Na radiju Vela Luka održane su emisije« Zdravi đir »u kojima je sudjelovala i gđa Dobrila Petković Kolumbić, koordinator voditelj Pilot projekta.

Uz stručno vodstvo povjesničarske umjetnosti, Mirjane Kolumbić, posjetili su Hvarsko kazalište utemeljeno 1612. godine, Franjevački samostan te Samostan Benediktinki u Hvaru koji postoji od 1664. godine, kad su iz Paga došle u Hvar dvije redovnice da bi samostan mogao započeti svoje djelovanje.

Od 1995. akademik Kolumbić je bio i član Društva hrvatskih književnika (DHK) te predsjednik Hrvatskog filološkog društva u Zadru, a u okviru Hrvatskog filološkog društva pokrenuo je i organizirao nekoliko znanstvenih skupova.

- Uza sve zasluge vrijedi istaknuti kako je akademik Kolumbić bio čestit čovjek, suzdržan, ali isto tako odličan prijatelj, požrtvovan, kazao je Glavičić.

U Zadar su stigli sveučilišni profesori, ali i mladi asistenti, sada već akademici, kao primjerice Dalibor Brozović i Nikica Kolumbić.

Akademik Kolumbić obavljao je nastavu i na poslijediplomskim studijima: na studiju Književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (Stilske formacije u starijoj hrvatskoj književnosti), na studiju Srednjovjekovno društvo na Filozofskom fakultetu u Zadru (Hrvatska srednjovjekovna književnost), te na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu (kolegij: Jezik i književnost hrvatskog srednjovjekovlja, Hrvatska književnost humanizma i renesanse, Marko Marulić, Ivan Gundulić).

PRIZNANJE: ZVONKO KOLUMBIĆ, TRENER, NOVINAR I VELIKI ENTUZIJAST

- Kolumbić je osuvremenio Juditu, ali u onom starom, određenom ritmu i jeziku, što nitko dosad nije napravio, istaknuo je Glavičić i dodao:

Naime, akademik Nikica Kolumbić (1930. 2009.) svojedobno je na poticaj Daniela Marušića sakupio hrvatske srednjovjekovne tekstove na starohrvatskom čakavskom jeziku, tekstove iz Osorsko-hvarske pjesmarice i tekstove Marka Marulića i na temelju tih je tekstovnih predložaka Boris Papandopulo skladao Osorski rekvijem (praizveden 24. srpnja 1977. godine na drugim OGV) i Osorski misterij (praizveden 10. srpnja 1979. godine na četvrtim OGV).

Kolumbić je bio domoljub koji je volio svoju Hrvatsku i na svoj samozatajni način predstavljao hrvatsku kulturu svijetu.

Nikica Kolumbić nije bio samo znanstvenik, profesor, akademik.

Nedavnim napisom " Pljusak uvreda " gosp. Tin Kolumbić, kao svojevrsni posilni za odnose s javnošću, upeo se obraniti čast i ugled svoga intimusa prof. dr. Duška Miličića, ali i ekspandirajuće podvrste hrvatskih intelektulaca, čiji su obojica tipični predstavnici.

Ali ne i one koji zlouporabljuju svoje visoke akademske titule, očigledno stečene u znanostima koje sa sindromom hrvatskog turističkog gordijskog čvora nemaju veze, kako bi koristili događaje od presudne važnosti za svoj zavičaj da bi si iskamčili medijski prostor, e da bi se, krajnje neodgovorno prema svekolikoj javnosti, dodvorili svojim zavičajnicima. " G. Kolumbić kaže da dvostruko griješim.

Kolumbić je to arhaično djelo osuvremnio tako što mu je ostavio stari ritam i stih, za razliku od trenda da se djela koja su odumrla, prevedu na suvremeni jezik.

Rafo Bogišić piše o problemima renesansne drame, Nikica Kolumbić najavljuje zanimljivosti iz hrvatske medievalne drame i teatra, a raščlanjujući Gučetićevu Dalidu, Josip Torbarina ostvaruje jednu od svojih ponajboljih književnopovijesno-komparatističkih studija.

Na Četvrtim OGV 10. srpnja 1979. godine bio je praizveden jednako veleban drugi dio trilogije, Osorski misterij, kantata za tri solista, mješoviti zbor, orgulje i instrumentalni sastav, na tekstove Osorsko-hvarske pjesmarice i Marka Marulića, koje je priredio akademik Nikica Kolumbić.

Kolumbić, Tin, 1936 - Sat ljubavi: zbirka igrokaza za djecu i mladež/Tin Kolumbić.

- Profesor Kolumbić je imao posve drugi zadatak i izveo ga je na najbolji mogući način, ustvrdio je akademik Glavičić.

HVAR U renesansnom zdanju ljetnikovca Hanibala Lucića upriličio je pjesničku večer hrvatski pjesnik Tin Kolumbić.

Želeći posvjedočiti aktualnost i životnost hrvatske književne baštine te kontinuitet pjesničkog stvaralaštva na ovim prostorima, Kolumbić je pjesničku večer počeo stihovima u spomen Petru Hektoroviću i Hanibalu Luciću.

Pjevajući o ljubavi Kolumbić zapravo pjeva o smislu čovjekova života, koji unatoč povremenoj tragičnoj obojenosti zrači životnom radošću i optimizmom.

Zajedno su odlazili i na sjednice Razreda Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti gdje je, prema riječima prof Glavičića, akademik Kolumbić, bio autoritet i uvažavan kao nasljednik svog profesora, akademika Franje Šveleca, jednog od 15 - oro akademika koji su znanstvenu karijeru gradili na zadarskom fakultetu.

Ivica Kolumbić (45), inženjer građevine: Čuo sam za štetnost aditiva označenih E-brojem, te ih izbjegavam koliko se može.

Inače, od 28 učenika tog razreda, na proslavu ih je došlo 22, a razrednica Jelena Kolumbić je izostala.

Igor Kolumbić, direktor Offero Prima d. o. o.

Glavni urednik prvoga sveska (A Bi, 1983) bio je Nikica Kolumbić, drugoga (Bj C, 1989) Aleksandar Stipčević, a od 1990. glavni je urednik Trpimir Macan (Č Đ, 1993; E Gm, 1998; Gn H, 2002; I Kal, 2005; Kam Ko, 2009).

Tin Kolumbić kazivao je čakavske stihove iz neobjavljene zbirke pjesama Bašćina u sarcu.

Iako je profesor Kolumbić bio jedan od dekana bivšeg Filozofskog fakultete, na komemoraciji je bilo jako malo ljudi s današnjeg Sveučilišta na kojem je otvorena i knjiga sjećanja.

Ivica Kolumbić rođen je gradu pod Marjanom gdje je završio osnovnu školu, gimnaziju i Fakultet građevinskih znanosti.

U vremenu svakojakih nasilja ljudi jednostavno osjećaju potrebu za predstavom koja afirmira ustrajnost u dobroti i ljubavi, čak i po cijenu života, i to je bio glavni razlog zašto smo se odlučili za ovaj tekst s početka 17. stoljeća - kaže redateljica Dolores Kolumbić