Kada vremenske prilike dopuste pozvat ćemo specijalizirane djelatnike da poprave sajlu - izjavio je za Dalmacijanews Robert Koharević, stručni voditelj Javne ustanove za upravljanje park šumom Marjan.

Bio je tu i prvi čovjek splitske Park šume Marjan Robert Koharević, on Slovencima nije nudio more, možda bi im za svaku ulaznicu dao deset marjanskih borova.

Izložbu je otvorila novinarka Slobodne Dalmacija i velika prijateljica Crometeo udruge, Ojdana Koharević, a na otvaranju su govorili gradonačelnik Splita Željko Kerum i drugi uzvanici.

PIŠE OJDANA KOHAREVIĆ SNIMIO JOŠKO ŠUPIĆ

Novinarka Slobodne Dalmacije Ojdana Koharević zahvalila se na suradnji, te istaknula kako, ne treba zaboraviti veliku ulogu svih županijskih djelatnika.

Ako spazi išta sumnjivo, kao što je jučer bio slučaj, dužan je radiovezom to dojaviti glavnoj promatračnici na Sedlu, koja je u funkciji tijekom cijele godine. - Primijetio sam dim, činilo mi se odavde daje blizu Šurjakovog kafića i odmah sam obavijestio Sedlo, a oni vatrogasce, koji su odmah izišli na teren-kaže.Kako nas je izvijestio Robert Koharević iz Javne ustanove, ovo je već četvrti požar ovog ljeta na Marjanu, ali je od svih bio i najopasniji.

Ojdana Koharević rođena je 1968. u Šibeniku gdje je 1986. završila srednju školu novinarskog smjera.

U svom novinarskom radu Ojdana Koharević obrađuje razne teme, a već godinama prati rad Splitsko-dalmatinske županije i njene Skupštine.

Kosorica iz Japana šalje zvučne puse Sanaderu, Cro Cop je u Japanu poznatiji od premijera, Piculino izaslanstvo je cirkus, Grabar-Kitarović je štreberica, Koharević, Piculin pomoćnik, na stadionu grize nokte, vrpolji se i viče...

O ljudima o kojima Buvač piše samo sam čitala i slušala, jedini koga znam je gospodin Nebojša Koharević, trenutačno naš veleposlanik u Poljskoj.

Drago mi je što ga poznajem, da ga ne znam, povjerovala bih Buvaču i mislila da je gospodin Koharević divljak obuzet nogometom.

Predsjednik Udruge posjetio je veleposlanik RH u Moskvi gospodina Nebojšu Koharević.

