Od ta četiri na pozornici smo vidjeli - samo dva:« Nosi nas rijeka »Elvisa Bošnjaka u režiji Krešimira Dolenčića i Gogoljevu« Ženidbu »u režiji Mateje Koležnik.« Rat i mir », koji je bio najavljen kao koprodukcija s HNK-om u Zagrebu, Dubrovačkim ljetnim igrama i Pandur teatrom, nije« istrčao na teren »u predviđenom sastavu.

Predstavu režira slovenska redateljica Mateja Koležnik koja je dobitnica nagrade Prešernovega sklada, slovenskog priznanja za najveća dostignuća u kulturi.

Suradnje u kazališnim projektima ostvario je u Hrvatskoj i Sloveniji s redateljicom Matejom Koležnik.

Predstavom Moliereove Škole za žene u režiji Mateje Koležnik i produkciji Drame Slovenskog narodnog gledališča predstavila se na festivalu i Slovenija.

Mateja Koležnik (1962.) i ovom produkcijom potvrđuje status redateljice koja je u izuzetnoj formi i koja produkciju za produkcijom uspijeva provući vlastitu prepoznatljivu estetiku, svaki put je prelomivši kroz ogledalo dramskog predloška na kojem radi.

Burleska međutim nije sasvim bezazlena: pedesete su vrijeme nastanka potrošačkog društva, a u kontekstu broadwayskog ili hollywoodskog musicala - čijim elementima se Mateja Koležnik ironično poigrava - otkriva se konzervativno vrijeme pseudo tradicionalnih vrijednosti koje mogu rezultirati fašizmom.

Od četiriju najavljenih naslova premijerno su izvedena dva, a režirali su ih redatelji koji su i najavljeni (Nosi nas rijeka Elvisa Bošnjaka u režiji Kreše Dolenčića i Gogoljeva Ženidba u režiji Mateje Koležnik).

Zanimljiv dramski predložak koji promišlja ljudske odnose i moral umjetnosti u svijetu s ozbiljnim nedostatkom emocije, Mateja Koležnik, sve istaknutije slovensko redateljsko ime, na scenu postavlja bez puno kompromisa.

Ohrabrena nagradom koju je na Gavellinim večerima dobila za u Drami Hrvatskoga narodnoga kazališta Split režiranu predstavu Ujak Vanja Antona Pavloviča Čehova (jedni misle zasluženo, drugi su bili skloniji vidjeti razlog tako visokog plasmana u slaboj konkurenciji) gošća iz Slovenije, redateljica Mateja Koležnik, novu predstavu Kazališta Gavella, Gogoljevu komediju Ženidba, opet odijeva u ne baš suvremene, ali današnjici bliže kostime nalik odjeći prve polovine prošloga stoljeća (uspješno ih oblikuje Ana Savić Gecan).

Priču o slavi, talentu i pohlepi, ili dobrim i lošim stranama show businessa, u Rijeci postavlja hvaljena slovenska redateljica Mateja Koležnik, dok naslovnu ulogu igra Ivana Starčević, mlada pjevačica koja je iskustvo stjecala nastupanjem s raznim glazbenim sastavima, ali i na pozornici zagrebačkog kazališta Komedija.

To je zapravo priznanje cijelom ansamblu, Mateji Koležnik i Ladi Kaštelan, Olgi Pakalović, Goranu Grgiću, Ani Begić, Stjepanu Periću, Goranu Bogdanu i Luki Dragiću.

Navedeno se iznevjerivanje očekivanja desilo već s prvim premijernim naslovom, Usponom i padom Malog Glasa Jima Cartwrighta u režiji jedne od najzanimljivijih slovenskih redateljica mlađe generacije Mateje Koležnik, koja je u Hrvatskoj dosad režirala svega jednu predstavu za djecu.

Sada, taj veliki O ' Neillov tekst koji bi integralno trajao čak šest sati, slovenska redateljica Mateja Koležnik svela je na sukus intimne obiteljske drame i traje samo sat i pol, te ima sedam lica.

Inače, redateljica Koležnik jedna je od najzanimljivijih slovenskih redateljskih osobnosti mlađe generacije.

Naime, ovu zanimljivu priču o pjevačkom čudu uskoro ćemo moći gledati u kazališnoj predstavi koju u riječkom HNK priprema slovenska redateljica Mateja Koležnik...

