U ponedjeljak 10.09.2012. dio učenika Učeničkog doma Ogulin posjetio je HE Gojak i HE Lešće u sklopu porgrama adaptacije novih učenika, te u sklopu programa kognitivnog razvoja.

Naveo je tako, da najnovija istraživanja osporavaju Piagetovu teoriju kognitivnog razvoja po kojoj djeca tek od 11 - 12 godina imaju sposobnost apstraktnog razmišljanja, navodeći tezu da usvajanje i korištenje jezika, kao jednog od najsloženijih procesa učenja, ukazuje na to da su djeca već s 3 godine sposobna savladati velike i složene apstraktne sustave.

Trodimenzionalno kretanje konja, koje je najsličnije hodu čovjeka, zatim razne vježbe, igre i vještine na konju pozitivno utječu na: smanjenje spasticiteta kod cerebralne paralize ili sličnih stanja, jačanje mišićnog tonusa kod hipotonije, kontrolu stava tijela i voljnih pokreta (držanje i ravnoteža), poboljšanje grube i fine motorike, poboljšanje cirkulacije, poboljšanje disanja i probave, poboljšanje općeg psihomotornog i kognitivnog razvoja, bolje učenje i orijentaciju (uče slušajući), bolju pažnju, pamćenje i spretnost, razvoj emocionalnih i socijalnih vještina, razvoj emocionalne inteligencije, kao i sposobnost i vještinu prepoznavanja emocija, njihovu kontrolu i pravilno usmjeravanje kroz učenje komunikacije i empatije na različitim razinama, samopouzdanje, smanjenje osjećaja socijalne izoliranosti, stjecanje znanja o konjima i njezi konja, svladavanje vještine jahanja.

Kako se šestogodišnjaci i sedmogodišnjaci nalaze u ranoj fazi kognitivnog razvoja, u kojoj tek stiču osnovne predstave o nizovima, poretku i klasifikaciji, što između ostalog čini osnov za sveobuhvatno razum j evanje pojma broja, šah im prirodno pomaže u usvajanju, a zatim i konsolidaciji ovih znanja.

Ali psihičke i emotivne potrebe i potrebe za poticanjem kognitivnog razvoja koje dijete ima, a genetski je zapisano da ih zadovoljava kroz dojenje, teže se mogu nadoknaditi nečim drugim.

Što se tiče kognitivnog razvoja, od studije Hoefera i Hardya iz 1929. god. do danas je učinjen čitav niz istraživanja koji potvrđuju tezu o intelektualnom benefitu dojene djece.

Jedna od meta-analiza koja je obuhvatila 11 studija s ukupno 7000 djece utvrdila je da dojena djeca imaju u prosjeku 5,3 indeksna boda više na testu kognitivnog razvoja nego nedojena djeca.

Slabiji su na testovima kognitivnog razvoja i teže rješavaju zadatke, osobito one koji se odnose na apstraktno i konceptualno zaključivanje.

Nema klinički značajnog kašnjenja kognitivnog razvoja ili razvoja dobi primjerenih vještina samopomoći, adaptivnog ponašanja (nevezanog sa socijalnim interakcijama) ili znatiželje prema zbivanjima u okolini u djetinjstvu.

U to su uključeni i programi poticanja emocionalnog i kognitivnog razvoja, rane psihomotoričke stimulacije, alternativnih i potpomognutih oblika komunikacije, ranih jezično-govornih poticaja te edukacijske radionice za grupe roditelja.

Mašta je indikator kognitivnog razvoja i kao takva pomaže emocionalnom i mentalnom razvoju.

Uta Frith, profesor kognitivnog razvoja na Sveučilištu u Londonu tvrdi kako je nepotrebno navoditi zagađenost zraka kao jedini, apsolutni i ultimativni uzrok autizma.

Progam poticanja kognitivnog razvoja kreiran je kako bi na jednostavan način, kroz igru, djelovali na razvoj kognitivnih vještina kod djece u dobi od 3 do 6 godina.

Primjena tog modela je gotovo neograničena i povezuje se s gotovo svim aspektima ljudskog ponašanja i doživljavanja, od kognitivnog razvoja do zdravstvenih rizika i kvalitete života.

Roditelji su ti koji upućuju dijete u obiteljske vrijednosti i u skladu s time trebaju komentirati negativna i pozitivna ponašanja likova i događanja u sadržajima koje dijete gleda budući su mu, zbog njegova stupnja kognitivnog razvoja, mnoga ponašanja nerazumljiva.

Negdje pri kraju ranog djetinjstva (0 - 6), dakle oko 5. ili 6. godine kod djece urednog kognitivnog razvoja nastaje potreba za takvim razgovorima.

Shvaćanje i doživljavanje smrti mijenja se tijekom razvoja, pod utjecajem odgoja, običaja, kognitivnog razvoja i iskustava koja stječemo.

Lee objašnjava da je za izricanje laži potrebno dosegnuti određeni stupanj kognitivnog razvoja jer laganje podrazumijeva vrlo kompleksan proces.

Također, djeci usporenog ili specifičnog kognitivnog razvoja, ponajprije djeci s poremećajima iz autističnog spektra i s poremećajem komunikacije, jer pružaju snažnu vizualnu podršku.

Roditelji se vesele naprednom razvoju mališana, ali ponekad se događa da je ubrzanost jezičnog i kognitivnog razvoja nesrazmjerna razvoju ostalih područja.

No prava je kvaka u tome što čitanje nije važno samo kao put ka književnosti, već je i jedan od glavnih čimbenika djetetova kognitivnog razvoja.

Dominantna odstupanja u bolesne djece su u području kognitivnog razvoja i govora.

Prije svega, to je dob djeteta, odnosno stupanj kognitivnog razvoja.

Ovo predstavlja važan dio kognitivnog razvoja tijekom kasne adolescencije.

Ona djeca koja su jako mala zbog stadija kognitivnog razvoja u kojem se nalaze, seksualno zlostavljanje ne mogu pojmiti, niti razumjeti što je to što im se događa.

Prethodne su studije pokazale da djeca i odrasli koji su bili dojeni kao bebe imaju više rezultate na testovima inteligencije i drugim mjerenjima kognitivnog razvoja od onih koji su hranjeni umjetnom prehranom.

Odnosi koje dijete gradi prvo prema bliskim osobama, a potom i prema drugim ljudima pripadaju emocionalnoj i socijalnoj domeni razvoja, ali ih nije moguće odvojiti od komunikacijskog i kognitivnog razvoja: nije moguće komunicirati ili misliti bez osjećaja, niti je moguće osjećati bez mišljenja. (7) Upravo ove razvojne međuovisnosti kao i utjecaj socijalnog konteksta na emocionalni razvoj postale su istaknuta tema u novijim istraživanjima (8, 9).

Dojenje je povezano s nešto boljim uspjehom na testovima kognitivnog razvoja.

Poznati istraživač kognitivnog razvoja čovjeka, Jean Piaget je u početku znanstvene karijere istraživao puževe.

Naglasila je kako roditelji ponekad pogrešno reagiraju zbog nedovoljnog poznavanja djetetovih mogućnosti, socioemocionalnog i kognitivnog razvoja.