(a) u dokumentu CEC RF-03-A-84 za motore s kompresijskim paljenjem

12. Direktiva 2005/55/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 28. rujna 2005. o približavanju zakonodavstava država članica o mjerama koje treba poduzeti za smanjenje emisije plinovitih onečišćujućih tvari i lebdećih čestica iz motora s kompresijskim paljenjem koji se koriste u vozilima, te emisije plinovitih onečišćujućih tvari iz motora s pozitivnim paljenjem, koji za gorivo koriste prirodni plin ili ukapljeni naftni plin za upotrebu u vozilima (SL L 275, 20. 10. 2005.);

(b) vozilo je homologirano u skladu s UN/ECE pravilnicima br. 83, s 06 nizom izmjena i dopuna, br. 101, s 01 nizom izmjena i dopuna i, u slučaju vozila s motorom s kompresijskim paljenjem, br. 24 Dio III., s 03 nizom izmjena i dopuna.

4.2.2.1. Za tipove vozila navedene u člancima 4.2.1.1 i 4.2.1.3 opremljene motorom s unutarnjim izgaranjem s kompresijskim paljenjem ili s izravnim ubrizgavanjem, granične vrijednosti moraju se povećati za 1 dB (A);

Za slučaj motora s kompresijskim paljenjem, za vrijeme ispitivanja, ispušni plinovi moraju biti ispitani na sukladnost sa zahtjevima za ugradnju mjera zaštite zraka od zagađenja, kad one jednom stupe na snagu.

Kod pomoćnih uređaja koji se koriste za startanje motora s kompresijskim paljenjem, moraju se razmotriti dva slučaja:

Pomoćni uređaji koje treba postaviti za vrijeme ispitivanja zakretnog momenta i nazivne snage motora s kompresijskim paljenjem

3.1.3. Pomoćni uređaji za start motora s kompresijskim paljenjem

3. Motori s kompresijskim paljenjem koji se upotrebljavaju u motornim vozilima kategorija N1, N2 i M2 ne homologiraju se prema ovoj naredbi, ako su homologirani prema Naredbi o homologaciji vozila u pogledu emisije štetnih spojeva u skladu s gorivom koje upotrebljava motor.

2. Ova naredba odnosi se na emisiju štetnih plinova i čestica iz motora s kompresijskim paljenjem koji se upotrebljavaju za pogon motornih vozila koja su konstruirana za brzinu veću od 25 km/h, kategorija M1 čija ukupna masa prelazi 3,5 t, M2, M3, N1, N2 i N3.

Vreće moraju biti izrađene od takvog materijala koji neće promijeniti koncentraciju sintetičkih onečišćujućih plinova za više od 2 % nakon 20 minuta. 2.4 Dodatna jedinica za uzorkovanje za ispitivanje vozila opremljenih motorom s kompresijskim paljenjem 2.4.1. Za razliku od uzimanja uzoraka plina kod vozila opremljenih motorima s paljenjem na svjećicu, uzorkovanje ugljikovodika i krutih čestica obavlja se u tunelu za razrjeđivanje. 2.4.2 Radi smanjenja toplinskih gubitaka u ispušnim plinovima između ispušne cijevi i ulaza u tunel za razrjeđivanje, cijev ne može biti duža od 3,6 m ili 6,1 m ako je toplinski izolirana.

Analiza ugljikovodika (HC) motori s kompresijskim paljenjem: analizator ugljikovodika mora biti tipa ionizacije u plamenu s detektorom, ventilima, cijevima itd. grijanim na 463 K (190 C) 10 K (HFID).

Analitička vaga koja se upotrebljava za određivanje mase svih filtara mora imati točnost od 5 m g. i mogućnost očitavanja od 1 m g. 4.3.1.3 Sito za led Ne smije se upotrebljavati nikakav uređaj za sušenje plina prije analizatora, osim ako se dokaže da nema nikakva učinka na sadržaj štetnih sastojaka u struji plinova. 4.3.2 Posebni zahtjevi za motore s kompresijskim paljenjem Mora se upotrebljavati grijana linija za uzorkovanje za kontinuiranu HC analizu s grijanim jonizacijskim detektorom u plamenu (HFID), uključujući i pisač (R).

