U nakladi Dru š tva hrvatskih knji ž evnika, u Maloj knji ž nici, iza ć i ć e moja zbirka pjesama i kupleta " Bjelovarski list ".

Programska osobitost i ž elja ovog festivala jest da se u Hrvatsku dovedu najzna č ajnija imena suvremene europske knji ž evne scene i tako napravi manifestacija koja bi se ž ivo šć u i neposredno šć u, ali i ozbiljno šć u i atraktivno šć u pretvorila u sredi š nji knji ž evni doga đ aj u Hrvatskoj, u č emu sude ć i po broju posjetitelja te reakcijama doma ć ih i inozemnih medija i gostiju uspijevamo, naglasio je organizator manifestacije Roman Simi ć Bodro ž i ć.

Suradnja i timski rad izme đ u š kolskog knji ž ni č ara i ostalih sudionika obrazovnog procesa nu ž ni su jer š kolski knji ž ni č ar treba ostvariti korelacijski pristup planiranju i programiranju rada.

Knji ž nica je mjesto rado posje ć ivano od strane u č enika mati č ne institucije, te uz kupnju ra č unala za korisnike s pristupom internetu, kupnju č asopisa i stripova zanimljivim korisnicima, te beletristike koja nije u lektirnom programu, a nailazi na veliko zanimanje dobne populacije od 14 do 18 godina, š kolska knji ž nica bi se uistinu mogla razviti u bogato informacijsko i kuturno sredi š te š kole.

Na portalu Hrvatskoga kulturnoga vije ć a knji ž evnik Hrvoje Hitrec pi š e: (...) u dobro ure đ enoj dr ž avi mo ž e postojati samo jedan slu ž beni pravopis.

U Sarajevu je bila direktorica književne revije Knji ž evna riječ, Zamjenik šefa Katedre za Orijentalistiku na Filozofskom fakultetu, 1980 - 1984; potpredsjednik Udruženja prevodioca B iH (1982 - 1985); član Redakcije Izdavačke kuće Veselin Masleša, Sarajevo (do 1992); član redakcije časopisa Kulture Istoka, Beograd (do 1992).

Ana je u š kolskoj knji ž nici u razdoblju od rujna 2012. do svibnja 2013. godine posudila i pro č itala 42 knjige.

Profesor Antun Matasovi ć zapo č eo je svoju knji ž evnu karijeru jo š u gimnazijskim danima u Osijeku, a nastavlja pisati za vrijeme studija i aktivnog djelovanja u raznim gradovima tada š nje dr ž ave.

ANTUN MATASOVI Ć, knji ž evnik, profesor, u č enik.

Godine 1672. kupuje dvorac kod Litje (Slovenija) i ovdje se godinama, uz pomo ć suradnika, bavio sre đ ivanjem svega š to je prikupio; bogate knji ž nice, umjetni č kih djela koja je sakupio na svojim potuvanjima, rukopisa, grafika, novca...

Knji ž nicu i zbirku grafika 1690. kupio je tada š nji zagreba č ki biskup J.

Mikuli ć č ime je utemeljio Metropolitansku knji ž nicu.

G ovorila je o aktivnostima najbrojnije udruge Hrvata u Makedoniji, osnovane prije 14 godina, koja momentalno broji 1138 članova Među mnogobrojnim aktivnostima, istakla je tiskanje glasila Hrvatska rije č, nakladu knjiga č lanova Zajednice na hrvatskom jeziku, projekt osnovnih škola Skopja i Pule, humanitarni koncert dječjih zborova Hrvatske i Makedonije, radionicu hrvatskog jezika za odrasle pod vodstvom prof. dr. sc. Sanje Vulić iz Zagreba, radionicu pisanja projekata, izlo ž bu umjetnika na kulturnom Skopskom ljetu, dugogodišnju plodnu suradnju s Hrvatskom maticom iseljenika i sudioništvu u njezinim projektima, zbližavanje i suradnju gradova Skopje - Zagreb, bratimljenje opčina Ilinden iz Skopja s opčinom Rešetari, proslave Blagdana i druge mnogobrojne aktivnosti u njegovanju, razvijanju i o č uvanju hrvatskog identiteta putem materinskog jezika, knji ž evnosti, glazbe, umjetnosti, folklora, o č uvanju na š e hrvatske ba š tine.

