Kompletno knjižnično poslovanje odvija se kroz knjižnični program MetelWin tako da je moguće online pretraživanje knjižnog fonda, ne samo naše knjižnice, već bilo koje u mreži.

Hrvatsko knjižnično vijeće istaknulo je inicijativu ministra kulture mr. sc. Bože Biškupića o osnivanju odjela za slijepe osobe u knjižnicama gradova s najvećim brojem slijepih i slabovidnih osoba u Republici Hrvatskoj.

Kroz savjetovanje, organizaciju programa, pedagošku podršku i evaluaciju provodi politiku integriranja obuke u upravljanje ljudskim potencijalima; koordinira aktivnosti Policijske akademije, Uprave nadležne za upravljanje ljudskim potencijalima, Uprave za materijalno-financijske poslove i operativnih službi u području osmišljavanja, provedbe, pedagoškog i proračunskog praćenja, evaluacije, smjernica, planova i programa obuke, te predlaže višegodišnje smjernice u području policijskog obrazovanja; obavlja stručni nadzor nad svim oblicima stručnog usavršavanja koji se realiziraju u policijskim upravama; provodi evaluaciju svih oblika izobrazbe; u cijelom procesu organizacije, odabira predavača, realizacije, i evaluacije stalno surađuje sa svim ustrojstvenim jedinicama Ministarstva; osmišljava, realizira i objavljuje nastavna sredstva potrebna za provedbu programa obuke; izrađuje i stalno ažurira nastavne planove i programe policijskog obrazovanja, brine o njihovoj verifikaciji sukladno važećim propisima u Republici Hrvatskoj; prati promjene zakona i drugih propisa iz područja obrazovanja; prati promjene u području stručnih i znanstvenih istraživanja te ih uvrštava u obrazovne programe; priprema i izrađuje stručnu literaturu i ostale edukativne materijale, te razvija sustav učenja na daljinu (e-learning); obavlja obuku i stalno usavršavanje predavača; obavlja poslove izdavačke djelatnosti, pokriva potrebe za stručnom i znanstvenom literaturom za potrebe Ministarstva; surađuje s ustrojstvenim jedinicama Ministarstva, autorima i tiskarama u pripremanju, izboru i objavljivanju materijala; plasira odgovarajuća izdanja Ministarstva vanjskim korisnicima; prati, odabire, selekcionira, evaluira i diseminira informacije, publikacije i drugu stručnu građu za korisnike svih ustrojstvenih jedinica Ministarstva, kao i za potrebe stručnjaka svih profila unutar Ministarstva; izrađuje prijedlog godišnjeg plana izdavačke djelatnosti, posebnih izdanja i časopisa te ga dostavlja Uređivačkom odboru Ministarstva na usvajanje, brine o njegovoj realizaciji; ostvaruje i unaprjeđuje knjižničnu djelatnost; predlaže nabavnu politiku knjižnično-informacijske građe, provodi evaluaciju i pročišćavanje knjižničnog fonda; obavlja bibliografsku obradu građe; izrađuje biltene, preglede i druge sekundarne i tercijarne dokumente; pretražuje knjižnični fond na zahtjev korisnika; posuđuje knjižničnu građu na zahtjev korisnika, distribuira serijske publikacije za sve ustrojstvene jedinice Ministarstva; uspostavlja i razvija različite oblike suradnje s drugim srodnim knjižnicama i ustanovama u zemlji i inozemstvu, kao i izdavačkim kućama, nakladnicima i dobavljačima u cilju zadovoljavanja zahtjeva i potreba svih ustrojstvenih jedinica Ministarstva; provodi i održava suradnju s matičnim službama pri Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici: Uredom ISSN i CIP uredom; vodi Opću, Stručnu knjižnicu i knjižnicu Visoke policijske škole; koordinira i unaprjeđuje nakladničko-knjižničnu djelatnost.

Od samog osnutka bavi se i razvija knjižnično-čitaoničku i informacijsku, muzejsko-galerijsku, a od 1966. godine i radijsku djelatnost.

