dok Alemka Belan-Šimić, prof., predsjednica Hrvatskog knjižničnog društva, upozorava da bi program za poslovanje knjižnica svakako trebao biti u UNIMARC sustavu, i kao takav kompatibilan za NISKU - projekt umrežavanja svih knjižnica Republike Hrvatske od preškolskih, školskih, specijalnih i gradskih do NSK.

- Obrazovna administracija, odnosno Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta, prepoznalo je važnost školskih knjižnica i odobrila je namjenska sredstava za obnovu knjižničnog fonda.

Iskustva iz narodnih knjižnica u Singapuru, koje u ponudi za mlade koriste digitalne medije, prikazao je Ivan Chew iz Nacionalnog knjižničnog vijeća u Singapuru, a Lourense Das iz Servisa za školske knjižnice Meles Meles u Nizozemskoj, govorila je o suvremenoj ulozi školske knjižnice u vrtlogu novih tržišta.

Projekt bi obuhvaćao nabavu govornih jedinica koje su jeftinije i praktičnije od samih računala za slijepe, a i kompatibilne su svakom računalu, nabavu knjiga na audio kasetama i CD-ima, zatim prilagođavanje knjižnih kataloga i mrežnih stranica kako bi slijepe i slabovidne osobe mogle pretraživati fond te edukaciju knjižničnog osoblja koja se temelji na IFLA-nim smjernicama kroz Centar za stalno stručno usavršavanje i/ili kroz Katedru za knjižničarstvo.

Radi obogaćenja i proširenja knjižničnog poslovanja, kvalitetnijeg rada te zadovoljavanja potreba korisnika Knjižnice, u travnju 2008. godine svečano je pušten u rad Knjigomat Gradske knjižnice Poreč.

Ruđer Bošković (1711. - 1787.) nikada nije bio u Rijeci - ni kao student, a ni poslije kao znanstvenik - no na našoj je izložbi predstavljen kao potencijalni korisnik knjižničnog fonda Sveučilišne knjižnice Rijeka.

Kroz savjetovanje, organizaciju programa, pedagošku podršku i evaluaciju provodi politiku integriranja obuke u upravljanje ljudskim potencijalima; koordinira aktivnosti Policijske akademije, Uprave nadležne za upravljanje ljudskim potencijalima, Uprave za materijalno-financijske poslove i operativnih službi u području osmišljavanja, provedbe, pedagoškog i proračunskog praćenja, evaluacije, smjernica, planova i programa obuke, te predlaže višegodišnje smjernice u području policijskog obrazovanja; obavlja stručni nadzor nad svim oblicima stručnog usavršavanja koji se realiziraju u policijskim upravama; provodi evaluaciju svih oblika izobrazbe; u cijelom procesu organizacije, odabira predavača, realizacije, i evaluacije stalno surađuje sa svim ustrojstvenim jedinicama Ministarstva; osmišljava, realizira i objavljuje nastavna sredstva potrebna za provedbu programa obuke; izrađuje i stalno ažurira nastavne planove i programe policijskog obrazovanja, brine o njihovoj verifikaciji sukladno važećim propisima u Republici Hrvatskoj; prati promjene zakona i drugih propisa iz područja obrazovanja; prati promjene u području stručnih i znanstvenih istraživanja te ih uvrštava u obrazovne programe; priprema i izrađuje stručnu literaturu i ostale edukativne materijale, te razvija sustav učenja na daljinu (e-learning); obavlja obuku i stalno usavršavanje predavača; obavlja poslove izdavačke djelatnosti, pokriva potrebe za stručnom i znanstvenom literaturom za potrebe Ministarstva; surađuje s ustrojstvenim jedinicama Ministarstva, autorima i tiskarama u pripremanju, izboru i objavljivanju materijala; plasira odgovarajuća izdanja Ministarstva vanjskim korisnicima; prati, odabire, selekcionira, evaluira i diseminira informacije, publikacije i drugu stručnu građu za korisnike svih ustrojstvenih jedinica Ministarstva, kao i za potrebe stručnjaka svih profila unutar Ministarstva; izrađuje prijedlog godišnjeg plana izdavačke djelatnosti, posebnih izdanja i časopisa te ga dostavlja Uređivačkom odboru Ministarstva na usvajanje, brine o njegovoj realizaciji; ostvaruje i unaprjeđuje knjižničnu djelatnost; predlaže nabavnu politiku knjižnično-informacijske građe, provodi evaluaciju i pročišćavanje knjižničnog fonda; obavlja bibliografsku obradu građe; izrađuje biltene, preglede i druge sekundarne i tercijarne dokumente; pretražuje knjižnični fond na zahtjev korisnika; posuđuje knjižničnu građu na zahtjev korisnika, distribuira serijske publikacije za sve ustrojstvene jedinice Ministarstva; uspostavlja i razvija različite oblike suradnje s drugim srodnim knjižnicama i ustanovama u zemlji i inozemstvu, kao i izdavačkim kućama, nakladnicima i dobavljačima u cilju zadovoljavanja zahtjeva i potreba svih ustrojstvenih jedinica Ministarstva; provodi i održava suradnju s matičnim službama pri Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici: Uredom ISSN i CIP uredom; vodi Opću, Stručnu knjižnicu i knjižnicu Visoke policijske škole; koordinira i unaprjeđuje nakladničko-knjižničnu djelatnost.

