Brojnošću vrsta trčci su jedna od najvećih porodica kornjaša.

Habsburškog i sultana Ahmeda I., preko kornjaša iz porodice trčkova koji se zovu žitarci i žive u žitnome klasju pa do poznatoga ruskoga pisca za djecu Borisa Žitkova, čiji literarni opus od 60 naslova reprezentira knjiga znakovita naslova Dogodovštine na moru.

Pretner iz Postojne istraživao je faunu špiljskih kornjaša, međutim sakupljao je i drugu faunu poput stonoga i lažištipavaca.

Primjerice, spustimo li se u biokovsku jamu pred nama se otvara čarobni svijet biokovskih endema podzemnih kornjaša, lažištipavaca, pauka, dvojenoga i striga.

Istaknula bih i primjer kornjaša iz roda grobara (Necrophorus) koji također ubijaju potomstvo.

Dužina kanala od grobnice do površine piramide iznosi šezdeset i šest metara, a ja sam prilično ćorava mumija i ne vidim dalje od nosa kojeg mi već i vrh nedostaje.« Skarabeju, kopile kornjaša, miči te svoje škrakljave nožice s obelisk, klin, trokut, klin mojeg »Ovi skarabeji jedu govna.

Nove vrste kornjaša i paukova su opisane na temelju sakupljenog biološkog materijala od istraživača J.

Hoffman je 1862. godine zapisao prve točne podatke o nalazištima špiljskih kornjaša na području Like.

Svrha ovog istraživanja je utvrditi vrste kornjaša u različitim staništima na području Nacionalnog Parka Krka, koristeći više lovnih metoda tijekom vegetacijske sezone.

Osim intenzivnog rada na proučavanju kornjaša i objavljivanja brojnih radova iz područja taksonomije i biogeografije B.

Na temelju rada i sakupljenog biološkog materijala ova dva biospeleologa opisane su brojne svojte kornjaša, lažištipavaca, stonoga, rakova i drugih grupa.

Ozimec istražuje faunu podzemnih lažištipavaca, kornjaša, paukova i lažipaukova te sakuplja brojne druge faunističke grupe u špiljama na području cijele Hrvatske.

Opisane četiri nove vrste kornjaša iz špilja s Sniježnice iznad Dubrovnika te s otoka Mljeta i Brača.

Mjere suzbijanja: Uništavanje ovog štetnika provodi se skupljanjem kornjaša po danu ispod postavljenih gruda zemlje ili ploča kamenja, kao i skupljanjem po noći po čokotima uz svjetiljke.

Poseban interes mu predstavlja faunistika i ekologija leptira, kornjaša te gmazova i vodozemaca.

Istraživane skupine: Istraživanje i inventarizacija područja PP Vransko jezero će biti usredotočeno na nekoliko različitih skupina makroskopskih beskralješnjaka, tako da će se istraživati fauna vodenih kornjaša, fauna vretenaca, vodencvjetova, tulara, vodenih stjenica, muljara, dvokrilaca i mnogih drugih skupina koje nalazimo u kopnenim vodama.

Pogled izbliza otkriva mnogobrojne tragove pustinjskih životinja, kornjaša, skakavaca, mrava, škorpiona, paukova, guštera i zmija.

Tijekom istraživanja nisu zabilježene veće štete od ove vrste kornjaša.

Entomološka istražiavnja faune kornjaša na području Dalmacije započinju početkom 19. stoljeća.

Na području Parka očekujemo značajan udio endemičnih vrsta, te neke vrste kornjaša koje se nalaze na popisu NATURA 2000, IUCN listi za područje Europe, te na Crvenom popisu svojti trčaka Hrvatske.

U najvećem redu kornjaša ili tvrdokrilaca (Coleoptera), nalazimo više od 370.000 vrsta.

Očekivani rezultat je popis utvrđenih vrsta kornjaša na istraživanim lokalitetima, analiza statusa zaštite (NATURA 2000 vrsta, Crveni popis) te povezanost vrste sa određenim staništima kao i važnost očuvanja pojedinog staništa kako bi se dobiveni podaci mogli koristiti u planiranju upravljanja parkom s ciljem očuvanja biološke raznolikosti.

Također su zabilježene i dvije endemske vrste kornjaša iz porodice trčaka (Carabidae): vrsta Molops dalmatinus koji je za sada zabilježen samo na nekoliko lokaliteta Hrvatske te vrsta Laemostenos dalmatinus.

Jama Nad Zasten kod Muna predložena je za zaštitu u kategoriji spomenika prirode kao locus typicus špiljskog kornjaša.

Uzorkovanje kornjaša na slapištima Krke pomoću kracera

Istraživanja faune kornjaša na području parka su važna prvenstveno u cilju utvrđivanja sadašnjeg stanja što može biti smjernica za očuvanje endemičnih i zaštićenih vrsta.

Kod kornjaša potkrala su ti se dva " p " u lat. imenu krasnika.

2010., IUCN (Međunarodni savez za očuvanje prirode) objavio je crvenu listu saproksilnih kornjaša Europe, što čini prvu takvu publikaciju koja obuhvaća jednu ekološku skupinu, a ne taksonomsku (npr. ptice, vodozemci, sisavci, vaskularna flora itd.).

Identificirano je 436 vrsta saproksilnih kornjaša kojima je ugrožen status na europskom kontinentu.

Životinjski svijet reprezentiraju vodoljupci, a to je porodica kukaca iz reda vodenih kornjaša što živi u vodama stajačicama, pa vodomari, ptice koje se hrane ribom i sitnim vodenim životinjama, te svakako vodozemci, razna živina koja se prilagodila egzistenciji u vodi i na kopnu.