Godine 1990./1991. Gradska knjižnica Vukovar je samostalna, matična knjižnica s 12 djelatnika, ogrankom u Borovu naselju, te s 13 knjižničnih stanica u selima nekadašnje općine Vukovar: Bapska, Opatovac, Šarengrad, Tovarnik, Sotin, Čakovci, Petrovci, Trpinja Vera, Klisa, Lovas, Bršadin i Bobota.

U stručnim izlaganjima predstavljena su iskustva pojedinih hrvatskih knjižnica u pružanju knjižničnih usluga slijepih i slabovidnim korisnicima, te međunarodni trendovi u razvoju ovih usluga koje su namijenjene i svim drugim korisnicima koji ne mogu čitati standardni tisak primjerice, osobama s disleksijom, disgrafijom, motoričkim smetnjama i sl.

Kliknite na poveznicu za više informacija o pretraživanjima i više knjižničnih kataloga.

O pravima korisnika u digitalnom vremenu govorila je prof. dr. sc. Alka Horvat, Tradiciju i suvremenost knjižničnih zbirki predstavila je Dunja Seiter-Šverko, ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, o mogućnostima razvoja knjižnice i zadaći NSK-a u Zagrebu u odnosu na podsustav školskih knjižnica izlagala je Veronika Čelić-Tica, a Mira Zovko, viša savjetnica za školske knjižnice Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, predstavila je standarde školskih knjižnica.

Na tragu toga, gospodin Billington imao je viziju da se napravi knjižnica s digitaliziranim materijalima iz svih zemalja, a u pretvaranju ideje u stvarnost imao je pomoć od svojih " knjižničnih " kolega iz drugih država.

Dr. Toni Samek profesorica je na Fakultetu knjižničnih i informacijskih znanosti na Sveučilištu Alberta u Kanadi i istraživačica u Centru za globalno građanstvo, obrazovanje i istraživanje istoga sveučilišta.

Hrvatsko knjižničarsko društvo ustanovilo je Dan hrvatskih knjižnica 11. studenoga, na dan donošenja prvoga hrvatskog zakona o knjižnicama, s ciljem bolje vidljivosti i prepoznatljivosti knjižnica i knjižničnih aktivnosti u javnosti, upoznavanja s mnogostrukim i važnim poslanjem i ulogom knjižnica u informiranju, obrazovanju i kulturi pojedinaca i zajednice u cjelini te razgradnje stereotipnih predodžbi o knjižnicama i knjižničarima.

U okviru projekta Vrednovanje knjižničnih službi i usluga: narodne i akademske knjižnice Odsjek za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku, u suradnji s Društvom knjižničara Slavonije i Baranje, organizirao je radionicu Vrednovanje informacijskih usluga.

Nacrt je izrađen kao dio redovitih radnih zadaća savjetnice za visokoškolske i specijalne knjižnice, predviđenih programom aktivnosti u Planu rada Zavoda za 2012. te prihvaćen, uz raspravu i dopune, na 3. sjednici Stručnog vijeća sveučilišnih matičnih knjižnica održanoj 9. ožujka 2012. Nakon javne rasprave, prijedlog Strategije razvoja sveučilišnih knjižničnih sustava u Republici Hrvatskoj: 2012. 2015. podnijet će se Hrvatskom knjižničnom vijeću sukladno članku 15 Pravilnika o matičnoj djelatnosti knjižnica u Republici Hrvatskoj.

Vijeće je kao pravi način i put prema rješenju problema knjižničnih igraonica jednoglasno predložilo suradnju i dogovor odgovornih osoba Ministarstva kulture i Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa.

zastupati pravo korisnika knjižničnih usluga i službi na slobodan i jednak pristup građi i informacijama,

Uvođenjem bibliobusa na križevačkom području po prvi je put omogućeno korištenje knjižničnih usluga stanovnicima mnogih malih naselja koji nikada ranije nisu imali priliku služiti se knjižnicom u svojim mjestima stanovanja.

Upoznali s mogućnosti posudbe knjiga, kao i korištenja drugih knjižničnih usluga (gledanja i posudbe video kaseta i DVD-a, korištenja računala i sl.) Bili su oduševljeni posjetom.

Vezano uz 2. točku Zapisnika 9. sjednice HKV-a Strategija razvoja sveučilišnih knjižničnih sustava u Republici Hrvatskoj 2012. do 2015., nacrt i Strategija razvoja specijalnih knjižnica u Republici Hrvatskoj 2012. do 201.5, nacrt, glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice Seiter-Šverko predložila je da se u tekst navedene točke prvo unese cjeloviti popratni dopis (uvodni tekst) koji je uz nacrte Strategija dostavljen kao materijal za raspravu na 9. sjednicu Vijeća iz razloga što je u tom tekstu vidljiv sustavni slijed aktivnosti vezanih uz izradu nacrta strategija. (Tekst je dostavljen u pisanom obliku i sastavni je dio zapisnika.)