5. sjednica Hrvatskoga knjižničnog vijeća održana je 17. i 24. listopada 2011. u Knjižnicama grada Zagreba Gradska knjižnica

Zbog zaštite knjižničnog fonda građu stariju od 20 godina ne fotokopiramo.

Unatoč raznolikosti pojedinih vrsta knjižnica koje se moraju iskazati u strateškim dokumentima, u Hrvatskom zavodu za knjižničarstvo dogovorena je njihova ujednačena struktura: 1. Uvod (analiza stanja) 2. Misija i vizija 3. Zakonski okvir 4. Ciljevi strateškog razvoja 4.1. Korisnici i knjižnične usluge obrazovanje korisnik: informacijska pismenost, odgojno-obrazovna djelatnost; razvoj službi i usluga, prostor i opremanje knjižnica 4.2. Izgradnja i razvoj zbiraka digitalna knjižnica, zaštita knjižnične građe, baštinske zbirke 4.3. Funkcionalna povezanost knjižnica 4.4. Stalno stručno usavršavanje knjižničara 4.5. Suradnja unutar knjižničnog sustava i međunarodna suradnja 4.6. Financiranje provedbe strategije

Hrvatsko knjižnično vijeće na 3. sjednici 14. travnja 2011. pod točkom 4 donijelo je Program i plan rada Hrvatskoga knjižničnog vijeća za mandatno razdoblje 2010. 2014. Pod točkom 2 Programa navodi se da će Vijeće poticati izradbu i usvajanje strateških dokumenata, među kojima i strategije razvoja hrvatskih knjižnica do 2015. (narodnih, školskih, visokoškolskih i specijalnih).

Na temelju tog zaključka Hrvatskog knjižničnog vijeća i obveze Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, koja proizlazi iz odredaba članka 15 Pravilnika o matičnoj djelatnosti knjižnica u Republici Hrvatskoj, u ciljeve P rograma znanstvene djelatnosti Nacionalne i sveučilišne knjižnice: 2011. - 2015. uvršten je razvoj nacionalnoga knjižničnog sustava, koji će se odvijati kroz niz povezanih razvojnih potprograma.

Vrijednost i važnost ovog projekta prepoznala je i financijski poduprla Županija koprivničko - križevačka koja je za našu školu i još šest škola s područja Županije koje sudjeluju u projektu izdvojila 300 kn po ruksaku što je uvelike pridonijelo realizaciji projekta i naravno, obnovi knjižničnog fonda.

izgradnja i održavanje knjižničnog fonda (nabava knjiga, briga o njihovu stanju, fizičkoj zaštiti i popravcima knjiga te pročišćavanju fonda),

Vijeće je prihvatilo prijedlog glavne ravnateljice da uvodni dopis, dostavljen uz nacrte strategija, zamijeni dio teksta 2. točke Zapisnika do odlomka koji počinje rečenicom: Što se tiče specijalnih knjižnica istaknuto je da su one dio knjižničnog sustava kojim se dugo godina nitko nije bavio. Ostali tekst nakon tog odlomka ostaje kako je navedeno u Zapisniku.

