Odstupanje količine oborine za svibanj 2012.

Dakle, u nepuna dva mjeseca je već pala gotovo polovica prosječne godišnje količine oborine.

Tijekom tog perioda bilo je 8 kišovitih dana a ukupne količine oborine kreću se između 35 - 50 l/m2. Sorte ranijih epoha dozrijevanja završile su cvatnju dok kod onih kasniji još traje.

Promjena ukupne količine oborine, osobito u zimu i proljeće (Slika 7 - 11 a, b), koncentrirana je u relativno uskom pojasu duž Jadrana, dok nad većim dijelom Jadranskog mora nema promjene ukupne oborine ili je ona mala.

Na sreću, već se pet godina obavljaju mjerenja količine oborine na samoj Vitarnici te još na trima lokacijama od kojih su dvije u bližoj okolici Vitarnice.

U području osušenja kakvo je Hrvatska ne postoji signal velikih promjena u ekstremima koji se odnose na velike količine oborine i učestalost vlažnih i vrlo vlažnih dana u većem dijelu Hrvatske.

Intergovernmental Panel on Climate Change IPCC) klimatske projekcije za SEE ukazuju na smanjenje ljetne količine oborine, a istovremeno zamjetan porast temperature zraka, što može dovesti do poremećaja u vodnim zalihama zbog povećane evapotranspiracije to jest isparavanja vode s površine Zemlje i transpiracije preko biljaka.

Da bi se dobila što kompaktnija slika vrijednosti meteoroloških elemenata (na primjer srednje višegodišnje temperature zraka ili količine oborine, najčešće za standardna 30 - godišnja klimatska razdoblja) primjenjuju se različite tehnike interpolacije vrijednosti meteoroloških elemenata s nepravilne motriteljske mreže na pravilnu mrežu rastera visoke razlučivosti, na primjer, regresijski kriging. Na taj način dobiva se pregledna slika razdiobe klimatskog elementa na čitavom području koje se razmatra to jest klimatski atlas (više informacija o klimatskom atlasu za područje Hrvatske nalazi se na web stranici: www.meteo.hr).

Zbog velike količine oborine ulice su se brzo pretvorile u potoke.

Što se pak tiče oborine signifikantan rast imaju samo godišnje količine oborine.

Dodajmo ovome i podatak da se na Zavižanu provode i posebna mjerenja količine oborine od magle.

Karta ranjivosti od suše područja Hrvatske dobivena na osnovi: nagiba terena, osunčavanja, koeficijenta promijenjivosti količine oborine i tipa tla (crvena boja označava jako ranjiva područja, žuta umjereno ranjiva te zelena slabo ranjiva područja).

Bitno je također uvažiti različite faktore koji bi mogli, u kombinaciji sa sušom, utjecati na pojedini sektor ljudske djelatnosti kao što su: osunčavanje, nagib terena, tip tla i koeficijent promijenjivosti količine oborine.

Iako je SDPI kompliciraniji za izračun od SPI-a, postoji određena prednost tog indeksa u odnosu na SPI jer pored količine oborine uvažava zalihe vlage u tlu u razdoblju koje prethodi izračunu indeksa te također i evapotranspiraciju koja je ovisna o temperaturi zraka i jačini vjetra.

Takvi prodori oceanskog zraka su češći potkraj srpnja, tj. u razdoblju produženog europskog monsuna koji s prolaskom fronti, u kopnene krajeve donesu velike količine oborine, pljuskove i grmljavinu te nerijetko i tuču.

Pritom se prate mnogobrojne statističke obrade tog ansambla te oblikuju u tekst razumljiv korisniku.U tekstu se redovito navodi sezonska prognoza za: odstupanje srednje sezonske temperature zraka, odstupanje srednjeg sezonskog atmosferskog tlaka na morskoj razini i odstupanje srednje sezonske količine oborine.

Dan je prikaz dva tipa oborine konvektivna oborina (najčešće pljuskovi, veće količine oborine u kratkom vremenskom razdoblju) i oborina iz ćelije mreže modela.

Tablica 7 - 5: Dekadni trendovi količine oborine za godišnja doba i godinu.

Na dalmatinskim otocima (Hvar) smanjenje godišnje količine oborine posljedica je smanjenja zimskih (- 2,9 % na 10 god.) i proljetnih (- 2,0 % na 10 god.) količina oborine.

Smanjenje godišnje količine oborine na području sjeverno od Save rezultat je smanjenja proljetnih (Osijek: - 4,1 % na 10 god. i Zagreb-Grič: - 1,1 % na 10 god.) i jesenjih (Osijek: - 3,0 % na 10 god. i Zagreb-Grič: - 1,4 % na 10 god.) količina oborine.

Također je vrlo vjerojatan porast ekstrema dnevne količine oborine.

Dnevne količine oborine iz razdoblja: siječanj 1961. prosinac 2000.

Razdioba prosječne godišnje količine oborine na području Hrvatske za radoblje 1961 - 1990. godina (svjetložuta boja označava količine oborine od 500 mm, zelena između 500 i 1000 mm dok tamnoplava označava područja s količinama većim od 3000 mm na godinu)

Oborine je palo ukupno 196,7 mm, odnosno 197 % prosječne količine oborine za prosinac.

Zbog veće srednje mjesečne temperature zraka i manje količine oborine u Hvaru nego u Crikvenici, MSR je 2 3 puta veći na srednjem Jadranu u odnosu na sjeverni (Tablica 7 - 8).

Tako analiza količina oborine za srpanj 2012. godine, izraženih u postocima višegodišnjeg prosjeka, pokazuje da su, izuzevši Lastovo, količine oborine bile ispod višegodišnjeg prosjeka, a kreću se u rasponu od 2 % višegodišnjeg prosjeka u Rijeci (2.0 mm) do 178 % tog prosjeka u Lastovu (28.7 mm)..

Normalne količine oborine pale su u dijelu istočne i sjeverne Hrvatske, na dijelu srednjeg i južnog Jadrana te u njegovom zaleđu, kišno je bilo na već spomenutom Lastovu, sušno razdoblje imao je veći dio sjevernog Jadrana sa zaleđem te dio središnje Hrvatske, vrlo sušno bilo je na širem području Bjelovara, Siska i Slavonskog Broda te na dijelu sjevernog Jadrana, a ekstremno sušno bilo je na širem području Rijeke i Poreča.

Od listopada do ožujka padne oko 59 % ukupne godišnje količine oborine, a u tom razdoblju mjesečno ima oko 7 do 10 oborinskih dana.

Na Jadranu je lipanj najkišovitiji na njegovom sjevernom dijelu, gdje su prosječne količine oborine mjerljive sa vrijednostima srednjaka na kopnu.

ODSTUPANJE KOLIČINE OBORINE U PROLJEĆE 2013. GODINE