Krenimo od podataka koje ste naveli posljednje: s obzirom da Vam je otac imao prvi infarkt s 32 god i da ste pušač, imate 2 značajna rizična čimbenika za koronarnu bolest.

Najozbiljnije posljedice prekomjerne tjelesne težine i debljine uključuju hipertenziju i hiperlipidemiju (debljina je jedan od glavnih čimbenika rizika), koronarnu bolest srca, ishemički moždani udar, tip 2 šećerne bolesti, neke maligne bolesti (karcinom endometrija, dojke, prostate, kolona), osteoporozu kao i psihosocijalne probleme, socijalnu stigmatizaciju i diskriminaciju.

Ultrazvuk srca također može pokazati promjene karakteristične za koronarnu bolest.

Tjelesno aktivne osobe za razliku od tjelesno neaktivnih rjeđe su pretile, rjeđe imaju povišeni krvni tlak, šećernu bolesti, osteoporozu, koronarnu bolest srca i rjeđe obolijevaju od srčanog ili moždanog udara.

Nakon što su otkriveni brojni geni koji se povezuju s bolestima srca, među kojima je i devet gena odgovornih za povećani rizik infarkta srca, stručnjaci uvelike raspravljaju o pitanju: treba li koristiti genetsko ispitivanje klinički zdravih ljudi radi otkrivanja rizika za koronarnu bolest srca?

I prijašnja istraživanja su uočavala vezu između manjka sna i kroničnih zdravstvenih bolesti, uključujući i koronarnu bolest srca.

Test opterećenja (ergometrija) je pretraga koja objektivno pokazuje koliko je smanjeno podnošenje fizičkog opterećenja bolesnika i ukazuje na moguću koronarnu bolest.

umjereni do visoki rizik za koronarnu bolest, ali s atipičnim anginoznim simptomima

Najrizičnija skupina, barem što se tiče mog područja rada su ljudi koji do sada nisu imali koronarnu bolest, ishkemijsku bolest mozga ili perifernu arterijsku bolest, a imaju faktore rizika poput povišenog krvnog tlaka, povišenu masnoću u krvi, dijabetis, pušači su ili su pretili.

Početna upotreba skupine beta blokatora kod starijih ljudi je vjerojatno ograničena ako bolesnik nema koronarnu bolest, infarkt srca, srčani zastoj ili aritmiju srca.

akutna bol u prsima uz niski do umjereni rizik za koronarnu bolest, bez promjena na EKG-u

Rizičnost za koronarnu bolest je veća kod muškaraca iznad 40 godina starosti i žena iznad 50 godina starosti uz dva ili više čimbenika rizika.

To je obavezni i nezaobilazni dio internističkog pregleda koji otkriva poremetnje srčanog ritma i provođenja, koronarnu bolest, elektrolitsku neravnotežu itd.

Pacijenti s tipičnom kliničkom slikom i visokim rizikom za koronarnu bolest s jasno pozitivnim testom opterećenja imaju indikaciju za invazivnu koronarografiju.

kod ablacije ostatnog tkiva štitnjače u nekih niskorizičnih bolesnika kod liječenja metastatske bolesti radiojodom kada se ne može postići endogeni porast TSH u serumu starijim osobama koje imaju teže kronične bolesti i teško podnose hipotireozu, npr. bolesnici koji imaju koronarnu bolest srca, bubrežnu bolest ili su psihijatrijski bolesnici