Vijeće je posebno ukazalo na potrebu povezivanja knjižničnog softvera, u skladu s ocjenom E-Hrvatske.

Poštovani korisnici, migracijom na novi poslužitelj promijenjene su web putanje do knjižničnog kataloga, zapravo nije više moguće pristupiti katalogu putem IP adrese (161.53) već se pristupa putem domenskog imena.

Najčitanija publikacija u knjižnici FOI, prema podacima knjižničnog sustava MetelWin, u razdoblju od 1. srpnja do 31. prosinca 2012. godine je udžbenik Organizacija autora Pere Sikavice.

Vijeće je upoznato s informacijom o dopisima Hrvatskoga knjižničarskog društva o položaju knjižničnog osoblja u sustavu znanosti i visoke naobrazbe, upućenima Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa, Rektorskom zboru visokih učilišta, dekanima fakulteta i ravnateljima znanstvenih institucija i Hrvatskom knjižničnom vijeću u kojima se zalaže za primjereniji položaj ovih knjižnica i njihovih knjižničara.

Na 15. sjednici Hrvatskog knjižničnog vijeća održanoj 28. lipnja 2005. g., između ostalog raspravljalo se o sljedećim točakama dnevnog reda: 1. Nacrt strategije razvoja narodnih knjižnica u Republici Hrvatskoj do 2010. godine 2. Izmjena i dopuna Prijavnice za financiranje programa knjižnične djelatnosti u 2006. godini

14. sjednica Hrvatskoga knjižničnog vijeća održana 22. travnja 2010.

Vijeće je u novom sazivu usvojilo Poslovnik o radu Hrvatskoga knjižničnog vijeća te iznijelo prijedloge za daljnji rad u svom mandatu.

' Spremište knjiga kakvo ne poznajete ' naziv je kratkih programa obilazaka knjižničnog podrumskog spremišta prije preseljenja u Kampus, ali i ostalih prostora knjižnice (koji se ne sele) uz stručno vodstvo knjižničara u 9 i 11 sati (sastajalište u Odjelu za odrasle).

Integrirani knjižnični sustav CROLIST je integrirano programsko rješenje koje pokriva sve standardne funkcije integriranog knjižničnog sustava koje je propisala Europska zajednica u publikaciji Library systems in Europe, a directory guide/ISBN 1870889479.

U Koprivnici se također do kraja 2012. planira izvesti investicija uređenja i opremanja dodatnog dislociranog prostora u Kampusu radi izmještanja dijela knjižničnog fonda za kojeg u zgradi Knjižnice više nema mjesta.

koji su iznimno uspješni stručni knjižničari, u onom segmentu knjižničnog poslovanja kojim se u svojoj knjižnici bave

Trinaesti broj stručnog knjižničnog časopisa Svezak predstavljen je u Đurđevcu, na 29. godišnjoj skupštini Društva knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja.

Nadalje, nastavit će se izdavanje znanstvenog časopisa " Geoadria ", kontinuirano opremanje geografskog knjižničnog odjeljka, dodjeljivanje godišnje nagrade " Federik Grisogono ", suradnja s osnovnim i srednjim školama na popularizaciji geografije, nagrađivanje najboljih učenika, sudjelovanje i suorganiziranje Festivala znanosti.

Knjižničnom građom smatraju se i igre, igračke i sl. ako su dio knjižničnog fonda.

Hrvatsko knjižnično vijeće: razmatra stanje knijžničarstva u Republici Hrvatskoj, te predlaže i potiče donošenje mjera za unapređivanje knjižničarstva; potiče donošenje i promjenu propisa u području knjižničarstva; predlaže standarde za pojedine vrste knjižnica; predlaže mjere za zaštitu knjižnične građe; predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava; predlaže sustav matičnih knjižnica; predlaže pravilnik o polaganju i program stručnih ispita knjižničnog osoblja, te članove ispitnog povjerenstva; predlaže dodjeljivanje zvanja višeg knjižničara i knjižničarskog savjetnika na prijedlog stručnog povjerenstva koje u tu svrhu imenuje, te obavlja i druge poslove utvrđene ovim Zakonom.