Ako topli, vlažni zrak iz prostorije može ući u vanjski zid, onda ne samo da se povećavaju ventilacijski gubici topline (konvekcijski toplinski mostovi), već se povećava i rizik kondenzacije vodene pare unutar vanjskog zida.

Vodena para (iz zraka) struji preko krila i dolazi naglo iz viseg tlaka u nizi te dolazi do kondenzacije vodene pare.

Najčešći su vidljivi učinci nestručne izgradnje stambenog potkrovlja visoka potrošnja energije za grijanje u zimskom razdoblju, pregrijavanje prostora u ljetnom razdoblju, nezadovoljavajuća prirodna osvijetljenost te navlaživanje konstrukcijskih elemenata zbog kondenzacije vodene pare i prije svega zbog konvekcijskih toplinskih mostova (estetski učinci: plijesan, nemogućnost obavljanja funkcije ili čak fizičko propadanje pojedinih elemenata).

Posljedica toplinskih mostova su plijesan i vlažni zidovi koji nastaju zbog kondenzacije vodene pare iz zraka uslijed prevelike razlike u temperaturi između vanjskog zida i zraka u prostoriji.

Zbog hlađenja zraka na određenoj nadmorskoj visini dolazi do kondenzacije vodene pare (nastanak oblaka i oborine).

Kada se takav vlažan zrak dovoljno podigne i ohladi, dostiže točku rosišta, temperaturu pri kojoj dolazi do depozicije, odnosno kondenzacije vodene pare.

U području brijegova vala može doći do kondenzacije vodene pare i stvaranja oblaka tipa undulatus.

Daljnjim sniženjem temperature dimnih plinova ulazimo u temperaturno područje kondenzacije vodene pare u kojem se kiselina razrjeđuje u vodi.

Dobra toplinska izoliranost nije važna samo radi smanjivanja transmisijskih gubitaka topline, na što nas upozoravaju visoki troškovi utrošene energije, već i radi sprječavanja kondenzacije vodene pare i drugih hlapljivih i agresivnih organskih komponenti (octena i mravlja kiselina, tanini) na hladnim površinama.

Prilikom izgaranja glukoze u zatvorenom sustavu oslobađa se približno (bez topline kondenzacije vodene pare) 0,78 kWh/mol (energije po jedinici mase glukoze).

S obzirom na loša izolacijska svojstva i veliku mogućnost kondenzacije vodene pare na profilima, preporučljivo ga je ugrađivati samo na pozicije kod kojih nema velikih temperaturnih razlika između unutarnjeg i vanjskog prostora (predulazi, unutarnje pregradne stijene, industrijski objekti, podrumi i sl.) i naravno za grilje gdje nema potrebe za toplinskom izolacijom.

Tamo dospjeva za vrijeme pranja ili naglog pljuska, kada se zaborave do kraja zatvoriti vrata, ali i zbog kondenzacije vodene pare.

(1) Zahtjeve iz ovoga Propisa koji se moraju ispuniti projektiranjem i građenjem novih zgrada, odnosno projektiranjem rekonstrukcije i rekonstrukcijom postojećih zgrada, vlasnik zgrade je dužan očuvati njezinim održavanjem. (2) Za zgrade za koje nije predviđeno grijanje ili koje se griju do temperature 12 C moraju se, u skladu s namjenom zgrade, pri projektiranju i građenju novih odnosno projektiranju rekonstrukcije i rekonstrukcije postojećih, ispuniti zahtjevi ovoga Propisa koji se odnose na: toplinsku zaštitu zgrade tijekom ljeta, i sprječavanje nastajanja građevinske štete, koja nastaje npr. zbog kondenzacije vodene pare.

Zaključak: U prvom pokusu nije bilo centara kondenzacije i zato nije došlo do kondenzacije vodene pare u sitne kapljice, odnosno maglu.Ovim se pokusom na vrlo jednostavan i lako razumljiv način mogu rastumačiti uzroci pojavljivanja magle i smoga.

Sloj za provjetravanje je veoma važan jer kod loše provjetravanih krovova zimi mogu nastati štete usljed kondenzacije vodene pare i zamrzavanja.

Zaštita od vlage i kondenzacije vodene pare

Osim šteta koje će nastati kao rezultat kondenzacije vodene pare iz zraka u odgovarajućim uvjetima, stvara mo također " neugodan miris " kojem će razne vrste bakterija imati odgovarajuće uvjete za razvoj.

Jednom kada vlažne mase dođu do Kordiljera izdižu se i zbog hlađena dolazi do kondenzacije vodene pare, odnosno nastaju obilne kiše (orografske padaline).

Vodena para (iz zraka) struji preko krila te dolazi iz podrucja s visokim tlakom u podrucje s nizim tlakom te jako brzo ekspandira sto dovodi do kondenzacije vodene pare.

Zbog penjanja toplog zraka iznad hladnijeg dolazi do kondenzacije vodene pare, odnosno stvaranja naoblake duž frontalne površine.

Na primjeru jednog fasadnog/vanjskog zida može se vidjeti koliki je doprinos toplinske izolacije uštedi energije za grijanje, zaštiti građevnog elementa od pregrijavanja, sprječavanju kondenzacije vodene pare, toplinskoj stabilnosti u ljetnom razdoblju i, najvažnije, udobnom i zdravom stanovanju.