Kupnjom knjiga po povoljnijim cijenama obogatit ć emo knji ž ni č ni fond novim naslovima lektire, stru č ne i referentne literature te pokojim naslovom beletristike.

Također je objavio dvije knjige o staroegipatskoj mitologiji (Sinovi Sunca, 1997. i Ozirisova zemlja: egipatska mitologija i njeni odjeci na zapadu, 2005.) i knjigu Stari Egipat povijest, knji ž evnost i umjetnost drevnih Egip ć ana, 2002. (drugo izdanje 2005.), prvi sustavni pregled egipatske povijesti u posljednjih 40 godina.

U prvom dijelu dr. sc Marian Koren (Nizozemsko udru ž enje narodnih knji ž nica, voditeljica Odjela za istraživanje i međunarodne poslove) i prof. dr. sc. Aleksandra Horvat Filozofski fakultet u Zagrebu, predstojnica Katedre za bibliotekarstvo) održale su predavanja, a u drugom dijelu programa knjižničari su sudjelovali na radionici koju su održale mr. sc. Žaneta Baršić-Schneider (HIDRA, načelnica Odjela službene dokumentacije Republike Hrvatske) i Blaženka Peradenić-Kotur (Nacionalna i sveučilišna knjižica, voditeljica Zbirke službenih publikacija).

U sklopu Mjeseca hrvatske knjige obilje ž it ć emo i Mjesec š kolskih knji ž nica podsjećajući na obljetnice poznatih pisaca (npr. Ivo Andri ć).

U knji ž nici i č itaonici pripremljen je pano s naslovom Knjiga s preporukom gdje ć e u č enici, ali i ostali korisnici knji ž nice mo ć i upisati naslov knjige i autora koji ih se dojmio ili neku stru č nu knjigu, enciklopediju, leksikon pomo ć u kojeg su stekli nova znanja.

Mali knji ž ni č ari se sastaju svake srijede od 12.15 do 14.00 h, i rade na ukrašavanju prostora knjižnice i škole.

Osim toga, Mali knji ž ni č ari pomažu knjižničarki pri njezinom radu, slažu knjige na police, pomažu drugim učenicima pri pronalasku knjiga i snalaženju u knjižnici.

Osim što su se u č enici pojedinih razreda uklju č ili u globalnu kampanju Milijarda ustaje protiv nasilja nad ž enama i djevojkama (video koji je izra đ en od materijala snimljenih na akciji Milijarda ustaje 14.2. i od fotografija koje su poslane udruzi Zora mo ž ete pogledati na linku http://www.youtube.com/watch?v=hg214pxP46c&feature=youtu.be) koja se na Valentinovo odr ž avala širom svijeta, u č enici na š e š kole na Dan zaljubljenih ugostili su u školskoj knji ž nici djevojke iz Gosp š odarske š kole Vara ž din.

Spoj baleta, glazbe, gastronomije, razgovora s knji Ž e vnicima i kazališe sjena najsažetiji je opis ovogodišnje manifestacije Varaždin pod zvijezdama koja počinje sutra u 18 sati.

Tema ovogodi š njeg Me đ unarodnog mjeseca š kolskih knji ž nica je Š kolske knji ž nice: Klju č za pro š lost, sada š njost i budu ć nost.

I u Hrvatskoj već postoje konkretni primjeri primjene open source softvera u knji ž nicama.

Radno vrijeme školske knji ž nice:

Sena Gvozdanović, Bruno Milić, Mladen Hudec), povijesti književnosti (Petar Selem, edicija Povijest svjetske knji ž evnosti, Marko Višić) i mitologije (Bernard Gospodinović, Igor Uranić).

Projekt se koristi suvremenom tehnologijom i sura đ uje sa svim segmentima tr ž i š ta, promoviraju ć i jasnu podjelu uloga na tr ž i š tu knjiga (nakladni š tvo, trgovina informacijom o knjigama, distribucija i knji ž arstvo).

za sve banke u kojima radnici imaju š tedne knji ž ice ili teku ć e ra č une

Nakon š to je u okviru projekta objavljena knji ž na verzija " Popisa Like i Krbave 1712. godine.

Potra ž io sam je u knji ž nici, ali nisam mogao do ć i do nje, budu ć i da je stalno »na posudbi« kod nekoga.