Također je odlučeno da Ministarstvo zatraži očitovanje na članke koji se odnose na stjecanje temeljnih stručnih zvanja i formalno obrazovanje od predstavnika četiriju fakulteta dr. sc. Tatjane Aparac-Jelušić, dr. sc. Damira Hasenaya, dr. sc. Aleksandre Horvat i dr. sc. Jasmine Lovrinčević, na članke koji se odnose na stjecanje viših stručnih zvanja od Vedrane Juričić, predsjednice Povjerenstva za dodjelu zvanja višeg knjižničara i knjižničarskog savjetnika i na članke koji se odnose na stručne ispite za temeljna stručna zvanja u knjižničarskoj struci od dr. sc. Daniele Živković, predsjednice Ispitnog povjerenstva za polaganje stručnih ispita za knjižnično osoblje.

Hrvatsko knjižnično vijeće na 3. sjednici 14. travnja 2011. pod točkom 4 donijelo je Program i plan rada Hrvatskoga knjižničnog vijeća za mandatno razdoblje 2010. 2014. Pod točkom 2 Programa navodi se da će Vijeće poticati izradbu i usvajanje strateških dokumenata, među kojima i strategije razvoja hrvatskih knjižnica do 2015. (narodnih, školskih, visokoškolskih i specijalnih).

Lešaje i zaključilo da su, nakon što su godinama i Hrvatsko knjižničarsko društvo i Hrvatsko knjižnično vijeće, odgovarali na upite i zamolbe, iscrpljeni svi modusi komunikacije, te da to pitanje smatra završenim.

U sklopu Knjižnično-informacijskog obrazovanja predviđen je posjet gradskoj/mjesnoj knjižnici pa smo odlučili spojiti taj posjet s održavanjem lektire Vladimira Nazora " BIjeli jelen ".

Hrvatsko knjižnično vijeće je na svojoj 4. sjednici održanoj 15. lipnja 2011. jednoglasno podržalo uključivanje hrvatskih narodnih knjižnica u Program.

Stanovnici i vodstvo Općine Jelsa, kako govori ravnateljica knjižnice i čitaonice Marija Plantarič-Huljić, iznenađeni su i veoma zahvalni svim zaposlenicima HŽ-a na dobrim željama, a napose darovanim knjigama jer će one postati dijelom ustanove koja svoju budućnost vidi u multimedijalnom knjižnično - informacijskom centru.

Hrvatsko knjižnično vijeće: razmatra stanje knijžničarstva u Republici Hrvatskoj, te predlaže i potiče donošenje mjera za unapređivanje knjižničarstva; potiče donošenje i promjenu propisa u području knjižničarstva; predlaže standarde za pojedine vrste knjižnica; predlaže mjere za zaštitu knjižnične građe; predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava; predlaže sustav matičnih knjižnica; predlaže pravilnik o polaganju i program stručnih ispita knjižničnog osoblja, te članove ispitnog povjerenstva; predlaže dodjeljivanje zvanja višeg knjižničara i knjižničarskog savjetnika na prijedlog stručnog povjerenstva koje u tu svrhu imenuje, te obavlja i druge poslove utvrđene ovim Zakonom.

Na poticanje čitalačke pismenosti kao dio knjižnično-informacijskog obrazovanja osvrnule su se, s teoretske strane dr. sc. Vesna Radičević s Filozofskog fakulteta Osijek, a kao uspješna praktičarka Suzana Biglbauer, dipl. knjiž. iz Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek.

American Corner je knjižnično - informacijska i referalna baza sa zbirkama građe na engleskom jeziku.

Obavještavaju se korisnici Knjižnično dokumentacijskog centra da mogu izvršiti povrat starih fotokopirnih kartica do 21. prosinca 2012. godine.

S obzirom na to da se informacijske potrebe studenata razlikuju ovisno o području koje studiraju te o stupnju studija (preddiplomski, diplomski i poslijediplomski studij), edukacijske programe za razvijanje informacijske pismenosti (koje bi izvodilo knjižnično osoblje) preporučljivo je uključiti u studijske programe pojedinih studijskih grupa i planirati ih u suradnji s nastavnicima.

