U Krčkoj biskupiji riječi potpore natjecateljima uputio je biskup mons. Valter Župan, koji je naposljetku i čestitao najboljima - ekipama OŠ Ivana Rabljanina iz Raba (mentorica Nada Pereza Profaca) i SŠ Ambroz Haračić iz Maloga Lošinja, sa vlč.

Ovi su svećenici određeni za pastoral pomoraca u našim primorskim biskupijama: u Porečkoj i pulskoj biskupiji don Joško Listeš, župnik u Balama, u Rijeci fra Stanko Dodig, kapucin, župnik Gospe Lurdske, u Krčkoj biskupiji mons. Nikola Radić, u Malinskoj, u Zadarskoj nadbiskupiji don Srećko Frka-Petešić, župnik u Pagu, u Splitu je to moja dužnost, u Hvarskoj biskupiji don Mario Zelanović, župnik u Dolu, u Pločama don Petar Mikić i u Dubrovačkoj biskupiji don Ante Marković, župnik u Vignju.

U Krčkoj biskupiji nalazi se nekoliko manjih otoka južno od Lošinja, na kojima je nekoć sve vrvjelo od života.

Župnik Ljubičić u svojem je svećeničkom stažu službovao na 7 župa u Krčkoj biskupiji pa može reći da je Crkva na Rabu zaista specifična jer je možda najviše ranjena različitim ideologijama.

Spomenutih šesnaest obilježenih staza pruža mogućnost obilaska najvažnijih mjesta i lokaliteta Bašćanske drage (Batomalj, Jurandvor, Draga Bašćanska) te spomenika iznimne povijesne vrijednosti kao što je crkva sv. Lucije (XI. st.) u kojoj je nađen najznamenitiji epigrafski spomenik hrvatske književnosti - Bašćanska ploča iz 1100. godine, te crkva Majke Božje na Gorici (XV.st.), najveće marijansko svetište u Krčkoj biskupiji.

Dr. Franjo Velčić govorio je o Tamarutovom svećeničkom djelovanju u Krčkoj biskupiji, dr. Milan Šimunović, mr. Emil Svažić i mr. Ivan Milovčić predstavili su njegov rad na Visokoj bogoslovskoj školi u Rijeci kao profesora Kanonskog prava i liturgike, a dr. Milan Špehar kristocentrična obilježja njegova teološkog naučavanja.

Međutim zbog ukinuća Osorske biskupije dvadesetih godina 19. stoljeća, koja je pripojena Krčkoj biskupiji, proces nikada nije stigao do Rima.

U crkvenoj podjeli župa pripada Krčkoj biskupiji i Omišaljskom dekanatu.

Knjigu studija i eseja Antuna Mahnića, krčkoga biskupa poznatog po zauzimanju za razvoj vjerske i kulturne djelatnosti u Krčkoj biskupiji, priredio je dr. Vlado Vladić.

U ak. god. 1998./99. predaje sljedeće kolegije: Opća povijest Crkve 4 4 sata Patrologija i povijest dogmi 2 2 sata Seminar 1 1 sat Bibliografija tiskanih radova: 1. Djelatnost kulturnih i sličnih društava na Cresu i Lošinju u XIX. stoljeću, u: Čitaonički pokret u Jugoslavenskim zemljama u XIX. stoljeću, Mali Lošinj-Rijeka 1990, str. 27 - 35. 2. Političke, društvene i crkvene prilike u Krčkoj biskupiji krajem 19. stoljeća u vrijeme biskupovanja dr. Antona Mahnića, u: Mahničev simpozij v Rimu, Celje 1990, str. 415 - 426. 3. Politički odjeci Parčićevih izdanja, u: Zadarska smotra, časopis za kulturu, znanost i umjetnost, god.

Zahvalio je na iskazanom povjerenju krčkoj biskupiji i njemu osobno što su biskupi prihvatili njegov poziv da se to jubilarno XXV. plenarno zasjedanje HBK održi u Krku, sjedištu starodrevne biskupije čija povijest seže u prva stoljeća kršćanstva.