Snimio Jadran Babić Piše Ojdana Koharević

Sastav zločinačke organizacije koja je 1945. zapovijedila, nadzirala i počinila zločin genocid nad hrvatskim narodom: " Drug " Josip Broz " Tito " (Jugoslaven, i boljševik, bravar i maršal, ZLOČINAC, glavni zapovjednik u " Vrhovnom štabu " Jugoslavenske armije, predsjednik jugoslavenske vlade i generalni sekretar politbiroa CK KPJ, te agent Kominterne i doušnik sovjetske tajne policije NKVD), zatim, partizanski general Koča Popović (Srbijanac, i komunist, profesionalni oficir, zapovjednik Prve proleterske brigade, i I. armije JA), partizanski general Peko Dapčević (Srbin, i komunist), general JA Ivan Gošnjak (Jugoslaven hrvatskog podrijetla, i boljševik, zapovjednik partizanske vojske u Hrvatskoj), partizanski general i politkomesar Vladimir Bakarić " Mrtvac " (Jugoslaven hrvatskog podrijetla, i boljševik, predsjednik lokalne komunističke vlade u Zagrebu), partizanski general Aleksandar Ranković (Srbijanac, boljševik, krojač, član politbiroa CK KPJ i " Vrhovnog štaba ", i šef OZNE za Jugoslaviju), Milovan Đilas (Crnogorac i boljševik, član politbiroa CK KPJ i " Vrhovnog štaba "), Boris Kidrič (Slovenac, i boljševik), Andrija Hebrang " Mirotočivi " (Hrvat, i komunist, trgovac, ratni sekretar CK KPJ i zapovjenik partizanske vojske u Hrvatskoj do 1945.), general Ivan Krajačić " Stevo " (Jugoslaven hrvatskog podrijetla, boljševik, bravar, šef OZNE za Hrvatsku), Ivan Maček (Slovenac, i boljševik, šef OZNE za Sloveniju), Franc Leskošek (Slovenac, i boljševik, šef partizanske vojske u Sloveniji), zatim, partizan Vladimir Nazor (Hrvat, jugoslavenski i hrvatski književnik i zločinac, predsjednik predsjedništva komunističke skupštine " ZAVNOH "), zatim, Gabrijel Divjanović (Jugoslaven hrvatskog podrijetla, boljševik, poslijeratni direktor zagrebačke zvjezdarnice, a 1945. načelnik vojnosudskog odjela II. armije partizanske Jugoslavenske armije), zatim, partizanski general Kosta Nađ (Jugoslaven hrvatskog podrijetla, boljševik i titoist, oficir OZNE), zatim, politkomesar I. armije partizanske Jugoslavenske armije, Mijalko Todorović (Srbin, velikosrpski koljač), zatim, general Arso Jovanović (Srbijanac, profesionalni oficir, Jugoslavenske armije od veljače 1945. godine, i pomoćnik generala Ivana Gošnjaka), Josip Boljkovac (Jugoslaven hrvatskog podrijetla, i boljševik, oficir OZNE u Karlovcu), zatim, Josip Manolić (Jugoslaven hrvatskog podrijetla, boljševik i ratni zločinac, oficir OZNE u Bjelovaru), zatim, partizanski oficir i ratni zločinac Većeslav " Veco " Holjevac, komandant I. korpusa partizanske vojske u Hrvatskoj, i član " Komande grada Zagreba " (zadužen za kršenje ljudskih prava hrvatskih izbjeglica u Zagrebu, i za likvidaciju hrvatskih ratnih ranjenika i " ročnika " u Zagrebu, 1945. godine), zatim, Aleksandar Koharević, ministar zdravstva komunističke lokalne vlade u Zagrebu (zadužen za likvidaciju ranjenika iz zagrebačkih bolnica, zajedno s Krajačićem koji je odgovoran i za maceljske žrtve zajedno sa Stjepanom Hršakom i ostalom partizanskom bandom), zatim, Drago Desput (Jugoslaven hrvatskog podrijetla, komunist), član sudskog odsjeka " Glavnog štaba NOV " Hrvatske, Stanko Obradović (Srbin iz Hrvatske), partijski sekretar KPH u partizanskoj " IV. udarnoj brigadi ", Dimitrije Georgijević, opunomoćenik " Odjeljenja za zaštitu naroda " za Jugoslaviju, Jakov Blažević (Jugoslaven hrvatskog podrijetla, boljševik i zločinac), partizanski Javni tužilac Hrvatske, zatim, Vukašinović (predsjednik partizanskog tzv. " NOO " za Slavoniju), partizanski major OZNE, " drug " Brnčić, zamjenik komesara, potpukovnik Robić Ivan, pomoćnik majora Ćuk Milojko, major Vujanović Damjan, major Vidović Lazo i kapetan Janeković Slavko, članovi izvršnog aparata za tako zvane " specijalne zadatke " tzv. " III. odsjeka Odjeljenja za zaštitu naroda " za Hrvatsku, Zvonko Komarica, iz opunomoćeništva partizanske divizije " KNOJ " u Hrvatskoj, zatim, " drug " Vicko Krstulović, ministar unutarnjih poslova komunističke Hrvatske (Jugoslaven hrvatskog podrijetla, boljševik i zločinac), i drugi de facto ubojice iz zločinačke organizacije komunističke partije, zatim, " drug " Lutvo Ahmetović, de facto ratni zločinac sa Jazovke, i zamjenik načelnika UDBE u Zagrebu, Simo Dubajić (Srbin iz Hrvatske, boljševik, i četnik, te velikosrpski koljač iz 45 ' na Kočevskom Rogu), glavni komandant koljačke partizanske jedinice na Kočevskom Rogu, major, " načelnik štaba IV. armije), i ideološki vođa pobunjenih Srba iz 1990. godine), zatim, oficir Jugoslavenske armije, " M. P. " (Jugoslavenka hrvatskog podrijetla, zločinka i