićena područja 8.2.1. Odsjek za zaštićena područja međunarodnog i državnog značaja 8.2.2. Odsjek za zaštićena područja lokalnog značaja 8.2.3. Odsjek za zaštitu nežive prirode 8.2.4. Odsjek za dokumentaciju zaštićenih prirodnih vrijednosti 8.3. Odjel za održivo korištenje prirodnih dobara 8.3.1. Odsjek za prostorno-plansku dokumentaciju 8.3.2. Odsjek za planove gospodarenja prirodnim dobrima 8.4. Odjel za strateško planiranje u zaštiti prirode i europske integracije 8.5. Odjel za pravne i inspekcijske poslove zaštite prirode 9. Uprava za gospodarenje i financiranje 9.1. Odjel za planiranje i financiranje 9.1.1. Odsjek za dokumentacijsko-analitičke poslove i investicije 9.1.2. Odsjek za financiranje i porezni i carinski sustav 9.2. Odjel za računovodstvo 9.2.1. Odsjek za financijsko knjigovodstvo i likvidaturu 9.2.1.1. Pododsjek za financijsko knjigovodstvo i riznicu 9.2.1.2. Pododsjek likvidature i deviznog plaćanja 9.2.2. Odsjek za plaće i blagajne 9.2.2.1. Pododsjek za plaće 9.2.2.2. Pododsjek za blagajnu i osobne rashode 10. Uprava za normativne i upravno - pravne poslove 10.1. Odjel za normativne poslove 10.2. Odjel za upravno - pravne poslove u kulturi 10.3. Odjel za medijsko zakonodavstvo 11. Samostalni odjel za unutarnju reviziju 12. Samostalni odjel za planiranje razvojnih projekata i analitiku.

Posebno se osvrnula na pitanje interneta, istaknuvši kako je on sastavni dio knjižnične struke o kojemu se također mora voditi računa.

Pored zadaće prikupljanja publikacija i posredovanja informacija potrebnih u nastavi na visokoškolskim ustanovama Sveučilišta u Rijeci koje djeluju u Puli (dvama fakultetima i jednoj visokoj školi), ima i zadaću prikupljanje knjižnične građe koja se odnosi na Istru.

1. Knjižnica omogućuje televizijsko snimanje knjižnične građe u svom prostoru. 2. Sadržaj, termin i mjesto snimanja pismeno se dogovara s voditeljicom Knjižnice. 3. Usluge televizijskog snimanja građe naručuju se narudžbenicom s pečatom ustanove, a naplaćuju se prema važećem cjeniku. 4. Pri snimanju spomeničke građe primjenjuje se Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara i Pravilnik o načinu korištenja knjižnične građe koja ima svojstvo spomenika kulture.

Koordinator NAPLE-a i ravnatelj Danske nacionalne knjižnične uprave Jens Thorhauge govorio je o ulozi knjižnice u nacionalnoj politici, istaknuvši kako u vrijeme globalizacije knjižnice moraju preispitati ne samo koncepte i usluge koje pružaju građanima nego i svoju osnovnu ulogu u društvu.

Knjižnične usluge za mladež moraju imati svoje uporište u pravu na informaciju te se moraju odnositi na njihov svakodnevni život, istaknula je Ivanka Stričević iz Odjela za informacijske znanosti zadarskog Sveučilišta.

Knjižnica Instituta Ruđer Bošković prepoznala je važnost poučavanja korisnika još 2003. godine, kada je pokrenula Kratke edukacijske knjižnične seminare poznate pod kraćim nazivom KEKS.

Izrada sustava povjerena je tvrtki Pula inženjering d. o. o. koja je izradila ovaj sistem za povrat knjižnične građe.

Hrvatski restauratorski zavod i Odjel pohrane i zaštite knjižnične građe Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu izložbom Baština oživljena, organiziranoj u Knjižnici Vrapče od 12. travnja do 15. svibnja, predstavljaju svoju djelatnost.

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu od 2009. godine djeluje Zbirka knjižnične građe o Domovinskom ratu, koja je također utemeljena radi promicanja vrijednosti šire društvene zajednice vezane uz Domovinski rat.

6. okrugli stol za knjižnične usluge za osobe s posebnim potrebama: Knjižnične usluge za bolničke pacijente i osobe smještene u domovima umirovljenika održat će se 25. rujna 2009. godine u Gradskoj knjižnici Zagreb. (opširnije)

Prve je godine fond knjižnice sadržavao 18 000 svezaka knjižnične građe koja se prema pravilniku koristila samo u zgradi Knjižnice.

Tako je do Drugog svjetskog rata knjižnični fond obogaćen s više privatnih zbirki knjiga poznatih zadarskih obitelji: Bianchi, Bernardi, Vuleta, Strmić, Ponte, Sanfermo, Artale, Tommaseo, Maddalena, Nagy, Ferrari-Cupilli, Battara, Negovetić, Pappafava Fond Knjižnice rastao je iz godine u godinu, pa tako 1913. sadrži oko 40 000, a 1932. oko 60 000 jedinica knjižnične građe.