2.2.13 Postupak opisan u točkama od 2.2.3. do 2.2.12 mora se ponavljati za sve razrede inercije koji se upotrebljavaju. 2.3 Umjeravanje pokazatelja opterećenja kao funkcije apsorbiranog opterećenja za druge brzine Postupci opisani u točki 2.2. moraju se ponavljati toliko često koliko je potrebno za izabrane brzine. 2.4 Ovjera krivulje apsorpcije snage dinamometra od nazivne vrijednosti pri brzini od 80 km/h 2.4.1 Postaviti vozilo na dinamometar ili primijeniti koju drugu metodu pokretanja dinamometra. 2.4.2 Namjestiti dinamometar na apsorbirano opterećenje pri80 km/h. 2.4.3 Zabilježiti apsorbirano opterećenje pri 120, 100, 80, 60, 40 i 20 km/h. 2.4.4. Nacrtati krivulju F (V) i provjeriti odgovara li zahtjevima iz točke 1.2.2. 2.4.5 Ponoviti postupak utvrđen u točkama 2.4.1. do 2.4.4. za druge vrijednosti opterećenja F pri 80 km/h i za druge vrijednosti inercije. 2.5 Isti postupak mora se upotrebiti za umjeravanje sile ili momenta. 3. POSTAVLJANJE DINAMOMETRA 3.1 Metoda vakuuma 3.1. Metode namještanja Namještanje dinamometra može se obavljati pri konstantnoj brzini od 80 km/h u skladu sa zahtjevima Dodatka 3. 3.1.1 Uvod Ta se metoda ne smatra najboljom i mora se upotrebljavati samo kod dinamometara s nepromjenjivom krivuljom opterećenja za utvrđivanje vrijednosti opterećenja pri 80 km/h i ne može se upotrebljavati za vozila s motorima s kompresijskim paljenjem. 3.1.2 Instrumentacija ispitivanja Vakuum (ili apsolutni tlak) u usisnoj grani vozila mjeri se na točnost od 0,25 kPa.

2. POSEBNE ODREDBE KOJE SE ODNOSE NA VOZILA OPREMLJENA MOTORIMA S KOMPRESIJSKIM PALJENJEM 2.1 Mjerenje HC za motore s kompresijskim paljenjem Prosječna koncentracija HC koja se upotrebljava u utvrđivanju mase emisija HC iz motora s kompresijskim paljenjem izračunava se uz pomoć sljedeće formule:

