Lovor je uvijek zeleni grm ili drvo iz porodice lovorika na čijim su granama i grančicama naizmjenično smješteni kožasti, tamnozeleni, šiljasti, eliptični, na rubovima valoviti listovi dužine 3 do 7 cm.

Listovi su tamnozeleni, kožasti, 10 25 cm dugi i stoje u nasuprotnim parovima ili u krugu po tri.

Na stabljici se nalaze kožasti zimzeleni listovi obrnutojajastog oblika (rijetko lancetasti) cijelog ruba i bez dlaka.

Listovi su kožasti, oštro nazubljeni, a preko zime poprime purpurni sjaj.

Ljepoti cvijeta doprinose veliki kožasti zimzeleni listovi.

Izgled: listovi su kožasti, zeleni; cvjetovi su jednospolni-muški u malim resama, ženski na kratkim cvjetnim stapkama.

Listovi su 2 - 4 cm dugi i 2 - 4 mm široku, kožasti, odozgo zeleni i glatki, a na naličju sivkastobijeli od dlaka i žlijezda s eteričnim uljem.

Zanimljivi su i kožasti listovi nazubljena bodljikava ruba koji mogu biti žuto ili srebrno prošarani.

Njegovo zimzeleno drvo naraste do visine od maksimalno 10 metara (češće do 5 m), a listovi su kožasti, duguljastog i ovalnog oblika.

Listovi su čvrsti, kožasti, tamnozeleni, vrlo uski, rubovi su savijeni prema dolje, s donje strane listovi su dlakavi, s bijelom prugom, odozgo su malo hrapavi.

Listove treba brati kad su posve razvijeni i kožasti, jer mlađi sušenjem obično pocrne.

Na granama se nalaze lancetasti, kožasti listovi oštrog ruba s naglašenom glavnom žilom na naličju.

Podanak, razgranjen na nekoliko krutih ogranaka, vodoravno je položen u muljevitu dnu i iz njega izrastaju kožasti, jajasti do okruglasti listovi dugi do 30 cm.

Limun je zimzeleno drvo visine do 10 metara, listovi su duguljasti i kožasti.

Krase je kožasti zeleni listovi, a cvjetovi joj mogu biti bijeli, rozi ili crveni.

Listovi su kožasti, tamno zeleni sjajnog lica i dlakavog naličja, duljine 5 do 20 cm i širina 2 do 12 cm, a oblikom su okrugli, okruglasto-ovalni ili eliptični.

Mladi listovi su kožasti i crvene boje, kasnije postaju zeleni a na jesen ponovno postaju crveni.

Naraste do 1 m u visinu, listovi su joj kožasti, kopljastog oblika, zeleno kremasto prošarani.

U mladosti su bjelkasti, dlakavi, a kasnije goli i kožasti.

Karapaks može biti okoštan tj. sastojati se od keratina (isto tkivo koje tvori i naše nokte) kakav imaju gotovo sve vrste morskih kornjača, ili kožasti, bez okoštanih ploča, kakav ima samo jedna vrsta morskih kornjača (sedmopruga usminjača).

Listovi su kožasti, valoviti i na rubu bodljasti.

Cvate u listopadu, kada izbijaju žućkasto zeleni cvjetovi, a odmah nakon toga i tamno zeleni kožasti listovi.

Plod je smeđi kožasti tobolac ali i njega rijetko vidimo ako dovoljno često orezujemo živicu.

Listovi su kožasti, tvrdi i sjajni, a cvjetovi žućkastobijele boje.

I istovi masline su duguljasti i kožasti, cjelovitoga i savijenoga ruba.

Na granama se nalaze spiralno raspoređeni tvrdi, kožasti i sjajni listovi valovitog ruba.

Sjajni kožasti listovi, ušiljeni na vrhu, pridonose ljepoti kamelija.

Listovi su čvrsti, uski, kožasti i tamnozeleni, dugi 2 do 4 cm.

U prizemnoj rozeti su na dugačkim peteljkama sjajni i kožasti, na naličju prljavo ljubičasti listovi, sa tri jajasta režnja, nalik na jetru ili hepar.

Stabljika je bogato razgranata, listovi jajolikog oblika, kožasti i kruti, vrha suženog u oštru bodlju na kraju.Ta je biljka zakonom zaštićena u našoj zemlji.