U cjelini gledano, sektor konsolidirane opće države i izvanproračunski fondovi će uložiti u 2012. godini pola milijarde kuna manje nego u 2011. u kapitalne investicije.

Ukupni manjak državnog proračuna u 2010. iznosio je 14 milijardi kuna ili 4,2 posto BDP-a, a konsolidira li se to s ostvarenjem izvanproračunskih fondova i jedinica lokalne samouprave, ukupni manjak konsolidirane opće države iznosi 14,5 milijardi kuna ili 4,3 posto BDP-a.

Stoga bi do kraja godine dug konsolidirane opće države mogao dosegnuti 45 % BDP-a, a uključimo li i jamstva mogao bi dosegnuti 57 % BDP-a. http://www.seebiz.eu/javni-dug-ce-do-kraja-godine-dosegnuti-57-bdp-a/ar-11504/

Povećanje manjka konsolidirane opće države sa 2.7 % na 4.5 % BDP-a kreće se u suprotnom smjeru od ostalih zemalja u Europi koje pokušavaju konsolidirati svoje javne financije, budući da je cijena kapitala sve veća, a dugogodišnje ranjivosti, koje uključuju i visinu javnog duga, prešle su razine održivosti, stoji u komentaru rebalansa proračuna Svjetske banke za Business.hr.

a) smanjivanje relativnog udjela izdataka konsolidirane opće države u BDP-u uz porast udjela financiranja iz tekućih, a ne privatizacijskih prihoda

Uz porezno rasterećenje kroz privatizaciju i otpuštanje više od 50.000 ljudi u javnom sektoru u ovoj godini, on računa s deficitom konsolidirane opće države ispod 2 posto BDP-a i decentralizacijom kojom bi nove četiri regije raspolagale sa 4

Smanjenje kapitalnih rashoda za dvije milijarde kuna, ako predstavljaju racionalizaciju megalomanskih projekata može se podržati, kažu u SSSH, a smanjenje deficita središnje države na 2,8 posto BDP-a je prihvatljivo mada se nigdje ne govori o stanju dospjelih jamstva i dugova HAC-a, tako da bi deficit konsolidirane opće države, u visini 3,2 posto BDP-a mogao biti znatno veći.

Porezno rasterećenje će biti moguće ovisno o dinamici smanjenja ukupnih izdataka konsolidirane opće države

No, očekuje da će deficit konsolidirane opće države, i kad se uključi dug umirovljenicima, isplata osigurane štednje preko DAB-a za Credo banku i izdatci za protestirana državna jamstva, biti manji nego je planirano.

Takva bi politika, temeljena na socijalnom suglasju, trebala udio potrošnje konsolidirane opće države svesti sa 25 % (2000. godina) na 22,5 % bruto domaćeg proizvoda u 2005. godini, što je prilično restriktivan zahtjev.

Nešto manje restriktivnu politiku državnih izdatka treba očekivati u razdoblju 2005. - 2010. gdje se udio državne potrošnje svodi na oko 20,8 % BDP-a što se može smatrati primjerenim, te ostaje na približno istoj razini i u razdoblju 2010. - 2015. Pri tome treba još jednom pripomenuti da kategorija potrošnje konsolidirane opće države osim izdataka za robu i usluge obuhvaća i plaće zaposlenih u sektoru države.

Premašivanje fiskalnih ciljeva značajno je destabiliziralo cijeli program, pa je tako utvrđeno kako je ostvareni manjak proračuna konsolidirane opće države u 2003. godini iznosi 12,2 milijarde kuna ili 6,3 % vrijednosti BDP-a, a ne prvotno isticanih 9,8 milijardi kuna tj. 5,1 % BDP-a.

Tako da je u 2011. fiskalni deficit konsolidirane opće države (uključuje i HAC) iznosi 6,1 posto BDP-a a javni dug 51 posto BDP-a.

Naime, ostvaren je realni rast BDP-a u 2007. godini od 5,6 % ili 0,8 % više nego u prethodnoj godini, industrijska proizvodnja porasla je 5,6 %, stopa nezaposlenosti smanjena je s 16,7 % na 14,4 %, a deficit konsolidirane opće države smanjen je na 2,3 % BDP-a.

Takva su kretanja rezultirala znatnim smanjenjem manjka konsolidirane opće države, što je rezultiralo manjom potrebom za zaduživanjem.

