Svakome od nas je upućena ova riječ, a želimo li je čuti i u život provoditi, pitanje je na koje osobno odgovaram ne samo na početku korizmenog vremena već u svakom novom danu koji mi je darovan ostvariti svoj zemaljski prah na blagoslovljen način ili na način kojim proklinjem i svoj život i život svojih najbližih, a tada i čitavog svijeta.

Dragi župljani, na početku ovog korizmenog vremena obraćam vam se s preporukom da iskoristimo ovo povlašteno liturgijsko vrijeme crkvene godine za poticaj osobnog duhovnog rasta, rasta naših obitelji i naroda.

Tijekom korizmenog vremena Crkva nas poziva da se molitvom, odricanjem i dobrim djelima što bolje pripremimo za proslavu Uskrsa, najvećeg kršćanskog blagdana.

Središnji događaj korizmenog vremena za hrvatske vojnike na području i širem od zadarskog je tradicionalni 13. Križni put hrvatske vojske i policije u Radošinovcu na Veliki Petak 22. travnja.

U homiliji tijekom svečanog euharistijskog slavlja biskup Pozaić je podsjetio na glavne poruke korizmenog vremena koje se mogu sažeti u post milostinju molitvu, a koje predstavljaju svjedočanstvo obraćenja i obnove duha svakog vjernika.

Strogost i ozbiljnost korizmenog vremena prekinuta je ove nedjelje riječima o radosti.

U korizmi su vrlo rijetka i vjenčanja zbog ozbiljnosti korizmenog vremena.

Papa je u poruci pozvao vjernike na post, milostinju i molitvu tijekom korizmenog vremena koje će započeti u srijedu 9. ožujka.

Ako vas zanima što znači uzrečica posipati se pepelom, onda se upravo sjetite korizmenog vremena, ali i činjenice da datira tek iz jedanaestog stoljeća od kada se vjernici na Pepelnicu posipaju produktom spaljenih blagoslovljenih palminih i maslinovih grana i time ulaze u pripravu za najveći kršćanski blagdan Uskrs.

Zato su nedjeljna čitanja korizmenog vremena biseri Božje riječi.

Pitanje koje mi se neprestano nameće po glavi je razlika koju smo napravili između vremena došašća i korizmenog vremena.

Bilo bi dobro da kraj korizmenog vremena ne završi samo osjećajem uspjeha vezanim uz korizmenu žrtvu nego da potakne na zahvalnost Bogu za sve darovano, a nezasluženo.

S druge strane, liturgija korizmenog vremena križ spoznaje i pokliče mu drukčijim gledanjem: Križ slave, Križ sveti, Žrtva spasonosna, pomirbena

U Karlovačkoj župi Presvetog Srca Isusova, danas na Čistu srijedu ili Pepelnicu, Svetom misom i pepeljenjem obilježen je početak Korizmenog vremena.

Čitanja koja nam se danas stavljaju na razmišljanje, a manje-više i čitanja tijekom cijeloga korizmenog vremena, čini se da pokazuju i upućuju na drugu stvarnost; onu koja je, moglo bi se reći, čak suprotna tom ustaljenom razmišljanju.

Večernjom misom u 18 sati naša župna zajednica proslavila je Pepelnicu, početak svetog korizmenog vremena.

Misnim slavljima s obredom pepeljenja u trima gradskim župama 17. veljače obilježen je početak korizmenog vremena.

Osoba Isusa Krista je u središtu i temelju korizmenog vremena.

Na znakovit kršćanski dan početka korizmenog vremena (Pepelnica) taj forum otvorene rasprave želi upozoriti na nužnost dijaloga teologije i umjetnosti.

Pepeo na početku korizmenog vremena za nas kršćane nije samo znak prolaznosti, žalosti, pokore.

Ovo? etrdesetodnevno vrijeme posta, sli? no korizmi, originalno se nazivalo Quadragesima Sancti Martini (? etrdesetodnevni post svetog Martina).? itanja prilikom euharistijskog slavlja uzimala su se iz korizmenog vremena.

Liturgijska boja je ljubičasta, ali je raspoloženje sasvim drugačije od korizmenog vremena.

Na početku korizmenog vremena čuli smo Božju riječ: Ispunilo se vrijeme, približilo se kraljevstvo Božje, obratite se i vjerujte evanđelju (Mk 1, 13 - 15).

Takav se preporod nalazi u središtu korizmenog vremena i naše priprave za blagdan Uskrsa.

Dobro je posvijestiti si odredbe Biskupske konferencije iz 1984. godine, koja petkom obvezuje nemrs (uzdržavanje od mesa), ali on se izvan korizmenog vremena može zamijeniti drugim dobrim djelima, kao što je molitva, čitanje Svetog pisma, vršenje djela kršćanske ljubavi, odricanja od pića, pušenja, slatkih jela, zabave i slično.

Pri tom Isus koristi tri primjera koja su sami po sebi izraz i oznaka korizmenog vremena, a riječ je o milostinji, molitvi i postu.

»Večeras smo ovdje i zbog toga jer je ovo početak svetoga korizmenog vremena u kojem želimo posebno živjeti našu vjeru, i to u inicijativi Misije u gradovima...

Vrijeme prikupljanja: od 15.3. tijekom cijelog korizmenog vremena, od utorka do petka; od 10 do 12 h

Trajanje korizmenog vremena, četrdeset dana, vrlo je znakovito, pa se je Papa u svojoj katehezi posebno osvrnuo na njegovo značenje.

Sakralni motivi akademika Sedera i Vulasa u dijalogu preduskršnjeg korizmenog vremena postaju nerazdvojiva cjelina.