Svaki praćeni katalizator i kombinacija katalizatora smatrat će se neispravnim kad emisije prelaze graničnu vrijednost za HC danu u tablici u točki 3.3.2. 3.3.3.2. pojavu zatajivanja paljenja motora u radnome području motora unutar sljedećih krivulja: (a) najveća brzina od 4 500 min 1 ili 1 000 min 1 veća od najveće brzine koja se javlja tijekom ciklusa ispitivanja tipa I., ovisno o tome koja je manja (b) krivulja pozitivnog zakretnog momenta (tj. opterećenja motora, s prijenosnikom snage u neutralnom položaju) (c) krivulja koja spaja sljedeće radne točke motora: krivulju pozitivnog zakretnog momenta na 3 000 min 1 i točku na krivulji najveće brzine koja je određena u alineji (a) gore, s tim da je podtlak u usisnoj grani motora za 13,33 kPa niži od podtlaka na krivulji pozitivnog zakretnog momenta 3.3.3.3. pogoršanje osjetila kisika 3.3.3.4. ako je aktivan za odabrano gorivo, ostale sastavne dijelove ili sustave za smanjenje štetne emisije ili sastavne dijelove ili sustave pogonskoga dijela koji su povezani s računalom čiji kvar može imati za posljedicu prekoračenje graničnih vrijednosri za emisije dane u točki 3.2.2. 3.3.3.5. osim ako su obuhvaćeni nekim drugim načinom nadzora, svi ostali sastavni dijelovi pogonske grupe koji su u vezi s emisijom i povezani su s računalom, uključujući odgovarajuća osjetila koja omogućavaju ispunjavanje funkcija nadzora, moraju biti predmet nadzora kontinuiteta kruga 3.3.3.6. elektronički uređaj za upravljanje pročišćavanjem emisija nastalim isparavanjem mora se nadzirati barem s obzirom na neprekinutost strujnoga kruga. 3.3.4. Zahtjevi s obzirom na nadzor za vozila opremljena motorima s kompresijskim paljenjem Da bi ispunio zahtjeve iz odjeljka 3.3.2., OBD sustav mora nadzirati: 3.3.4.1. Smanjenje učinkovitosti katalizatora, u slučajevima kada je ugrađen; 3.3.4.2. Funkcionalnost i cjelovitost odvajača krutih čestica, u slučajevima kada je ugrađen; 3.3.4.3. Kod aktuatora dozatora goriva u elektroničkom sustavu za ubrizgavanje goriva nadzire se neprekinutost strujnoga kruga i potpuno otkazivanje svih funkcija; 3.3.4.4. Ostali sastavni dijelovi ili sustavi unutar sustava za kontrolu emisija, ili pogonski sastavni dijelovi, ili sustavi povezani s emisijama, koji su spojeni s računalom, čija neispravnost može dovesti do emisija ispušnih plinova koje premašuju granične vrijednosti navedene u točki 3.3.2. Primjeri su takvih sustava ili komponenti oni za nadzor i kontrolu masenoga protoka zraka, obujamskog protoka zraka (i temperature), tlaka dodatnog napajanja i tlaka ulaznog cjevovoda (i odgovarajuća osjetila koja omogućavaju odvijanje tih funkcija). 3.3.4.5. osim ako su obuhvaćeni drukčijim nadzorom, svi ostali sastavni dijelovi pogonske grupe koji su u vezi s emisijom i povezani s računalom moraju se nadzirati s obzirom na neprekinutost strujnoga kruga. 3.3.5. Proizvođači mogu tijelu za homologaciju dokazati da se neki sastavni dijelovi ili sustavi ne moraju nadzirati ako, u slučaju njihova potpunog otkazivanja ili uklanjanja, emisije ne prelaze granične vrijednosti emisija navedenih u točki 3.3.2. 3.4. Niz dijagnostičkih pregleda mora se započeti pri svakome pokretanju motora i završiti barem jednom, pod uvjetom da se ispune odgovarajući uvjeti ispitivanja.

