Najčešće se takav humor očituje na razini podrivanja određenih konvencija, i to ne samo unutar društva u cjelini, nego ponajprije onih u umjetnosti samoj (konvencije medija, institucije, funkcije nekog aktera ili segmenta umjetnosti) čemu svjedoči bogat broj primjera, od Duchampa do Ivana Kožarića ili Erwina Wurma i Paul McCarthya, pa sve do mnogih konceptualnih izričaja.

Narativ je sastavljen od skupa referenci na rad Ivana Kožarića, pitanje autorstva i originalnosti umjetničkog djela, te povijesti umjetnosti, na način da čine poetični subjektivni iskaz, zadržavajući pritom transgresivnu dimenziju koja provocira.

U subotu, 12. svibnja 2012. u 12 sati na Aleji skulptura na Savskom nasipu u Zagrebu javno će se predstaviti dvije nove skulpture akademskih kipara Dore Kovačević i Ivana Kožarića.

Zabavi se odazvalo 120 gostiju koji su uživali u martinjskim špelancijama biskupa Željka Kožarića Mrvice, ali i u glazbenom dijelu pitomačkog sastava Stranica dnevnika.

Mogu se i spojiti u jedno djelo: autoportret kipara Kožarića (iz negativ-udubljenja glave izlazi pozitiv-ispupčenje očiju) u novotvorenom MSU.

OTROVANEC: - u prisutstvu gostiju Zdravka Dijakovića, dožupana Virovitičko-podravske županije, Mirka Pavlekovića, predsjednika općinskog vijeća Pitomača i izaslanika načelnika, Željka Živka zastupnika VZO Pitomača, Antuna Ingule, tajnika MO sela Otrovanec, Vlatka Tkalčeca tajnika NK Otrovanec, Franje Kožarića predsjednika KUD Otrovanca i predstavnika brojnih DVD-a održana je 80. Izvještajna godišnja skupština domicilnog DVD Otrovanec.

Rijeka, 20. svibnja 2010. Na Korzu, glavnoj riječkoj šetnici postavljena je nova skulptura Hodač, rad priznatog autora akademika Ivana Kožarića.

U Umjetničkom paviljonu pogledali smo? Posljednje dvije godine rada Ede Murtića?,? Retrospektivu Ivana Kožarića?, na koju je došao i sam autor i progovorio o svom radu uz kustosa Stanka Špoljarića.

A za lipanj pripremamo jedno iznenađenje izložbu Ivana Kožarića.

Da Kožarića unatoč poznim godinama nije napustio duh i smisao za humor govori par situacija, pa je tako pri ulasku u Galeriju, pogledavši najveću skulpturu falusa uzviknuo: Koji je ovo k c?, a pogledavši jedno od degradiranih djela pretvorenih u umjetninu šaljivo je upitao organizatora izložbe: Pa kako se ovo moglo dogoditi, dao sam ti ih na čuvanje?.

Kožarića u to doba zaokuplja paradoksalna zamisao mogućnosti odljevaka ili otisaka raznovrsnih praznina i šupljina koje bi bile materijalizirane tako što će biti popunjene punim volumenom trodimenzionalnih skulptura.

Analiza ikonografskih elemenata na ovim crtežima očituje Kožarića kao umjetnika sintetičkog poimanja znaka, autora koji i jednostavnom okomicom uspijeva odrediti i zacrtati svu kompleksonost odnosa čovjeka i svijeta u njemu i izvan njega.

S izjavom Ivana Kožarića: Moj atelje je laboratorij za oživljavanje složili su se i dizajneri studija Laboratorium, koji su inspiracije za najnoviju kolekciju pronašli upravo u Kožarićevu ateljeu koji je danas dio stalnog postava Muzeja suvremene umjetnosti.

U No galeriji sudionici će se pobliže upoznati neki od radova s izložbe Umjetnik na odmoru, koji su nastali ovoga ljeta tijekom ljetovanja umjetnika u Novom Vinodolskom, a posebno će se baviti zlatnom skulpturom Isječak rijeke Ivana Kožarića.

Iz ciklusa Krajiška 29 (nazvanom prema adresi umjetnikovog stana), koji broji stotinjak fotografija nastalih između 1989. i 2008. godine, biti će pokazane dvije serije fotografija iz 1990. i 2008., dok je treća serija fotografija snimljena u ateljeu Ivana Kožarića 1989. godine.

Ali Kožarića nesavršenost i tako zanima daleko više.

Haus der Kunst u Münchenu će od 21. lipnja 2013. predstaviti izložbu Ivana Kožarića pod nazivom Sloboda je rijetka ptica.

Po dva crteža Vrkljana, Lapuha, Murtića, Boureka, Kožarića, Dubravke Babić, Nevenke Arbanas i mnogih drugih prvo se predstavljaju u Jordanu, zatim u Egiptu...

Ovo je jedna od starih, ali još uvijek važnih i nadasve aktualnih misli vodilja akademika Ivana Kožarića, u skladu s kojom već duže vrijeme izlaže samo najrecentnija ostvarenja.

I onda smo izabrali Kožarića, zbog svega onoga što on predstavlja u našoj povijesti umjetnosti, i zato što je on zbilja radio neke jako napredne stvari u svoje doba, zato što je on institucija.

Opus Ivana Kožarića, jednog od naših najznačajnijih kipara druge polovice 20. stoljeća, sustavno je praćen od njegovih ranih i gorgonaških radova, a zbirka posjeduje 23 njegova djela.

Premijerno je 11. 6. u HKK odigrana predstava " Vrijeme je za komediju " Mira Gavrana, a u sv. Dominiku otvorena je izložba Ivana Kožarića.

autor: Ivan Kožarić naslov: Tuš iz 1977. godine cijena: 10.000 kn Tuš Ivana Kožarića iz 1977. godine.

Dvoboj se odigrao između dvoje hrvatskih ponajboljih umjetnika Ivana Kožarića i Ksenije Turčić.

Riječ je o umjetničkoj gesti kipara Ivana Kožarića koji je danas napravio iz tvrde aluminijske folije portret - skulpturu Josipa Vanište.

Kako se u radu držim metode akademika Kožarića dakle, pustiti studente da slobodno rade, te da je umjetnik simbolni mandat institucije, ljudi koji su legalno trebali raditi na tom projektu, Tolj i Gecan, izložili su svoje stavove kroz nastup na Biennalu.

www.ivankozaric.net Na ovoj dvojezičnoj internetskoj stranici, koje je hrvatski dio još u izgradnji, možete doznati velik broj činjenica vezanih uz našega čuvenog umjetnika Ivana Kožarića.

Nije to bila ni poznatost umjetnika u samom sisačkom ili šire hrvatskom pa i inozemnom kontekstu (neki od njih svoj su ljudski vijek završili u inozemstvu ili u njemu još žive i djeluju), jer ruku na srce između svjetski poznatog Ivana Kožarića i nekih davno (i u Sisku) zaboravljenih autora teško je postaviti pitanje o njihovim poveznicama.

U okviru likovne kolonije koja se održavala u Sisku, na prostoru Željezare i okolnog naselja, postavljeno je tridesetak skulptura, neke i od strane eminentnih autora poput Ivana Kožarića i Dušana Džamonje.

Diplomirala je na autorskoj umjetničkoj kiparskoj školi Agora u klasi akademskog kipara Ivana Kožarića, a izlaže na mnogobrojnim samostalnim i skupnim izložbama.