Njegove knjige ne moraju imati neku literarnu vrijednost, ali su pisane s ljubavlju prema ljudima i rodnom kraju. »Naime, u trideset i dvije godine, koliko je proveo kao umirovljenik, napisao je i izdao trideset i tri knjige, koje ovdje navodimo prema godini izdanja, a tridesetčetvrta knjiga ostala je u tisku: 1. Punat 1., Krčki zbornik, svezak 23, posebno izdanje 17, Krk 1991. 2. Punat 2., Krčki zbornik, svezak 24, posebno izdanje 18, Krk 1991. 3. Lijepi Punat 1., Krčki zbornik, svezak 38, posebno izdanje 32, Krk 1997. 4. Lijepi Punat 2., Krčki zbornik, svezak 39, posebno izdanje 33, Krk 1997. 5. Punat, naš dragi zavičaj 1., Punat 1998. 6. Punat, naš dragi zavičaj 2., Punat 1998. 7. Glasovita župa Baška, svezak I, Krk 1998. 8. Glasovita župa Baška, svezak II, Krk 1998. 9. Stara pisma o Ocu Bartulu Pajaliću Redemptoristi iz Baške, Zagreb 1998. 10. Zidari crkve Svetoga Dunata pokraj Punta, Punat 1999. 11. Slavimo Bezgrešnu Svetom Krunicom, Punat 2000. 12. Bogorodica sa izabranicima, Punat 2000. 13. O ekumenizmu, Punat 2001. 14. Život Jakova Maračića, sluge Božjega iz Punta, 1876 - 1944., Punat 2001. 15. Život oca Bartula Pajalića, Redovnika Redemptoriste umro na glasu svetosti 1791. - 1863., Punat 2001. 16. Uspomene na Ilire u Puntu i u okolici Punta, Punat 2002. 17. Neke žalosne uspomene na talijansku okupaciju 1941. - 1943. prigodom 60. godišnjice, Punat 2003. 18. Kraljevstvo Jagančevo, Punat 2003. 19. Stotina Kristovih radnika iz Krčke dijeceze, Punat 2003. 20. Vidim nebo otvoreno, Punat 2004. 21.72 učenika Isusovih misionara Hrvata, Punat 2005. 22.300 crkvi i kapela na otoku Krku, Punat 2005. 23. Život Dr. Josipa Srebrnića, Biskupa krčkoga, I. dio, Punat 2006. 24. Vodič kroz Punat, Punat 2006. 25. Slavimo Bezgrešnu, Punat 2007. 26. Punat na Krku 1, Krk 1991. (Pretisak 2007.) 27. Punat na Krku 2, Krk 1991. (Pretisak 2007.) 28. Ukazanja Bezgrešne u Lurdu, Zagreb 2008. 29. Jedanaest vrsti redovnika u Krčkoj biskupiji (Rapskoj i Osorskoj), Punat 2008. 30. Anton Karabaić, urednik novina« Naša Sloga », Punat 2009. (Zagreb?) 31. Sićanja zi življenja, Punat 2009. (Zagreb?) 32. Uspomene, Punat 2010. 33. Hrvati Sveti, Blaženici, Sluge Božje, Punat 2010. 34. (u tisku) Za ovo što je ostavio i za sve ono što je kao svećenik utkao u život crkve u Krčkoj biskupiji, neka ga Veliki svećenik Isus Krist učini dionikom svoga svećeništva i udijeli mu nagradu među svetim pastirima

I u Krčkoj biskupiji riječi potpore mladima uputio je domaći biskup mons. Valter Župan, a pobjednici su bili prošlogodišnji: ekipa OŠ-a Frane Petrića iz Cresa s mentoricom Dubravkom Buničić, te SŠ-a Ambroza Haračića iz Malog Lošinja, pod vodstvom svećenika i vjeroučitelja Krešimira Dajčmana.

U travnju 1945. zapadno-kvarnerski su otoci pripali matici Hrvatskoj i Jugoslaviji, pa je Sveta Stolica koncem 1948. predala te otoke Krčkoj biskupiji najprije na upravljanje, a zatim ih dekretom Konzistorijalne kongregacije od 6. siječnja 1963. definitivno njoj priključila.

Gradonačelnik mi zamjera što ne držim mise u Kolanjskom Gajcu već sam ga prepustio Krčkoj biskupiji.

Najprije te molim za blagoslov žena u našoj Krčkoj biskupiji, a posebno za one koje su upoznale tvoj život i rad te nalaze u tome snagu za današnji život.

" Mi u Krčkoj biskupiji, otkako smo prije deset godina prenijeli biskupove zemne ostatke sa zagrebačkog Ksavera u krčku katedralu, redovito o spomendanu njegove smrti hodočastimo na njegov grob ", spomenuo je Ilijić.

On će se svojom prirođenom mudrošću i razborom cjelovito založiti za njegovu primjenu najprije u Krčkoj biskupiji, a onda, preko Biskupske konferencije, i u cijeloj državi...

Gotovo da i nema oltara u krčkoj biskupiji za koji o.

Svetište je najveće u Krčkoj biskupiji, a ubraja se među najstarija marijanska svetišta u Hrvatskoj.

Nakon završetka Drugoga svjetskog rata Lošinj i susjedni otoci ponovno su vraćeni matičnoj Krčkoj biskupiji.

Da gradi pastoralni centar karizmatika Sudca, demantirao je potom brže bolje i Vjekoslav Mrakovčić, inače tradicionalno blizak Krčkoj biskupiji i njenim vodećim pastirima. (Tomislav Bišćan)

Majka Božja Gorička, hodočasničko svetište, jedno je od najstarijih u Hrvatskoj, a najveće u Krčkoj biskupiji.

Nekoliko godina nakon smrti posljednjeg rapskog biskupa Ivana Petra Galzinje (1822.) papa Leon XII. bulom Locum Beati Petri 30. VI. 1828., dokida rapsku biskupiju i priključuje je krčkoj biskupiji.

Komentar u Krčkoj biskupiji jučer nismo uspjeli dobiti.

Nadbiskup zagrebački kardinal Josip Bozanić dao je svoj pristanak da se postupak vodi u Krčkoj biskupiji gdje od 23. studenoga 2002. počiva tijelo blagopokojnoga biskupa.

Locum Beati Petri 1828. godine ukinute i pripojene Krčkoj biskupiji.

Zapadnokvarnerski su otoci pripali koncem 1948. godine Krčkoj biskupiji, najprije na upravljanje.

Crkva Majke božje na Gorici je najveće Marijansko svetište u krčkoj biskupiji.

U srednjem se vijeku spominje hrvatska župa Vallis Vinaria ili Valdevino (ime govori da se vinova loza uzgajala još u rimsko doba), do 12. st. pripada Krčkoj biskupiji, a od tada Splitskoj, do Splitskoga crkvenog sabora 1185. kada potpada pod Senjsku biskupiju.