Tijelo nadležno za homologaciju uzima u obzir podatke proizvođača, koji se među ostalim odnose na tehničku izvedivost, vrijeme uhodavanja proizvodnje i proizvodne cikluse koji uključuju faze početka i završetka konstrukcije motora ili vozila i programirana poboljšanja računala, na način da se vidi može li OBD sustav zadovoljavati zahtjeve ovoga Pravilnika i je li proizvođač dokazao da je uložio na prihvatljivoj razini napor u smjeru zadovoljavanja zahtjeva ovog Pravilnika. 4.2.1. Tijelo nadležno za homologaciju neće udovoljiti nijednome zahtjevu za odobrenje nedostatka u kojemu u cijelosti nedostaje funkcija dijagnostičkog nadzora. 4.2.2. Tijelo nadležno za homologaciju neće udovoljiti nijednome zahtjevu za odobrenje nedostatka ako nisu poštovane graniče vrijednosti za sustav OBD propisane u točki 3.3.2. 4.3. Pri određivanju prioriteta nedostataka, najprije treba analizirati nedostatke koji s odnose na točke 3.3.3.1., 3.3.3.2. i 3.3.3.3. ovoga Priloga za motore s vanjskim izvorom paljenja i na točke 3.3.4.1., 3.3.4.2. i 3.3.4.3. ovoga Priloga za motore s kompresijskim paljenjem. 4.4. Prije i tijekom homologacije tipa nisu dopustivi nedostatci s obzirom na zahtjeve iz točke 6.5. Dodatka 1. ovoga Priloga, s iznimkom točke 6.5.3.4. Ta se točka ne primjenjuje na vozila na dvije vrste goriva od kojih je jedno plin. 4.5. Vozila na dvije vrste goriva od kojih je jedno plin 4.5.1. Bez obzira na zahtjeve iz točke 3.9.1. te na zahtjev proizvođača, za potrebe homologacije vozila na dvije vrste goriva od kojih je jedno plin tijelo nadležno za homologaciju mora prihvatiti sljedeće nedostatke kao da zadovoljavaju zahtjeve iz ovoga Priloga: brisanje kodova grešaka, prijeđenoga puta i freeze frame podatake nakon 40 ciklusa zagrijavanja motora, neovisno o gorivu koje je trenutačno u upotrebi aktiviranje MI pri pogonu na obje vrste goriva (benzin i plin) nakon otkrivanja greške u radu uređaja pri pogonu na jednu vrstu goriva deaktiviranje MI nakon tri uzastopna vozna ciklusa tijekom kojih nije otkrivena greška u radu uređaja, neovisno o gorivu koje je trenutačno u upotrebi upotrebu dvaju kodova stanja, jedan za svaku vrstu goriva.

(b) najviše 15.000 km za vozila opremljena motorom s kompresijskim paljenjem.

Pravilnik o postupku homologacije motora s kompresijskim paljenjem i motora na plin namijenjenih za uporabu u vozilima, te vozila opremljenih takvim motorima s obzirom na smanjenje emisije plinovitih onečišćivača i onečišćujućih čestica iz motora TPV 141 (izdanje 02) (NN 031/2013)

1. Motorna vozila opremljena motorima s kompresijskim paljenjem moraju biti homologirana sukladno ovoj naredbi.

Ako je spremnik konstruiran samo za ugradbu u vozila s motorom s kompresijskim paljenjem, treba ga napuniti dizelskim gorivom. 6.3.3.2. Prije ispitivanja treba napuniti 50 % obujma spremnika ispitnim gorivom te ga ostaviti otvorenog na temperaturi okoline od 313 K 2 K (40 C 2 C) dok se ne ustali gubitak težine po jedinici vremena. 6.3.3.3. Potom treba spremnik za gorivo isprazniti i ponovno napuniti ispitnim gorivom do 50 % njegova obujma, nakon čega ga treba nepropusno zatvoriti i pohraniti kod temperature 313 K 2 K (40 C 2 C).

To ne smije prouzročiti istjecanje tekućega goriva iz spremnika. 6.3.5.2. Na različitim spremnicima napunjenim gorivom treba provesti tri ispitivanja kako slijedi: 6.3.5.2.1. Ako je spremnik za gorivo konstruiran za ugradbu u vozilo s motorom s vanjskim izvorom paljenja ili s motorom s kompresijskim paljenjem, treba provesti tri ispitivanja na spremnicima za gorivo napunjenim gorivom super. 6.3.5.2.2. Ako je spremnik za gorivo konstruiran samo za ugradnju u vozilo s motorom s kompresijskim paljenjem treba provesti tri ispitivanja na spremnicima za gorivo napunjenim dizelskim gorivom. 6.3.5.2.3. Pri svakome ispitivanju spremnik za gorivo treba biti pričvršćen na ispitni uređaj tako da što vjernije budu simulirani stvarni uvjeti pričvršćenja u vozilu.