Točka 15. (čl. 24. Uredbe) Predmeti koji izravno služi za obavljanje obrazovne, znanstvene, kulturne i medicinske djelatnosti koji se ne proizvode u Hrvatskoj što uključuje i znanstvene I medicinske instrumente i uređaje potrebne istraživanjima, moraju biti namijenjeni javnim ili privatnim organizacijama i ustanovama, čija je glavna svrha obrazovanje, obavljanje kulturnih djelatnosti (muzejske, arhivske, restauratorske, arheološke, etnološke, knjižnične, likovne, glazbeno-scenske i filmske), znanstveno ili medicinsko istraživanje, i služiti isključivo u nekomercijalne svrhe.

Korisnici Nacionalne i sveučilišne knjižnice, od Nove godine će, preko posebnog portala, moći pretraživati vrijedne knjižnične fondove Europske digitalne knjižnice, najavila je voditeljica Odsjeka za odnose s javnošću NSK Davorka Pšenica.

Vijeće je jednoglasno zaključilo da se dopuni Program kulturnog razvitka u dijelu knjižnične djelatnost za 2007. g. sredstvima u iznosu od 40 000,00 kuna za nabavu inicijalnog fonda knjižne i neknjižne građe knjižnice u Babinoj Gredi.

Unatoč raznolikosti pojedinih vrsta knjižnica koje se moraju iskazati u strateškim dokumentima, u Hrvatskom zavodu za knjižničarstvo dogovorena je njihova ujednačena struktura: 1. Uvod (analiza stanja) 2. Misija i vizija 3. Zakonski okvir 4. Ciljevi strateškog razvoja 4.1. Korisnici i knjižnične usluge obrazovanje korisnik: informacijska pismenost, odgojno-obrazovna djelatnost; razvoj službi i usluga, prostor i opremanje knjižnica 4.2. Izgradnja i razvoj zbiraka digitalna knjižnica, zaštita knjižnične građe, baštinske zbirke 4.3. Funkcionalna povezanost knjižnica 4.4. Stalno stručno usavršavanje knjižničara 4.5. Suradnja unutar knjižničnog sustava i međunarodna suradnja 4.6. Financiranje provedbe strategije

učenici se privikavaju na knjižnični prostor i ozračje knjižnične okoline zauzimaju pozitivan stav prema knjizi, knjižnici i njezinoj sveukupnoj građi razvijaju različite sposobnosti (komunikacijske, informacijske, istraživačke) uporabom izvora znanja i informacija u školskoj knjižnici učenici spoznaju probleme i uče se učinkovitim strategijama za njihovo rješavanje posebna se pozornost posvećuje odgoju aktivnog čitatelja, motivaciji za izvanškolsko čitanje i estetskom doživljavanju te slobodnom pristupu informacijama

Polaznici Male škole iz Đurmanca naučili su sve knjižnične« tajne »preko likova« Pauka Pletka »i« Dalmatinera »utjelovljenih u igrokazu« Koje brige muče dvije knjige », a kojeg izvode djelatnice dječjeg odjela Miljenka Presečki i Vesna Šaronja.

Na natječaj je prijavljeno ukupno 119 programa digitalizacije arhivske, knjižnične i muzejske građe od čega je 40 programa prijavljeno kao trogodišnji, a 79 programa kao jednogodišnji programi.

Predloženo je financiranje 12 trogodišnjih programa i 14 jednogodišnjih programa digitalizacije arhivske, knjižnične i muzejske građe u iznosu od 641.000,00 kuna.

Riječ je o izboru sedam (od 350, koliko je trenutačno digitalizirala NSK) cjelina reprodukcija nekoliko posebnih vrsta knjižnične građe.

Ministarstvo kulture RH također je pozitivno ocjenilo rezultate našeg projekta uvođenja knjižnične usluge za slijepe i slabovidne, te općenito podržalo uvođenje ovakve posebne usluge u hrvatskim knjižnicama.

Štoviše, na prijedlog Hrvatskoga knjižničnoga vijeća, Ministarstvo kulture se od ove godine uključuje u sufinanciranje nabave specijalne tehničke opreme namijenjene slijepima i slabovidnima u knjižnicama kako bi se knjižnične usluge za ovu posebnu grupaciju korisnika disperzirale u što većem broju naših narodnih knjižnica.

Članak zaključuje napomena da je danas u knjižnici više od 15.000 jedinica knjižnične građe dostupno za posudbu i čitanje, te da ona sadrži više od 5.000 jedinica građe starih i rijetkih knjiga, od kojih najstarije potječu iz 16. stoljeća.

17. Zbog čega je, uz prijavnicu za digitalizaciju arhivske, knjižnične i muzejske građe, potrebno ispuniti i Plan projekta?

Knjižnične će naprtnjače putovati " u domove učenika do 31. svibnja 2012. g. kada projekt službeno i završava.