boljševik), partizanski politkomesar u " XI. dalmatinskoj brigadi 26. divizije Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije " koja je iz svoje jedinice odabirala ljude za " povjerljiv zadatak " ubijanja ratnih zarobljenika na Kočevskom Rogu, zatim Nikola Marić Bokež " Crnogorac ", " komesar čete ", Kosta Ugrica, politkomesar " I. bataljona " partizanske " XI. dalmatinske brigade ", član Saveza komunističke omladine Jugoslavije (SKOJ) i KPJ, sudionik ratnog zločina i masovnih ubojstava na Kočevskom Rogu 1945. godine, Albert Štambuk, " zamjenik politkomesara 1. čete 5. bataljona XI. dalmatinske brigade " Jugoslavenske armije, Dinko Periša Ljubo, pukovnik " JNA ", Ivan Gugić, (partizanski) vojnik, Titov borac u " XI. dalmatinskoj brigadi ", svjedok-pokajnik, zatim, Nikola Maršić, " zamjenik komandanta 2. bataljona XI. dalmatinske brigade " koji je zapovijedao izabranicima iz " XI. dalmatinske brigade ", u sastavu od 60 do 70 partizana koji su ubijali na Kočevskom Rogu hrvatske ratne zarobljenike, i zarobljene hrvatske civile, Ljubo Barbarić " Hvaranin ", " politkomesar 3. bataljona XI. dalmatinske brigade ", član SKOJ od 1941. i KPJ od 1943. godine, Ivo Franković, " komandir 3. čete 3. bataljona XI. dalmatinske brigade ", član KPJ od 1943. godine, Božo Kačić, partizanski desetar u " XI. dalmatinskoj brigadi ", također sudjelovao u genocidu na Kočevskom Rogu, i u silovanju zarobljenih hrvatskih žena i supruga kod Kočevja ubijenih časnika hrvatske vojske oružanih snaga NDH, Ante Ćepić, " omladinski rukovodilac 4. bataljona u XI. dalmatinskoj brigadi Jugoslovenske armije " maršala Tita, Maks Baće i Jovo Kapidžić, Rankovićevi pomoćnici, izdali su, uz Ivana Matiju Mačeka, Simi Dubajiću zapovijed od Rankovića i Broza " Tita " za pokolj hrvatskih ratnih zarobljenika na Kočevskom Rogu kod Ljubljane, 1945. godine, partizanski pukovnik Dušan Dule Korać (Srbin sa Korduna), politički komesar 26. divizije JA, član komisije viših oficira koja je došla u kontrolu do jama-masovnih grobova na Kočevskom Rogu, zatim, počinitelji genocida u Maclju kod Krapine 1945. godine, Stjepan Hršak (Jugoslaven hrvatskog podrijetla, boljševik, titoist i zločinac, krojač po zanimanju, oficir (partizanski poručnik) i komandant tajne službe partizanske vojske u Krapini, i krvoločni isljednik OZNE, i komandant zarobljeničkih koncentracijskih logora u Krapini i okolici, te glavni zapovjednik i egzekutor na Maclju, zatim, ubojica s Maclja, Ivan Valjavec (Hrvat), doušnik UDBE među hrvatskim radnicima (" gastarbajterima ") u Zapadnoj Njemačkoj nakon rata, Rudolf Krivak (Hrvat), Josip Koret (Hrvat), Dragutin Koret (Hrvat), Stjepan Vinceljak (Hrvat), Šimek Leljak " Šinter " (Hrvat), Florijan Šerek (Hrvat), funkcionar UDBE nakon rata, Ivan Strmečki " Stanko " (Hrvat), ubijao nedužne ljude i u zagorskom Jesenju za vrijeme rata, Slavko Kovačec " Štefunjak " (Hrvat), Dragutin Draganić " Radobojec " (Hrvat), Josip Kovačec (Hrvat), Alojz Brodar (Hrvat), Zvon Smrečki (Hrvat), Miško Grobotek (Hrvat), August Herceg (Hrvat), i još 45 drugih partizana-ubojica na maceljskoj gori, te Leopold " Leo " Horvat (Hrvat), zapovjednik civilne OZNE u Krapini (zajedno s Hršakom izabirao dobrovoljce-ubojice za pokolj u Đurmancu i na vrhu maceljske gore Ilovec, a poslije rata radio u zagrebačkoj UDBDI, umirovljen sa činom kapetana UDBE), zatim, Branko Löw (Hrvat), oficir OZNE u Krapini, Ivica Fizir (Hrvat), istražitelj civilne OZNE u Krapini, i gradonačelnik Krapine nakon " demokratskih " promjena 1990. godine, Valent Katalenić " Valek " (Hrvat), istražitelj civilne OZNE u Krapini, Petar Bezjak " Perica " (Hrvat), zloglasni komesar koncentracijskog logora u Mirkovcu kraj Sv. Križa Začretja kod Krapine, 1945. godine, a poslije rata bio je " isljednik " zloglasne UDBE u Zagrebu, Milan Kunštek, prvi zapovjednik i " veliki i zloglasni krvoločni komandant " koncentracijskih logora kod Krapine, Branko V (i) dović (Hrvat), " komandant " komunističkog koncentracijskog logora u Oroslavlju kod Krapine, 1945. godine, Josip Frankol (Hrvat), krvoločni isljednik vojne OZNE u Krapini, Ivan Đurkin (Hrvat), krvoločni isljednik vojne OZNE u Krapini, zatim Mladen Šafranko " Marijan ", partizanski podoficir i stražar vojne OZNE u Krapini, svjedok-pokajnik o genocidu u Đurmancu, Mirkovcu i Maclju kod Krapine, 1945. godine, zatim, Dragutin Rafaj, partizanski oficir, i partizan Živko Vujčić, ubijali su, metkom u potiljak, hrvatske teške ranjenike iz zagrebačkih bolnica na Jazovki kod Sošica na žumberačkom gorju, i mnogi drugi partizanski i jugokomunistički ratni zločinci i zločinci protiv čovječnosti...