U tom dokumentu piše da će slavljeničku sezonu HNK-a u Zagrebu otvoriti predstavom " U agoniji " Miroslava Krleže, a u režiji slovenske redateljice Mateje Koležnik.

U sljedeće četiri godine volio bih u ovom kazalištu vidjeti i na tome ću raditi kvalitetne redatelje koji imaju jak umjetnički stav i znaju raditi s glumcima, a oni su: Paolo Magelli, Janusz Kica, Anica Tomić, Bobo Jelčić, Rene Medvešek, Krešimir Dolenčić, Mateja Koležnik, Samo Strelec..., da nabrojim samo neke.

Redateljica Mateja Koležnik, koja je s Gregorom Fonom bajku i dramatizirala, odlučila se na potonje, osuvremeniti klasičnu priču, i pogriješila.

Bez obzira na novi moment u priči, koji se razvija na tragu stereotipa holivudskih sportskih drama za tinejdžere, Koležnik zadržava klasični rasplet te Ivica, ničim izazvan, svejedno završava u peći, a Marica preuzima ulogu spasiteljice, tek djelomice iskoristivši višestruko spominjanu svilu, čiji problem je, osim dramaturških nelogičnosti, u činjenici da se ples na njoj ne može savladati tijekom proba za jednu predstavu.

U konkurenciji 16. Festivala glumca, u ponedjeljak, 18. svibnja 2009. u 19,00 sati u Hrvatskom domu u Vukovaru, kazalište " Gavella " odigrat će " Branu " Conora McPhersona, u režiji gošće iz Slovenije Mateje Koležnik.

" Slovenska redateljica Mateja Koležnik uspjela je umrežiti sjajne glumce u dojmljivu, krhku strukturu, a tužan komad od sat i pol vremena prati se bez daha. (...) Briljira Ozren Grabarić, koji se u kratkom razdoblju od možda dvije godine otkrio kao naš najbolji mladi karakterni glumac. " (Tomislav Čadež, " Jutarnji list ") "... vrlo stilizirana scenografija Ive Knezovića više je naglašavala ljekovitu prozračnost prirode nego moguću zagušljivost kakve provincije.

Jedna od najzanimljivijih slovenskih redateljica mlađe generacije Mateja Koležnik prvi put u Hrvatskoj režira predstavu za odrasle.

I Uspon i pad Malog Glasa Jima Cartwrighta Mateja Koležnik je, uz pomoć dramaturginje Magdalene Lupi, scenski iščitala na sebi svojstven način, unutar kojega je glumački izričaj minimalistički doziran i pročišćen do razine karikaturalnoga krokija, a scenski je prostor (Matej Filipčić i Mateja Koležnik) mišljen kao vizualno rastvorena unutarnja dimenzija teksta.

Redateljica Mateja Koležnik u predstavi je potpuno razigrala taj tekst, obogatila ga je duhovitim mizanscenskim detaljima, glumačkim kreacijama i jednostavnom, funkcionalnom, efektnom scenografijom.

Mateja Koležnik, jedno od najzapaženijih imena slovenske kazališne režije, već je dobro poznata domaćoj kazališnoj publici zahvaljujući brojnim gostovanjima njezinih redovito uspješnih inscenacija.

Hansena) u realizaciji Mateje Koležnik i Travenov i Jovanovićev Egzibicionist.

Ipak, sve to ne bi bio toliki problem da je redateljica Mateja Koležnik našla načina Ortonovu razbarušenu vodviljsku strukturu uvjerljivo razigrati u prostoru.

Mateja Koležnik, ravnatelj Gavelle Darko Stazić i Marco Sciaccaluga, redatelj predstave Tartuffe (Foto: Anto Magzan/PIXSELL) Premijerom Moliereova djela " Tartuffe ", u režiji talijanskog redatelja Marca Sciaccaluge, 10. rujna počinje nova sezona Gradskoga dramskog kazališta " Gavella ", rečeno je na današnjoj konferenciji za novinare.

U travnju će se izvesti posljednja sezonska premijera, Gogoljeva " Ženidba ", komedija koja progovara i o usamljenosti, u režiji slovenske redateljice Mateje Koležnik.

No, budući da je Kako je Tonkica kupovala kruh tip teksta koji više služi kao kvalitetno mišljena idejna skica za kazališno istraživanje, od presudne je važnosti za uspjeh predstave redateljsko promišljanje Mateje Koležnik, jedne od najzanimljivijih slovenskih redateljica mlađe generacije, te dobitnice mnogih značajnih nagrada.