Ateroskleroza i bolesti koje ona uzrokuje koronarna bolest srca i ishemijski moždani udar, glavni su uzrok smrtnosti u čitavom svijetu pa i u Hrvatskoj.Da bi se ispitali uzroci raskoraka između znanstvenih spoznaja i prevencije te liječenja tih bolesti u Hrvatskoj, ispitati će se percepcija čimbenika rizika anketom na 4000 liječnika opće prakse i 200 kardiologa u različitim dijelovima Hrvatske.Ispitati će se i koliko liječnici poznaju europske smjernice za prevenciju i kako liječe bolesnike.Načiniti će se i ispitivanje na 650 liječnika opće prakse da bi se doznala njihova percepcija čimbenika rizika za ishemijski moždani udar te poznaju li europske smjernice za primarnu i sekundarnu prevenciju moždanog udara.Percepcija čimbenika rizika za aterosklerozu (osobito za koronarnu bolest i ishemijski moždani udar) u općeg pučanstva ispitati će se anketom na 5000 ispitanika iz raznih dijelova Hrvatske.Provođenje sekundarne prevencije u Hrvatskoj ispitivati će se u sklopu EUROASPIRE III na 500 bolesnika sa dokazanom koronarnom bolešću.Procijeniti će se njihovi čimbenici rizika i analizirati način liječenja.Njihovim srodnicima prvog reda (najmanje 500) biti će također procijenjeni čimbenici rizika.Budući je nedavno pokazano da psihosocijalni čimbenici mogu biti vrlo važni u nastanku ateroskleroze, u 200 bolesnika s hiperlipoproteinemijama će se ispitati kognitivne sposobnosti i osobito eventualna depresija i demencija a rezultati će se usporediti s onima u 100 klinički zdravih osoba.Uloga endogenih spolnih hormona kao mogućih čimbenika rizika za aterosklerozu ispitivati će se u 100 muškaraca s aterosklerotičkim promjenama mrežničnih arterija i nalazi će se usporediti s onima 50 zdravih muškaraca bez ikakvih promjena mrežničnih arterija.Stupanj uznapredovalosti ateroskleroze mrežničnih arterija u 200 bolesnika usporediti će se sa ultrazvučnim nalazima njihovih arterija nogu da se dokaže moguća korelacija promjena u tim dvjema vrstama arterija.Budući da ateroskleroza ima mnogo toga zajedničkog sa dijabetesom, u 100 bolesnika sa dijabetičkom retinopatijom odrediti će se aktivnost ACE u plazmi, polimorfizam ACE gena, čimbenik V (R506Q), genotip MTHFR, homocistein u plazmi, fibrinogen, von Willebrandov čimbenik, te magnezij, kalcij, bakar i cink u krvi.Ti će se potencijalni čimbenici rizika odrediti i u oko 50 bolesnika sa senilnom degeneracijom makule a rezultati će se usporediti s onima dobivenim u 100 klinički zdravih osoba koje nemaju nikakvih promjena na mrežnici.

ako je netko od bliskih rođaka imao dokazanu preuranjenu koronarnu bolest

Rizični čimbenici za pojavu entiteta nisu definirani, no kod većine opisanih slučajeva postoji značajan rizični profil za koronarnu bolest.

Studije iz 70 i 80 ih godina pokazale su da blago konzumiranje alkohola smanje rizik za koronarnu bolest.

- Imate li koronarnu bolest srca, ne gledajte potresne i horor-filmove savjetuje dr. George Bakris, specijalist za hipertenzivne bolesti.

Naime, žene dok su u generativnoj dobi rijetko imaju koronarnu bolest ili srčani infarkt jer su pod utjecajem spolnog hormona estrogena koji ima zaštitnu ulogu na srce i krvne žile.

neuobičajeni simptomi koronarne bolesti, s niskim do umjerenim rizikom za koronarnu bolest

Sa sigurnošću isključuje koronarnu bolest srca i omogućuje dijagnostiku manje invazivnom metodom te ujedno smanjuje broj invazivnih koronarografija.

Preporuka za uzimanje soli je manje od 2.300 mg dnevno, odnosno 1.500 mg dnevno ako ste stariji od 51 godine ili imate neku kroničnu koronarnu bolest, dijabetes ili bubrežno oboljenje.

Najveći broj osoba umro je od ishemijske bolesti srca što uključuje koronarnu bolest srca, akutni infarkt miokarda i druge oblike te bolesti.

Nije opravdano tražiti određivanje kalcijskog skora koronarnih arterija u svrhu probira u niskorizičnih asimptomatskih pojedinaca, osim u slučaju obiteljske anamneze pozitivne na preuranjenu koronarnu bolest.

S obzirom da ti imaš pozitivno nasljeđe, postoji veći rizik da razviješ koronarnu bolest od osobe koja nema pozitivnu obiteljsku anamnezu za tu bolest.

U povijesti bolesti bez podataka koji bi upućivali na koronarnu bolest srca za koju nije imao rizikočimbenika.

U studiju bilo je uključeno 1900 bolesnika s dijabetesom tipa 1 ili tipa 2 koji su imali višežilnu koronarnu bolest.

Hipertenzija između ostalog uzrokuje koronarnu bolest ili anginu pectoris, srčani infarkt, moždani udar, rasprsnuće aorte, prekid rada bubrega i gubitak vida.