Osobne nagrade dobili su: Pjero Baranović, Ojdana Koharević, prof. dr. sc. Dragan Ljutić, Petar Malbaša i Špiro Žižić.

Crometeo udruga iskazala je posebnu čast novinarki Slobodne Dalmacije, Ojdana Koharević, koja će otvoriti ovu izložbu u novogodišnjoj noći.

Nastupima i atmosferom bila je oduševljena članica žirija, naša novinarka Ojdana Koharević, kojoj je ta čast pripala ne samo zbog njezina angažiranog rada u Dugopolju, nego i zbog brojnih prijateljstava koje je stekla izvještavajući o događajima iz te općine.

Obveza Doma zdravlja, kako objašnjava pravnica Fani Koharević, jest organiziranje dežurstva i osiguranje prostora, a dežurne ekipe plaćale bi se sredstvima koje Dom zdravlja dobije od Zavoda.

Konačan sud donio je žiri, Nikola Udovičić, školski psiholog Marka Marulića, Zlatko Ževrnja, načelnik općine Dugopolje, te Ojdana Koharević, novinarka " Slobodne Dalmacije ".

Šef splitske Javne ustanove za upravljanje Marjanom, Robert Koharević tvrdi kako je ovo nezapamćen incident.

U promociji Općine Podstrana su sudjelovali i voditeljica odsjeka za drštvene djelatnosti Općine Podstrana Jadranka Duvančić, novinarka Slobodne Dalmacije Ojdana Koharević, klapa Praska, kvartet Porat.

Dodajmo kako je brodograđevno družbovanje otvorio hrvatski veleposlanik u Moskvi Nebojša Koharević.

Kako nam je kazao Robert Koharević, stručni voditelj u Javnoj ustanovi za upravljanje Park-šumom Marjan, nakon krađe zastave, u ponedjeljak je montirana nova sajla, a s njom je podignuta i nova trobojnica.

U pratnji poljskog premijera bit će Kaziemierz Kopyra, veleposlanik Republike Poljske u RH, dr. Ivan Šimonović, zamjenik ministra vanjskih poslova RH, mr. Nebojša Koharević, veleposlanik RH u Republici Poljskoj te drugi dužnosnici hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova.

piše Ojdana KOHAREVIĆ snimio Joško PONOŠ

No, dr. Petric je na služebnom putu u Zagrebu, pa je Bulj materijale predao njegovoj pomoćnici Fani Koharević.

4.6.1945. Ministar narodnog zdravlja Federalne države Hrvatske dr. Aleksandar Koharević donio je na prijedlog Zemaljskog fiskulturnog odbora Hrvatske odluku kojom se ukidaju tadašnji sportski savezi i potsavezi, župe i klubovi koji su djelovali od 10.4.1941. a po sovjetskom modelu kreće se u osnivanje novih društava.

Hrvatski veleposlanik u Ruskoj Federaciji Nebojša Koharević zahvalio je vodstvu HGK na odluci o otvaranju Predstavništva u Moskvi čija je potreba za otvaranjem, smatra, bila velika

Na radnoj akciji je bilo 13 članova kluba, a iz Parkova i nasada su nam se pridružili voditelj Odsjeka za park šumu Marjan, gospodin Robert Koharević te njegov asistent Ante i lugar

Aleksandar Koharević, novouspostavljeni ministar zdravstva komunističke lokalne vlade u Zagrebu, 4. lipnja 1945 donio je odluku o zabrani rada hrvatskih sportskih društava i svih hrvatskih sportskih klubova što su bili aktivni za vrijeme NDH