Unatoč raznolikosti pojedinih vrsta knjižnica koje se moraju iskazati u strateškim dokumentima, u Hrvatskom zavodu za knjižničarstvo dogovorena je njihova ujednačena struktura: 1. Uvod (analiza stanja) 2. Misija i vizija 3. Zakonski okvir 4. Ciljevi strateškog razvoja 4.1. Korisnici i knjižnične usluge obrazovanje korisnik: informacijska pismenost, odgojno-obrazovna djelatnost; razvoj službi i usluga, prostor i opremanje knjižnica 4.2. Izgradnja i razvoj zbiraka digitalna knjižnica, zaštita knjižnične građe, baštinske zbirke 4.3. Funkcionalna povezanost knjižnica 4.4. Stalno stručno usavršavanje knjižničara 4.5. Suradnja unutar knjižničnog sustava i međunarodna suradnja 4.6. Financiranje provedbe strategije

Na temelju tog zaključka Hrvatskog knjižničnog vijeća i obveze Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, koja proizlazi iz odredaba članka 15 Pravilnika o matičnoj djelatnosti knjižnica u Republici Hrvatskoj, u ciljeve P rograma znanstvene djelatnosti Nacionalne i sveučilišne knjižnice: 2011. - 2015. uvršten je razvoj nacionalnoga knjižničnog sustava, koji će se odvijati kroz niz povezanih razvojnih potprograma.

Vijeće je prihvatilo prijedlog glavne ravnateljice da uvodni dopis, dostavljen uz nacrte strategija, zamijeni dio teksta 2. točke Zapisnika do odlomka koji počinje rečenicom: Što se tiče specijalnih knjižnica istaknuto je da su one dio knjižničnog sustava kojim se dugo godina nitko nije bavio. Ostali tekst nakon tog odlomka ostaje kako je navedeno u Zapisniku.

Najčitanija publikacija u knjižnici FOI, prema podacima knjižničnog sustava MetelWin, u razdoblju od 1. srpnja do 31. prosinca 2012. godine je udžbenik Organizacija autora Pere Sikavice.

Integrirani knjižnični sustav CROLIST je integrirano programsko rješenje koje pokriva sve standardne funkcije integriranog knjižničnog sustava koje je propisala Europska zajednica u publikaciji Library systems in Europe, a directory guide/ISBN 1870889479.

Hrvatsko knjižnično vijeće: razmatra stanje knijžničarstva u Republici Hrvatskoj, te predlaže i potiče donošenje mjera za unapređivanje knjižničarstva; potiče donošenje i promjenu propisa u području knjižničarstva; predlaže standarde za pojedine vrste knjižnica; predlaže mjere za zaštitu knjižnične građe; predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava; predlaže sustav matičnih knjižnica; predlaže pravilnik o polaganju i program stručnih ispita knjižničnog osoblja, te članove ispitnog povjerenstva; predlaže dodjeljivanje zvanja višeg knjižničara i knjižničarskog savjetnika na prijedlog stručnog povjerenstva koje u tu svrhu imenuje, te obavlja i druge poslove utvrđene ovim Zakonom.

Prema planu je završen produkcijski prijenos podataka za knjižnice u sustavu integriranog knjižničnog sustava NSK, visokoškolskih i znanstvenih knjižnica.

Danas, u neprikladnim prostorima, dijeleći sudbinu polovično definirana hrvatskog knjižničnog sustava i nepostojeće strategije informacijskog društva, ali profesionalno pripravna, širi brojnu zajednicu od više od dvadeset tisuća stalnih korisnika težeći cilju demokratičnom središtu života zajednice.

Stručno-izvršni tim integriranog knjižničnog sustava Buki odazvao se na poziv Sveučilišne knjižnice Hrvatskog katoličkog sveučilišta te je organiziran posjet 8. studenog 2012. godine.

U obavljanju svoje djelatnosti knjižnice u Republici Hrvatskoj međusobno surađuju i povezuju se unutar hrvatskoga knjižničnog sustava.

' Obzirom na opseg aktivnosti odnosno standarde knjižničnog sustava među ostalim propisanih i temeljem broja stanovnika koje ustanova opslužuje, nedostaje nam knjižnične građe ali i osoblja ' - naglasila je Bilić - Prcić.

Najvažniji su: kvalitetna organizacija Croatice, hrvatske nacionalne zbirke knjižnične građe; organizacija znanstvenog istraživanja hrvatske bibliotečne građe te razvijanja hrvatskoga knjižničnog sustava; intenziviranje rada Zavoda za knjižničarstvo i jačanje stožerne uloge Knjižnice na državnoj razini; dalje razvijanje i unapređivanje sustava matičnih knjižnica, koji, sukladno Zakonu o knjižnicama, na državnoj razini predvodi Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu kao središnja matična knjižnica Republike Hrvatske te intenziviranje rada na temeljnim poslovima matične djelatnosti, što je povezano s izradbom godišnjih i dugoročnih programa matične djelatnosti u Republici Hrvatskoj u suradnji sa županijskim i sveučilišnim, odnosno veleučilišnim matičnim knjižnicama; jačanje zadaća organiziranja i razvijanja sustava knjižnica u Republici Hrvatskoj radi unapređivanja njihova rada na temelju suvremene knjižnične teorije i prakse u svrhu osiguravanja kvalitetne knjižnične službe u znanosti, obrazovanju, kulturi i društvu općenito; u program djelovanja matičnih službi, što ga izrađuje Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, kvalitetno ugraditi uvjete rada knjižnica i planova razvoja knjižnične djelatnosti na razini države, u kontekstu razvojne politike, a u skladu s cjelokupnim društvenim razvojem Republike Hrvatske.