U prvom polugodištu 2009. godine nepovoljna gospodarska kretanja rezultirala su smanjenjem prihoda konsolidirane opće države (koji su iznosili 61,2 mlrd. kuna) za 7,7 % u odnosu na isto razdoblje 2008. godine.

Rashodi konsolidirane opće države u prvom polugodištu 2009. iznosili su 65,9 mlrd. kuna, što je u odnosu na isto razdoblje 2008. godine povećanje za 8,3 %.

Sažetak: Dostignuti stupanj fiskalne decentralizacije u Hrvatskoj nije se značajnije mijenjao u odnosu na početak procesa decentralizacije u srpnju 2001. Hrvatska je u usporedbi s EU-15 i tranzicijskim državama i dalje u skupini visoko centraliziranih država budući da središnja država ostvaruje većinu javnih prihoda i troši najveći dio javnih rashoda, dok lokalna država (sve općine, gradovi i županije) sudjeluje s oko 11 posto u prihodima i rashodima konsolidirane opće države ili 4 posto u bruto domaćem proizvodu.

Prema u petak objavljenim podacima Ministarstva financija manjak konsolidirane opće države u prvih šest mjeseci ove godine premašio je 8,2 mlrd kuna, a usporedbe radi u istom razdoblju prošle godine ostvaren je višak od 2,7 mlrd kuna.

Na razini konsolidirane središnje države deficit je iznosio 3,9 posto BDP-a, a na razini konsolidirane opće države 4,1 posto BDP-a, navodi Ivana Jović napominjući kako se u oba slučaja radi o deficitu na gotovinskom načelu, dakle bez podatka o promjeni razine dospjelih, a neplaćenih proračunskih obveza.

Unatoč blagom nominalnom rastu rashoda, u realnim iznosima državna je potrošnja smanjena za 0,4 % na godišnjoj razini što i ne iznenađuje s obzirom na ograničenost strukture i visine rashoda (oko 70 % rashoda proračuna konsolidirane opće države odnosi se na naknade zaposlenima i socijalne transfere).

Ukupni prihodi konsolidirane opće države u promatranom razdoblju prikupljeni su u iznosu od 93,4 milijarde kuna što predstavlja godišnji rast od visokih 13,9 posto.

Posljedica takve konsolidacije bit će znatno povećanje deficita konsolidirane opće države, na što će najviše utjecati HC i HAC jer se program izgradnje cesta najvećim dijelom financira zaduživanjem.

Doda li se deficitu središnje države od 1,4 posto i deficit izvanproračunskih korisnika, deficit konsolidirane opće države bio bi 1,6 posto BDP-a.

Doda li se tom deficitu središnje države i deficit izvanproračunskih fondova (0,4 posto BDP-a) te lokalne države (0,1 posto BDP-a), ukupni se deficit konsolidirane opće države procjenjuje na 5,0 posto BDP-a.

Ukupni manjak konsolidirane opće države ostvaren je u iznosu od 14,5 milijardi kuna ili na razini od 4,3 % bruto domaćeg proizvoda, što je za 0,3 postotna boda manje u odnosu na planirani manjak.

Ako rashodi ostanu na sadašnjoj razini i kad se na njih dodaju protestirana jamstva, prije svega za dio brodogradnje, povrat duga umirovljenicima i izdaci za nefinancijsku imovinu središnje države, taj će deficit konsolidirane opće države porasti s lanjskih 4,4 na oko 6 posto BDP-a, a ako se doda i HAC, na 6,4 posto BDP-a ili 21 milijardu kuna, rekao je Rohatinski.

" Držim stoga da ovaj popis služi jedino tome kako bi se pokazalo da toga smanjivanja deficita u prošloj godini nema, jer ovaj iznos sasvim slučajno odgovara iznosu od 2,2 milijarde kuna koliko je manji deficit konsolidirane opće države ", rekla je Dalić.

Iako se stalno govori o povećanju investicija države, istina je da kad zbrojimo sve izdatke državnog proračuna i izvanproračunskih fondova investicije konsolidirane opće države će se u 2012. smanjiti za oko 500 milijuna kuna, što će dodatno produbiti recesiju.

Za ostvarenje tih ciljeva HUP drži potrebnim nominalno zamrzavanje rashoda konsolidirane opće države 2011. i 2012. godine praćeno realnim zamrzavanjem rashoda od 2013. do 2015. godine.