Ovaj drugi dio o privatizacijskoj mitologiji namjerno sam započeo parafraziranjem početne rečenice iz Marxovog Komunističkog Manifesta.

Ovo što ja pričam nije ti daleko od Clare Zetkin ili Komunističkog manifesta.

Možda je toga i najmanje bio svjestan Karl Marx kad je kao završnu riječ Komunističkog Manifesta 1848. napisao: " Svijet ne treba proučavati, treba ga mijenjati "

Autor Komunističkog manifesta vjerojatno bi začuđeno protrljao oči kad bi vidio tko sve danas dijeli njegovo mišljenje.

No, tu je bila i ideja, koju smo svojevremeno napravili s reizdanjem Komunističkog manifesta, da se ide s modernijim pristupom i koristi jedan više korporativni look, svojevrsno poigravanje s dominantnim marketinškim pristupom.

Obnovljena verzija dvostrukog izdanja puno je više od pukog obnavljanja gradiva i političkog (komunističkog) manifesta kako su ga tadašnji kritičari znali nazvati: ma koliko sve to izgledalo dugo, pred nama je uranjanje u jedan istinski povijesni spektakl pomno razrađen i još bolje odrađen

moram se osvrnuti na spominjanje " komunističkog manifesta " nisi se osvrnuo na tadašnju situaciju: na McCarthyeve progone i lov na vještice, te crne liste koje su određivale štošta u hollywoodu.

U biti Proljeće 1968. tom naukom o obvezi naučnih radnika da se bore protiv buržoazije proželi su sveučilišnu mladež i uputili ih na RAZARANJE SVEUČILIŠTA kako bi razorili građansko društvo i stvorili nova sveučilišta koja bi bila osmišljena isključivo na postavkama Komunističkog manifesta.

Pripreme su trajale dugo, počele smo raditi 1999., a izložba je otvorena u lipnju 2000., i to je, dakle, bila naša prva izložba: Što, kako i za koga? posvećena 152. obljetnici Komunističkog manifesta.

Da paradoks bude veći, čak je i naš uzoriti nadbiskup i kardinal prije par godina (osobno ili preko tajnika koji mu piše govore) u Božićnoj poslanici citirao dijelove Komunističkog manifesta (o čemu smo tada vodili živahne rasprave na Večernjakovom forumu).

Moguće je ustvrditi kako bi u pozadini ove scene dobar režiser mogao postaviti kulisu Marksova komunističkog manifesta, bez veće greške.

I tko bi nakon svega mogao pretpostaviti da će riječi iz Komunističkog manifesta otprije 162 godine kako ' jedan bauk kruži europom, bauk komunizma ', i danas mogle biti aktualne.

I gledajte kolega ppolis, nije sad meni do toga da ja vas vrijeđam, nego da ukažem na vašu pravu vrijednost čitateljima namjernicima na ovim stranicama, a morate priznati da i vi to sami tražite čim se dotaknete tipkovnice kako bi prepisali koji pasaž iz komunističkog manifesta ili dnevnih novina, nije da između to dvoje postoje neke bitnije razlike.

Boris Buden, filozof, publicista, intelektualac bez nacionalne odrednice a sa austrijskim pasošem, prevodilac sa nemačkog, priređivač novog izdanja Komunističkog manifesta, autor (za mnoge kultnih) Barikada I i II i Kaptolskog kolodvora, koji poslednjih godina živi na relaciji Beč Berlin, nedavno je u izdanju berlinske izdavačke kuće Kadmos Verlag objavio svoju novu knjigu Vavilonski šaht: Da li je kultura prevodiva? (Der Schacht von Babel).

Ovom parafrazom uvodnog poglavlja Komunističkog manifesta Marxa i Engelsa započinje The dotCommunist Manifesto, odnosno Komunistički manifest digitalnog doba Ebena Moglena, značajan programski dokument pokreta za slobodni softver i slobodne informacije napisan početkom 2003. Paralela s Manifestom industrijskog doba proteže se kroz cijeli ovaj tekst, i u ideji, i po sadržaju, pa i jeziku, čime je Moglen očito želio naglasiti kako mu je 155 godina stariji programski dokument poslužio kao uzor i predložak za pisanje.