Radionicu je otvorila moderatorica radionice, Irena Petrijevčanin Vuksanović (Nacionalna i sveučilišna knjižnica), prezentacijom tehničke arhitekture integriranog knjižničnog sustava, nakon čega je Bojan Sudarević (Nacionalna i sveučilišna knjižnica) predstavio hardversku i softversku platformu sustava, te odnos između serverskog i klijentskog dijela Alepha.

Stručno vijeće naglasilo je važnost posebnih segmenata strateškog dokumenta: korisnika i knjižničnih usluga, izgradnje i razvoja zbirki, funkcionalne povezanosti knjižnica, stalnog stručnog usavršavanja knjižničara, suradnju unutar knjižničnog sustava i međunarodnu suradnju te financiranja provedbe strategije.

Time Sveučilišna knjižnica Hrvatskog katoličkog sveučilišta postaje punopravnim sudionikom u izgradnji integriranoga knjižničnog sustava (IKS) koji čine visokoškolske i specijalne knjižnice u Republici Hrvatskoj.

Zbog novih zahtjeva obrazovnog sustava NSK 2009. godine započinje uvođenje novog integriranog knjižničnog sustava, a Sveučilište u Zagrebu podržava ta nastojanja i postepeno uvodi knjižnice svojih sastavnica.

Stručno izvršni tim integriranog knjižničnog sustava Buki na poziv voditeljice knjižnice Tee Jerić-Zanini posjetio je 22. ožujka 2013. knjižnicu Akademije dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu.

Na 3. sjednici Hrvatskoga knjižničnog vijeća uz izvješće Povjerenstva za predlaganje zvanja višeg knjižničara i knjižničarskog savjetnika koje je jednoglasno prihvaćeno, Vijeće je prihvatilo prijedlog programa rada Hrvatskoga knjižničnog vijeća u kojemu predložene smjernice predstavljaju i dosadašnji rad Vijeća i razvojni put važan za daljnju izgradnju knjižničnog sustava u Republici Hrvatskoj.

3. Uvođenjem novog integriranog knjižničnog sustava Aleph za uključene se hrvatske knjižnice otvaraju nove prednosti i uštede vezane uz zajedničko rješavanje poslova oko upravljanja zbirkama i pružanje usluga.

Poštovani korisnici integriranog knjižničnog sustava Aleph, kako bi Vi kao korisnici efikasnije komunicirali sa podrškom vezanom uz sustav odlučili smo unaprijediti kanal komunikacije uvođenjem centralnog sustava za podršku.

Ovogodišnja je tema Savjetovanja " Narodne knjižnice za sadašnjost i budućnost: koncepti, arhitektura, tehnologija ". Kako je posljednjih godina Ministarstvo kulture uložilo iznimne napore u osuvremenjivanje knjižničnog sustava pa tako i novih knjižničnih prostora na Savjetovanju će uvodno izlaganje održati ministar kulture mr. sc. Božo Biškupić.

Za boljitak hrvatskog knjižničnog sustava ".

Posebno su istaknuta dobra rješenja smjernica razvoja knjižničnog sustava Sveučilišta u Zagrebu i drugih hrvatskih sveučilišnih knjižničnih sustava u okviru provedenog Tempus projekta pa Vijeće preporuča da se nastavi s implementacijom postignutih rezultata u daljnjem radu na programu.

iječkog Sveučilišta prof. dr. Pero Lučin najavio je da će knjižnični sustav i sveučilišno izdavaštvo imati veliku ulogu i u sljedećoj Strategiji Sveučilišta što se priprema za razdoblje od 2014. do 2020. godine. Očekujem da ćemo u segmentu knjižničnog sustava i izdavaštva ostvariti možda i najveće iskorake u razdoblju koje je pred nama.

Osamdestih godina se u suradnji sa Sveučilištem, pod vodstvom tadašnjeg direktora prof. Srećka Jelušića, provodi niz zajedničkih programa, koji su i danas temelj za promišljanje integriranog knjižničnog sustava Sveučilišta u Rijeci.

Uvodni dio prezentirao je Lobel Machala (Nacionalna i sveučilišna knjižnica), izloživši smjernice razvoja dokumentacije i podrške radu integriranog knjižničnog sustava.

Novi izgled i promjene vezane uz efikasniji web-portal integriranog knjižničnog sustava prezentirao je Siniša Sambolić (Nacionalna i sveučilišna knjižnica).

Sveučilišna knjižnica u Splitu, kao dio knjižničnog sustava Republike Hrvatske, od 1990. godine zadužena je za izradu CIP-zapisa za izdavače s područja Splitsko-dalmatinske županije.

Odlukom ministra kulture Bože Biškupića, Gradska knjižnica i čitaonica Virovitica dobila je suglasnost da unutar hrvatskog knjižničnog sustava obavlja temeljnu djelatnost Županijske matične knjižnice na području Virovitičko-podravske županije.

Djelatnost školske knjižnice sastavni je dio odgojno-obrazovnog i knjižničnog sustava i izravno je uključena u nastavni proces i učenje.