Osim toga, ako su vozila opremljena motorima s kompresijskim paljenjem, određuju se njihove emisije krutih čestica. 2.2 Tehnički sažetak Slika III.5.2.2. sadržava shematski dijagram sustava uzorkovanja. 2.2.1 Ispušni plinovi vozila moraju se razrijediti dovoljnom količinom okolnog zraka da se spriječi bilo kakva kondenzacija vode u sustavu uzorkovanja i mjerenja. 2.2.2 Sustav uzorkovanja ispušnih plinova mora biti konstruiran tako da omogući mjerenje prosječnih obujamskih koncentracija CO2, CO, HC i NOx i, osim toga, u slučaju vozila opremljenih motorima s kompresijskim paljenjem, emisija krutih čestica sadržanih u ispušnim plinovima koji se emitiraju tijekom ciklusa ispitivanja vozila. 2.2.3 Mješavina zraka i ispušnih plinova mora biti homogena na točki na kojoj se nalazi sonda za uzorkovanje (vidi točku 2.3.1.2). 2.2.4 Sonda mora izvući reprezentativni uzorak razrijeđenih plinova. 2.2.5 Sustav mora omogućiti mjerenje ukupnog obujma razrijeđenih ispušnih plinova iz ispitivanog vozila.

4.10.1. Sukladnost vozila s homologiranim tipom s obzirom na emisije onečišćivača iz motora s kompresijskim paljenjem mora se provjeriti na temelju rezultata navedenih u točci 2.4 Dopune certifikata o homologaciji prikazanog u Dodatku 4.

Ovogodišnji dobitnici nagrađeni su za analiziranje utjecaja različitih komponenti goriva na karakteristike motora s kompresijskim paljenjem homogene smjese.

2.3.3. Kad su mehaničke pumpe za ubrizgavanje goriva ugrađene na motore s kompresijskim paljenjem, proizvođači moraju poduzeti odgovarajuće zaštitne mjere kako bi spriječili mijenjanje namještene vrijednosti najveće dobave goriva dok je vozilo u uporabi.

1. UVOD U ovom se Prilogu opisuje ispitivanje za ovjeru trajnosti uređaja za smanjenje onečišćenja kojima su opremljena vozila motorima s vanjskim izvorom paljenja ili s kompresijskim paljenjem tijekom ispitivanja starenja od 80 000 km. 2. ISPITNO VOZILO Vozilo mora biti u dobrome mehaničkom stanju; motor i uređaji za smanjenje onečišćenja moraju biti novi.

4. plinsko ulje namijenjeno za uporabu kod necestovnih pokretnih strojeva, poljoprivrednih i šumskih traktora i plovila za unutarnju plovidbu su tekuća naftna goriva koja spadaju pod tarifne oznake kombinirane nomenklature 2710 19 41 i 2710 19 45, namijenjena za uporabu u motorima s kompresijskim paljenjem prema posebnom propisu kojim se uređuje homologacija;

Ako nije raspoloživa odgovarajuća inercija na dinamometru, upotrebljava se bliža veća vrijednost referentnoj masi vozila 5.2 Postavke dinamometra Opterećenje se namješta u skladu s metodama opisanim u točki 4.1.4. Upotrijebljena metoda i dobivene vrijednosti (istovtrijedna inercija karakteristični parametar namještanja) moraju se zabilježiti u izvještaju o ispitivanju. 5.3 Pretkondicioniranje vozila 5.3.1 Za vozila s motorima s kompresijskim paljenjem za porebe mjerenja krutih čestica najviše 36 sati i najmanje šest sati prije ispitivanja mora se primijeniti ciklus drugog dijela opisan u Dodatku 1. Moraju se odvoziti tri uzastopna ciklusa.

Postavke su dinamometra one navedene u točkama 5.1. i 5.2. Nakon tog pretkondicioniranja svojstvenoog za motore s kompresijskim paljenjem i prije ispitivanja, vozila s motorima s kompresijskim paljenjem i s vanjskim izvorom paljenja moraju se držati u prostoriji u kojoj temperatura ostaje razmjerno stalna između 293 i 303 K (20 i 30 şC).