Kao i u slučaju Komunističkog manifesta Marxa i Engelsa, Moglenov manifest pisan je u obliku proglasa čiji je cilj motivacija i mobilizacija određenih društvenih snaga za određene ideje.

Mislim da ovdje nije ništa sporno.SOUR Brodograđevna industrija Split više ne postoji, nova poduzeća nisu još u funkciji pa neznam na koji način dobit potrebnog radnika.Zato bi apelirao na ove društveno-političke radnike iz Komunističkog manifesta (ex Slobodna Dalmacija) Krnića i Kavaina i ostale koje svoje tzv. istraživačko novinarstvo pokušavaju prezentirati preko Brodosplita da nisu uvjerljivi, da im članci izgledaju kao najcrnje tabloidsko žutilo, kao da ih je pisao Džavid Husić tamo krajem 80 ih u sarajevskom Asu ili Marinko Božić u onoj svojoj novini.Ujedno bi im dao prijedlog da bi bilo dobro nek mi prezentiraju Natječaj na koji su se oni javili kad su se zapošljavali, pa onda i odluku da su primljeni na posao.

Okupila ih je prva izložba Što, kako i za koga, koju su u povodu 152. obljetnice Komunističkog manifesta postavile u HDLU u Zagrebu 2000. Poticaj za tu izložbu došao je od časopisa Arkzin, koji je objavio Komunistički manifest s predgovorom filozofa Slavoja Žižeka.

Ta pitanja činila su naslov WHW-ovog prvog projekta, posvećenog 152. godišnjici Komunističkog manifesta, 2000. godine u Zagrebu, i pretvorila se u motto WHW-ovog rada i naziv kolektiva.

Kako bi se spasili, Crvenkapica svaku noć praščiće uči citat iz Komunističkog manifesta: " Od svih klasa koje danas stoje naspram buržoazije, samo ste vi istinska revolucionarna klasa " te oni s vremenom postaju ljudi.

Pomalo podsjeća na stil Komunističkog manifesta.

Sljedeći Attackov projekt " Hipertekst za mase ", pokrenut u skolopu izložbe povodom 152 godišnjice Komunističkog manifesta, otvoren je za čitavu mrežnu zajednicu za na/dopisivanje novih leksija.

Godine 1949 J. P. Sartre je dao objaviti svoj pamflet Qu est-ce la litteratire?, gdje je, u skladu s trećim poglavljem Komunističkog manifesta opomenuo pisce u čemu se sastoji njihova obaveza da brane proleterski internacionalizam kao virtuelnost svjetske revolucije.

U svom predgovoru novom izdanju Komunističkog manifesta Žižek tvrdi da upravo postmoderno, postindustrijsko društvo i globalizacija čine opis uticaja buržoazije na društvo koji je dat u Manifestu aktuelnijim nego ikada (vid.

Citat iz Marx/Engelsova Komunističkog manifesta koji govori o kulturnoj proizvodnji kao reprodukciji vladajuće ideologije nudi početnu/reciklirajuću bazu.

Ni na knjige, ni na njihove odjeke: iznimka je bio samo izlazak Komunističkog manifesta prije dvije godine.

- Meni se čini da je Butković čovjek nedovoljno kvalificiran da razgovara s predsjednikom vlade, pa mu se dogodi lažni intervju, a kamoli da interpretira tešku literaturu poput " Komunističkog manifesta ", pa i onu verziju Marxa za pučku upotrebu.

A koja je ideja Marksovog Komunističkog manifesta napisanog skoro 80 godina ranije (KM je napisan 1847, a prvo izdanje MK je 1925)?

Obožavam Marxov stil pisanja, naročito onaj iz prvih 170 stranica Kapitala i onaj iz Komunističkog manifesta.

Njeno ime je... 2. Tko je autorica citata: " Svako kapitalističko divljanje mora biti kažnjeno ", ovjekovječenog na majicama koje se mogu nabaviti kod zagrebačkih anarhofeministkinja? 3. Povodom jubilarne obljetnice prvog izlaska Komunističkog manifesta u nas je ponovno objavljen taj klasik političke i filozofske misli.