MEDICINSKI LEKSIKON Teme: Strano tijelo u više drugih dijelova probavnog sustava, Otpusno pismo iz bolnice, Premoštenje koronarne arterije pomoću 2 presatka neke druge vene, Hypnomidate, Revizija ureterostome, Incizija rektuma ili anusa, itd...

Također ne postoje terapijske preporuke za bolesnike koji imaju tromb u glavnom deblu lijeve koronarne arterije (LM).

Srčani udar nastaje kad dođe do začepljenja aterosklerotski primijenjene srčane arterije (koronarne arterije).

Oni se sa terena po hitnom postupku šalju u pripadajući koronarni centar, gdje im se pruža adekvatno liječenje (najčešća hitna koronarografija i po potrebi dilatacija ugrožene koronarne arterije te po potrebi ugradnja stenta (mrežice).

Nije mi lako komentirati terapiju s obzirom da nemam uvid u cijelo otpusno pismo, ali klopidogrel se daje kod pacijenata nakon neke procedure, kod Vas se radi o postavljanju stentova u koronarne arterije.

Ukoliko zbog dugotrajne šećerne bolesti budu zahvaćene koronarne arterije koje opskrbljuju srčani mišić krvlju onda može nastati srčani infarkt.

MSCT koronarografija je neinvazivna pretraga kojom se nakon davanja kontrastnog sredstva u venu na ruci prikazuju koronarne arterije.

' Moja radišna prijateljica je mislila da je savršeno zdrava - dok joj liječnik nije otkrio suženje srčane arterije koja zahtijeva ugradnju stenta (cjevčicu od metalne mrežice koja se postavlja u suženi ili zatvoreni dio koronarne arterije).

Daju se nitrati (Nitroglycerin) koji djeluju na koronarne arterije i koji poboljšavaju krvni protok kroz neoštećeno, ali i tkivo ishemične zone miokarda.

Bolest koronarnih arterija Skupina arterija koje su posebno osjetljive na aterosklerozu su koronarne arterije.

Bolest posebno zahvaća pojedine regije cirkulacije (koronarne arterije koje opskrbljuju srce, arterije koje opskrbljuju mozak, arterije zdjelice i nogu te bubrežne arterije).

Kod pacijenata koji ne reagiraju na lijekove, pristupa se kirurškoj terapiji stvaranja komunikacije između aorte bogate oksigeniranom krvi i koronarne arterije u području suženja.

Potrebno je ponoviti koronarografiju koja će točno pokazati da li su stentovi prohodni i u kakvom su stanju koronarne arterije.

Smanjenje promjera koronarne arterije za 75 %, uz povećanje bilo kojeg čimbenika koji određuje potrebe srčanog mišića za kisikom, izaziva anginoznu bol.

Velika količina kalcija na koronarnim arterijama ometa evaluaciju prohodnosti koronarne arterije te je kod pacijenta s izrazitim kalcifikatima nemoguće procijeniti stupanj eventualne stenoze20. Evaluacija luminalne stenoze otežana je kod pacijenta koji imaju ubrzanu frekvenciju srca, fibrilaciju atrija ili učestalu ekstrasistoliju.

Kako čovjek ima dvije koronarne arterije, lijevu i desnu, a kako one mogu polaziti iz aorte pod raznim kutovima, za pregled je potrebno koristiti razne vrste katetera.

Kada se kateter uvede do početka koronarne arterije unutar aorte, tada se štrcaljkom s druge strane katetera ubrizgava kontrastno sredstvo na bazi joda.

U tim slučajevima, simptomi su uzrokovani smanjenim protokom krvi prema srčanom mišiću zbog suženja (spazma) koronarne arterije.

kontrastno sredstvo se uštrca kroz kateter u koronarnu arteriju, a istovremeno se uključi dijaskopija, odnosno brzi niz rendgenskih snimki srca što omogućava prikaz cijele koronarne arterije i njenih suženja u stvarnom vremenu.

Bolest koronarne arterije je najčešći uzrok nestabilne angine.

Spazam koronarne arterije uzrokuje anginu u manje od 10 % slučajeva.

U određenim slučajevima dolazi u obzir odstranjenje djela zadebljalog srčanog mišića kirurškim putem ili perkutanim zatvaranjem ogranka koronarne arterije koji ga opskrbljuje.

Ramin Farzaneh-Far, glavni autor studije, proučavao je 608 pacijenata sa srčanim problemima i blokadom koronarne arterije.

Pod kontrolom rendgenskih zraka, uz pomoć posebnih katetera kojima se ulazi kroz periferne arterije nogu ili ruku, prikazuju se koronarne arterije srca.

Kod bolesnika kod kojih su aterosklerotskom bolešću zahvaćene sve tri koronarne arterije srca, ili iz drugih razloga perkutana koronarna intervencija nije moguća, osobito ako boluju i od šećerne bolesti, ili je došlo do popuštanja srca, provodi se revaskularizacija aortokoronarnim premoštenjem.

Radi se o kardiokirurškom zahvatu kojim se, koristeći se bolesnikovim arterijama ili venama iz drugih dijelova tijela, premošćuje mjesto suženja ili začepljenja koronarne arterije, te tako srce opskrbljuje kisikom i hranjivim tvarima.

Koronarografija je najkorisnija i najvažnija procedura u dijagnostici koronarne bolesti jer omogućava liječniku da točno vidi gdje su koronarne arterije sužene ili zatvorene.

Koronarografijom je moguće evidentirati aterosklerotičnu leziju unutar koronarne arterije koju se može drastično smanjiti ili eliminirati napuhivanjem jednog specijalnog balončića unutar koronarne arterije.

Iako rijetko, kod nekih mlađih ljudi koronarne arterije su tako osjetljive da može doći do kratkotrajnog čak 100 % spazma, koji izaziva infarkt.

Dakle, čak i uz uredne koronarne arterije bez značajnije ateroskleroze, mogući su prolazni spazmi koronarnih arterija ili jedne arterije, koji dovode do simptoma boli ili čak infarkta.