(1) Knjižnica obavlja svoje poslove u skladu sa Zakonom o knjižnicama, prema utvrđenim Standardima za visokoškolske knjižnice i preporukama međunarodnih stručnih tijela. (2) Knjižnična djelatnost obuhvaća osobito: nabavu knjižnične građe, stručnu obradu, čuvanje i zaštitu knjižnične građe, provođenje mjere zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro, izradu biltena, kataloga, bibliografija i drugih informacijskih pomagala, sudjelovanje u izradi skupnih kataloga i baza podataka, omogućavanje dostupnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima, osiguravanje korištenja i posudbe knjižnične građe, te protok informacija, poticanje i pomoć korisnicima pri izboru i korištenju knjižnične građe, informacijskih pomagala i izvora, te vođenje dokumentacije o građi i korisnicima. (3) Kroz stalno stručno usavršavanje knjižnično osoblje dužno je pratiti razvoj standarda knjižničnog poslovanja i novih tehnologija te ih primjenjivati u radu.

- stručnu obradu (knjižnično informacijski sustav CROLIST)

U skladu s općim odgojno-obrazovnim ciljevima provodi se program knjižnično-informacijskog obrazovanja učenika čiji su sadržaji ključni za učenje i poučavanje svih područja i zato ih treba u potpunosti integrirati u kurikul.

Edukacija će obuhvatiti teme kao što su: planiranje rada u knjižnici, nabava i obrada građe, automatizirano knjižnično poslovanje, rad s korisnicima, knjižnična statistika, promotivne i marketinške aktivnosti itd.

Godinu dana kasnije, u suradnji s još šest novozagrebačkih srednjih škola i njihovih ravnatelja, Gradski ured za obrazovanje i šport spomenutim školama otkupljuje program za kompletno knjižnično poslovanje« Metel »tvrtke« Point »iz Varaždina.

U Čitaonici se uz arhivsko naručuje i koristi i knjižnično gradivo.

Od samog početka aktualiziraju se problemi osnivanja knjižnično-informacijskog sustava, centralizirane obrade knjižnične građe, problemi bibliobusne službe, permanentnog obrazovanja i drugo.

Školska se knjižnica neposredno uključuje u školski kurikul kroz modul Knjižnično-informacijskog obrazovanja, a posredno u sklopu međupredmetnog povezivanja.

Program knjižnično-informacijskog obrazovanja ostvaruje se kroz tri područja: čitanje, informacijsku pismenost i kulturnu i javnu djelatnost.

Iako je edukacija za knjižničare - početnike, kao svojevrstan kratki uvod u knjižničarstvo, prvenstveno namijenjena osobama koje rade u knjižnicama, a nisu još stekle formalno knjižnično obrazovanje, može biti vrlo korisna i diplomiranim knjižničarima koji se zapošljavaju po prvi put.

Po službenoj dužnosti knjižnično dobro za koje se predmnijeva da ima svojstvo kulturnog dobra moraju prijaviti nadležna tijela državne uprave te matične knjižnice.

U nedjelju u podne po prvi puta će se širom otvoriti vrata Trezora i pokazati knjižnično blago neprocjenjive vrijednosti, čuvano i skrivano, jer i nakon 60 godina, još uvijek ne postoje uvjeti za dostojno predstavljanje i sigurno čuvanje stare knjižne građe.

Međutim, od sredine prošloga stoljeća jačaju i drugi oblici suradnje a uvođenje računala u knjižnično poslovanje i korištenje telekomunikacijskih mreža za raznovrsne bibliografske i druge usluge što se nude knjižničnim korisnicima označilo je prekretnicu u organizaciji suradnje 60 - ih godina 20. stoljeća.

U slučaju sumnje je li neko gradivo arhivsko, muzejsko ili knjižnično, odlučuje ministar kulture.

Razvojem matične institucije i proširenjem nastavnih disciplina, knjižnično poslovanje se, osim u Centralnoj knjižnici koja je obuhvaćala fond Zaklade, profesorske i đačke zbirke, organizira po zavodima, seminarima i katedrama kroz niz manjih dislociranih knjižnica, dostupnih malom broju korisnika.