SEEDI je međunarodna inicijativa za razvoj digitalizacije kulturne i znanstvene baštine u zemljama jugoistočne Europe, s ciljem okupljanja: - arhivskih, knjižničnih i muzejskih djelatnika koji su odgovorni za čuvanje i osiguravanje trajnog pristupa kulturnoj i znanstvenoj baštini; - istraživača informacijske tehnologije koji razvijaju projekte digitalizacije kulturne i znanstvene baštine; - znanstvenika iz polja umjetnosti, društveno-humanističkih znanosti, povijesti i računalnih znanosti, studenata i svih zainteresiranih za digitalizaciju kulturne i znanstvene baštine.

Glavna ravnateljica NSK izvijestila je da je Stručno vijeće sveučilišnih matičnih knjižnica izradilo nacrt Strategije razvoja sveučilišnih knjižničnih sustava u RH 2012. do 2015.

Mjesec hrvatske knjige... je manifestacija posvećena knjizi, književnom stvaralaštvu, autorima, izdavačima, knjižnicama, knjižarama... Cilj joj je animirati što veći broj čitatelja i korisnika knjižničnih programa.

Sudionici stručnog skupa suglasni su da su pokretne knjižnice nezamjenjiv dio nacionalne mreže narodnih knjižnica te podržavaju sve oblike poticanja daljnjeg širenja mreže postojećih bibliobusnih službi na općine i naselja čiji stanovnici nemaju dostupnu knjižničnu uslugu, kao i uvođenje novih bibliobusnih službi u cilju osiguravanja dostupnosti knjižničnih usluga svim stanovnicima Hrvatske, bez obzira na to gdje žive.

Vjerujem da će se moj daljnji razvoj i napredak odvijati u tom pravcu i da će rezultati istraživanja na kojima bih voljela raditi ići na ruku korisnicima knjižnica i otvarati im više prostora u kreiranju knjižničnih usluga.

Građa je podijeljena na nekoliko zbirki: Ostavština Ladislava Šabana koja je ujedno i najvrednija građa Odsjeka, proizašli prikupljanjem pojedinih istraživača na njihovim projektima iz različitih knjižničnih i arhivskih fondova u Hrvatskoj i svijetu, Mikrofilmovi OPHG Inventarne knjige, zbirka nastala sustavnim pregledavanjem i popisivanjem glazbenih zbirki i arhiva u Hrvatskoj, Aktivnosti OPHG u koju će se prikupljati građa proizašla iz rada na projektima unutar Odsjeka, kao i iz rada na organizaciji znanstvenih skupova (samostalnih ili u suradnji s drugim institucijama), RARA OPHG koja će sadržavati vrijednu i unikatnu građu iz Arhiva Odsjeka.

Nažalost, do današnjeg dana ova grada nije bila dostupna javnosti putem knjižničnih kataloga i drugih informacijskih pomagala, unatoč velikom zanimanju domaćih i stranih istraživača te građana koji ovdje žele pronaći raznovrsne povijesne izvore za svoja izučavanja.

Koena Krikhaara iz Nizozemske, predstavnika svjetske knjižničarske organizacije (Međunarodnog saveza knjižničnih udruga i institucija IFLA-e) u svojstvu predsjednika Sekcije za knjižnične usluge za osobe koje ne mogu čitati standardni tisak, i gđe Kristine Janc iz Nacionalne in uviverzitetne knjižnice u Ljubljani, te kolega knjižničara iz Mariborske knjižnice.

Pozivam Vas i molim da sudjelujete u istraživanju o korištenju knjižničnih elektroničkih izvora i usluga te tako i sami doprinesete znanstvenoj prosudbi o zadovoljstvu knjigovog korištenja.

Kao što je navedeno u Strategiji razvoja slovenskih narodnih knjižnica 2013 2020., društvene promjene u našem okruženju diktiraju potrebu i za promjenama knjižničnih usluga, te o tome, kako knjižnica stanovnicima može dodatno pomoći u kreiranju uspješnog življenja u promijenjenim okolnostima i omogućiti im uvjete za osoban razvoj i aktivno sudjelovanje u društvu.

Novih stotinjak četvornih metara ponajviše je pridonijelo osuvremenjivanju rada kostrenske knjižnice, točnije formiranju knjižničnih odjela.

Preseljenjem u novu zgradu, na jednom će se mjestu objediniti svi središnji odjeli Knjižnice i ujedno steći uvjeti za poštovanje svjetskih knjižničnih standarda nužnih za ostvarenje programa koje građanima treba ponuditi suvremena gradska knjižnica.

funkcionalna mreža podrazumijeva dostupnost knjižničnih usluga svim građanima Republike Hrvatske putem različitih organizacijskih oblika stacionarnih i pokretnih knjižničnih službi.

Takve se obavijesti mogu dobiti i iz tiskanih knjižničnih kataloga.

Sretni smo i ponosni da nas mnogi vide pozitivno a nama i dalje ostaje glavni cilj maksimalni broj zadovoljnih korisnika i zaposlenika, uz optimalno korištenje knjižnične građe, usluga i svih drugih knjižničnih ponuda.

dostupnost knjižničnih usluga, programa i građe djeci i mladima u Hrvatskoj, dostupnost knjižničnih usluga, programa i građe djeci i mladima u Sloveniji, dostupnost kulturnih sadržaja djeci na otocima i i drugim skupinama djece sa specifičnim potrebama (ruralne sredine, romska manjina i sl.).