Od svih standardnih dijelova, podnica je najizloženija propadanju, bilo radi vremenskih neprilika izvana (kiša, snijeg, blizina zemlje - vlaga) ili unutarnje vlage kao posljedice neprikladne ventilacije, odnosno kondenzacije vodene pare, nastale uslijed prerade nektara i potrošnje meda.

Prisilnim izdizanjem zraka dolazi do adijabatskog hlađenja i kondenzacije vodene pare.

(1) Građevni dijelovi grijane zgrade, koji graniče s vanjskim zrakom ili negrijanim prostorijama projektiraju se i izvode na način da se spriječi nastajanje građevinske štete uslijed kondenzacije vodene pare koja difuzijom ulazi u građevni dio. (2) Kondenzacija vodene pare unutar građevnog dijela zgrade i njeno isparavanje računaju se u skladu s HRN EN ISO 13788:2002, uzimajući u obzir slijedeće uvjete: za stambenu zgradu i nestambenu zgradu javne namjene, u kojima nije uveden sustav klimatizacije, proračun se provodi za temperaturu unutarnjeg zraka Θ i = 20 C, za zgradu u kojoj je uveden sustav klimatizacije i nestambenu zgradu gospodarske namjene proračun se provodi za projektom predviđenu vrijednost temperature. (3) Projektne vrijednosti toplinske provodljivosti, λ [ W/(m K) ], određuju se u skladu s odredbama članka 32. stavaka 4. i 5. ovoga Propisa, a približne vrijednosti faktora otpora difuziji vodene pare, µ (-), prema tablici 4. iz Priloga »C« ovoga Propisa, odnosno prema HRN EN ISO 13788:2002. Ako su vrijednosti za µ (-) utvrđene u rasponu, tada za proračun treba odabrati onu vrijednost µ (-), koja je nepovoljnija za kondenzaciju odnosno isparavanje vodene pare. (4) Da kod kondenzacije vodene pare unutar građevnog dijela ne nastane građevinska šteta potrebno je ispuniti sljedeće uvjete: 1. građevni materijal koji dolazi u dodir s kondenzatom ne smije biti oštećen (npr. uslijed korozije i sl.); 2. nastali kondenzat na jednoj ili više graničnih površina, na svakoj od tih površina, mora potpuno ispariti tijekom ljetnih mjeseci; 3. najveća ukupna količina kondenzata unutar građevnog dijela ne smije biti veća od 1,0 kg/m², odnosno najveći sadržaj vlage u materijalu sloja u kojem dolazi do kondenzacije vodene pare ne smije biti veći od vrijednosti koja je utvrđena u tehničkoj specifikaciji za taj materijal.

Ovo se ne primjenjuje na slučaj propisan u točki 4. ovoga stavka; 4. ako kondenzat nastaje na graničnoj površini sa slojem materijala koji kapilarno ne upija vodu, tada najveća ukupna količina kondenzata unutar građevnog dijela ne smije biti veća od 0,5 kg/m², odnosno najveći sadržaj vlage u materijalu sloja u kojem dolazi do kondenzacije vodene pare ne smije biti veći od vrijednosti koja je utvrđena u tehničkoj specifikaciji za taj materijal; 5. ako se radi o drvu nije dopušteno povećanje njegovog sadržaja vlage, u (kg/kg), za više od 0,05 kg/kg, a kod industrijskih materijala koji su na bazi drva povećanje sadržaja vlage ne smije biti više od 0,03. Ovo se ne primjenjuje na jednoslojne i višeslojne ploče od drvene vune.

Prije nekih 3,8 - 4 milijarde godina Druga atmosfera se dovoljno ohladila da je u njoj počelo dolaziti do kondenzacije vodene pare i vjerojatno u tom periodu se desio jedan od najznačajnijih događaja u povijesti naše planete: pala je prva kiša

Okolnosti pri gradnji koje povećavaju mogućnost kondenzacije vodene pare vezane su uz sve što dovodi do niskih površinskih temperatura na staklu kao postavljanje doprozornika na vanjskom rubu zida, duboke ili izbačene prozorske klupice s unutarnje strane, spuštene zavjese ispred prozora, podno grijanje (zbog male konvekcije topline kod prozora). omogućeno strujanje toplog zraka od radijatora prema prozoru ugrađivanjem radijatora gdje je to moguće ispod prozora, korištenje boljih materijala za topli spoj ruba rame i stakla, koristiti kod gradnje i proizvodnje stolarije materijale koji imaju bolji koeficijent prolaza topline

Za niz stambenih zgrada izrađena je analiza fizikalnih svojstava građevnih dijelova kod kojih se je pojavila građevinska šteta i posredno opasnost po zdravlje korisnika zbog površinske kondenzacije vodene pare, te pojave gljivica i plijesni.

Za vrijeme protjecanja odlaznog zraka prilikom pada vrijednosti temperature rosišta dolazi do kondenzacije vodene pare na površini ploča.

Noću dolazi do radijacijskog ohlađivanja tla, pa njegova temperatura može postati niža od temperature zraka, zbog čega se sloj zraka pri tlu hladi, te ako njegova temperatura postane niža od temperature rosišta dolazi do kondenzacije vodene pare i nastanu vodene kapljice.